klasična izdaja naroda i države

Stand by aranžman MMF-a, u iznosu od 156 miliona KM važniji su, izgleda nego utvrdivanja istine i pravde, ali i isplate obeštecenja koje bi SRJ morala platiti BiH. Njemacka i dan-danas isplacuje ratnu odštetu zemljama koje je porobila u Drugom svjetskom ratu. Naprimjer, Holandiji na ime tih racuna placa izgradnju saobracajne infrastrukture i rasvjetu na putovima. Bosanski politicki (kl)ovnovi su opet pristali na ucjene iz RS-a i postigli još jedan politicki autogol. Srpski politicari ponovo likuju, kao i u slucaju ustavnih reformi

Piše: Šemsudin Bilinovic

Oba doma Državnog parlamenta BiH su napokon usvojili budžet institucija BiH za tekucu godinu i tako ispunili uvjet Medunarodnog monetarnog fonda za stand by aranžman od 156 miliona KM. Budžet je usvojen sa šest mjeseci kašnjenja i tek pošto je iz njega izbacena stavka o finansiranju agenta u tužbi BiH protiv SRJ za agresiju i genocid u slucaju koji se vodi pred Medunarodnim sudom pravde u Haagu. Protiv ove stavke su bili predstavnici Kluba srpskih poslanika u Domu naroda i poslanici srpskih stranaka iz RS-a u Predstavnickom domu.

SDP-ova podrška genocidu

Protiv finansiranja agenta glasao je i Živko Radišic, srpski clan Predsjedništva BiH, što i nije iznenadujuce, ali je to ucinio i Jozo Križanovic, hrvatski clan Predsjedništva, inace clan SDP-a. Tužba je podnesena 1993. godine. U sudskom procesu pred haaškim sudom, BiH kao tužilac treba dokazati da je SRJ sudjelovala u pripremi, organiziranju i izvršenju agresije i genocida u BiH. Prema mišljenju pravnih eksperata iz BiH, a i inozemnih, to ne bi predstavljalo nikakav problem, pogotovo što je Haaški

tribunal za ratne zlocine na prostoru bivše Jugoslavije u procesima ratnim zlocincima vec utvrdio zlocine genocida, za šta su neki od njih i osudeni.

Uskladenost sa procesom protiv Miloševica

Narocitu važnost i vezu sa ovom tužbom ima proces protiv Slobodana Miloševica, bivšeg predsjednika SRJ, glavnog režisera i naredbodavca ratova i zlocina pocinjenih na prostoru bivše Jugoslavije. U procesu protiv njega - koji je podijeljen na tri dijela, tj. sudenje za zlocine pocinjene na Kosovu, BiH i Hrvatskoj - tek se izvode svjedoci za zlocine pocinjene na Kosovu. Iznošenje dokaza optužnice za zlocine pocinjene u BiH predvideno je tek narednog ljeta i strucnjaci kažu da ce to biti i najteži dio optužnice protiv njega. Sav dokazni materijal koji bude prezentiran u tom slucaju bit ce upotrebljiv i u tužbi BiH protiv SRJ (a Miloševic je u tom periodu bio prva licnost Srbije i Jugoslavije).

Višestruko je važno dokazivanje krivice i odgovornosti SRJ u agresiji na BiH. Najvažnije je utvrdivanje istine - dobri odnosi sa komšijama se mogu graditi samo na tim osnovama. Potrebno je i radi žrtava rata - rodbina i preživjeli bi dobili barem moralnu satisfakciju i priznanje meritornog medunarodnog tribunala da su se borili protiv agresora na svoju zemlju, a ne u nekom mutnom gradanskom ratu. To bi bilo itekako važno jer su danas zaborav i relativizacija dogadaja 1992.-1995. godine dobili neslucene dimenzije. Vrlo je važno i pitanje ratnih odšteta koje bi BiH dobila u slucaju pozitivne presude. Ne treba zaboraviti da su pljackaši iz SRJ poharali BiH sistematski i profesionalno, da su citava tvornicka postrojenja završila u Srbiji, da je uništeno i zapaljeno ono što se nije moglo odvuci, da su citava naselja nestala u plamenu. Napokon, i mnogobrojni invalidi, ratne i civilne žrtve rata trebali bi biti obešteceni iz tih sredstava. Vlade Njemacke i Austrije i nakon 50 godina isplacuju novcanu nadoknadu ratnim zarobljenicima koji su radili u ratnoj industriji Treceg rajha za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i preživjelim zarobljenicima iz nacistickih koncentracionih logora, a ako nisu živi, njihovim potomcima. Njemacka i dan-danas isplacuje ratnu odštetu zemljama koje je porobila u Drugom svjetskom ratu. Naprimjer, Holandiji na ime tih racuna placa izgradnju saobracajne infrastrukture i rasvjetu na putovima. Tako je to u Evropi i to ne smeta da su i Njemacka i Holandija u Evropskoj uniji te da danas imaju dobre odnose. Medutim, bosanski politicki (kl)ovnovi su opet pristali na ucjene iz RS-a i postigli još jedan politicki autogol. Srpski politicari ponovo likuju, kao i u slucaju ustavnih reformi. Možda je najžalosnija izjava ministra trezora BiH Ante Domazeta, koji je, nakon usvajanja budžeta, izjavio da je ovo "veliki trenutak za BiH jer ce rejting BiH u medunarodnom svijetu finansija biti znatno podignut" te ce to "podici povjerenje domacih i stranih investitora prema BiH". Finansiranje tužbe je prebaceno na budžetske rezerve BiH, i to tek nakon postignutog koncenzusa u Vijecu ministara BiH, što je prakticno nemoguce. Srpski politicari opet likuju, kao i kod usvajanja ustavnih reformi. Opet je bilo po njihovom.

Oštre reakcije probosanskih stranaka

Neke politicke stranke odmah su reagirale. Republikanska stranka je izrazila oštar protest zbog odnosa aktuelne vlasti prema tužbi BiH protiv Jugoslavije i smatra da niko u BiH nema pravo odustati od utvrdivanja istine i pravde. Republikanci smatraju da "licemjerje sadašnje vlasti u Sarajevu pokazuje što su sve spremni žrtvovati pojedinci da bi ostali na pozicijama".

I SDA je izrazila protest zbog izbacivanja stavke za finansira-nje tužbe. "SDP i SBiH su prodali interes žrtava agresije i genocida i svih gradana BiH za kredit MMF-a", rekao je na pres-konferenciji Adil Osmanovic, clan Predsjedništva SDA. Savez demobilziranih boraca odbrambenog oslobodilackog rata BiH je pokrenuo inicijativu za formiranje Svebosanskog fronta, koji ce skupljati pare za tužbu protiv SRJ. Mehmed Focic, predsjednik Saveza, poziva sve privrednike, politicare i obicne gradane da svojim prilozima pomognu tužbu.

- Ukoliko odziv bude loš, borci su spremni sami skupiti novac za ovu tužbu - kaže Focic.

Savez ratnih vojnih invalida BiH ovaj cin smatra klasicnom izdajom.

- Najoštrije osudujemo izbacivanje stavke za finansiranje tužbe protiv SRJ i ocjenjujemo to kao najocitiju izdaju svih onih koji su dali živote u odbrani od agresije i onih koji su u toj borbi dali dijelove tijela. Zar da se za šaku dolara iz kredita MMF-a zaborave milijarde ratne odštete koje treba platiti SRJ, a od cega i naši clanovi trebaju dobiti obeštece-nja? Ovaj cin smatramo sramnom izdajom i pitamo se kuda nas vodi sadašnja vlast! Jasno je da je u Vijecu ministara nemoguce postici koncenzus o ovome pitanju. U krajnjem slucaju, neka sredstva ce se iznaci za finansiranje tužbe i mi smo spremni finansirati tužbu iz svojih invalidnina, ali bi to uma-njilo njen znacaj i to ne bi trebao biti nacin finansiranja, nego iskljucivo iz budžetskih sredstava - kaže za Saff Zahid Crnkic, predsjednik saveza RVIBiH. Cinjenica je da je sadašnja politicka garnitura, predvodena SDP-ovim i kadrovima iz SBiH, napravila niz politickih gafova štetnih za BiH. Cinjenica je i da su im pozicije u vlasti i dobri odnosi sa OHR-om i Amerikancima preci od državnosti države u kojoj žive. Ostaje da se sacekaju oktobarski izbori i da se vidi kako ce njihove poteze valorizirati glasaci, kojima su obecavali brda i doline a izdali su im osnovne interese.

Prof. dr. Kasim Trnka, sudija Ustavnog suda Federacije BiH, komentira za Saff

Nacin finansiranja tužbe ne utice na njenu pravnu zasnovanost

Poslanici iz RS-a, u saglasnosti sa liderima tog entiteta, pola godine su blokirali usvajanje budžeta BiH želeci postici dva cilja: prvo, onemoguciti tužbu protiv SRJ, koju je RBiH podigla 1993. godine pred Medunarodnim sudom pravde u Haagu, i, drugo, da otežaju finansiranje zajednickih institucija BiH, jer je budžet uvjet njihovog funkcioniranja. Oni su to pravdali navodnim stavom da tužba dovodi u pitanje vitalni nacionalni interes srpskog naroda u BiH, što nikako nije tacno, jer u optužnici nije optužen srpski narod nego se za genocid optužuju tadašnje vlasti u Beogradu, kao i njihovi pomagaci u BiH. U optužnici Carle del Ponte iz novembra 2001. godine, tvrdi se da je Miloševic organizator i izvršilac genocida u BiH. Ona tvrdi da je on to uradio preko vojske i policije SRJ, kao i preko vojske i paradržavnih struktura tzv. RS-a. Iz ovoga proizlazi da se lideri iz RS-a više brinu da se u ovome postupku ne dokaže njihovo sudjelovanje u genocidu nego što se brinu o nacionalnom interesu i krivici srpskog naroda, koji nije ni optužen. Treba naglasiti dadržavno finansiranje ovog spora, formalno, nije definitivno odbaceno, jer još uvijek postoji barem teorijska mogucnost finansiranja iz budžetskih rezervi. Treba posebno naglasiti da se finansiranje, makar kakvo bilo, ne može dovesti u vezu sa pravnom zasnovanošcu optu-žbe. Medunarodni sud pravde je vec utvrdio da BiH ima status države tužiteljice (aktivna legitimacija), i to se ne može dovesti u pitanje nacinom finansiranja. Jugoslavenska strana ce pokušati iskoristiti tu cinjenicu, ali sud to nece uvažiti, jer njega ne zanima ko finansira tužbu. BiH ce, u skladu sa pravilima postupka, zatražiti da teret procesa snosi tužena strana, što bi, naravno, došlo u obzir u slucaju osudujuce presude, a mi smatramo da ce to tako i biti… Ovaj spor je veoma skup. Narocito ce to doci do izražaja kad ude u fazu usmene rasprave i izvodenja dokaza pred sudom.

Postoje mogucnosti da se osiguraju ta sredstva i dosad je veliki broj gradana, politickih stranaka, nevladinih organizacija i kompanija iz zemlje i iz inozemstva pokazao veliki interes da daju svoj doprinos utvrdivanju istine i kažnjavanju krivaca. Legalna pravna mogucnost za priku-pljanje novca jest formiranje javne fondacije za finansiranje tužbe, što je u skladu sa državnim zakonom. Putem medija i web-sitea, svi zainteresirani bit ce obaviješteni i moci ce se prikljuciti akciji - kaže prof. Trnka u izjavi za Saff.