mnogo buke ni oko cega
Muamer Duvnjak | Novi Horizonti br/str. 16Žuti kartoni
Da bi, bar u nekoj mjeri, sacuvali diginitet i kredibilitet institucija iza kojih stoje, Petric i Beri izrekli su mizerne kazne, uglavnom nacionalistickim strankama, iako su neke od njih imale i takve aktivnosti sa kojima bi se mogao pozabaviti i Krivicni zakon BiH. Sportskim žargonom receno ''prijestupnici'' su prošli samo sa žutim kartonima, iako su mnogi sudionici izborne utrke zaslužili da podjele sudbinu Poplašenovih radikala koji su još prošle godine dobili crveni karton, tj. nemogucnost da ucestvuju na proteklim lokalnim i nedavno završenim opcim izborima. Osvrnucemo se samo na neke avanturiste i eksperimentisanja pojedinih politickih stranaka pred izbore i u toku izbora. Najdrasticniji primjer kršenja izbornih pravila je HDZ-ov ''referendum'' hrvatskog naroda koji je cudnim sticajem okolnosti održavan baš u vrijeme predvideno za opce izbore.
To je omogucilo tvrdolinijaškoj hrvatskoj struji da osvoji skoro sve glasove bosanskih Hrvata jer su im na referendumu usput dali i upute kako glasati za HDZ ali ne i za Prlica, odnosno Zubaka lidera opozicione NHI. Kako izborni zakon kaže da na dan izbora nema nikakvih stranackih aktivnosti, pa makar se radilo i o konstituivnosti hrvatskog naroda koja nikada nije ni dolazila u pitanje, iz OSCE-a i Privremene izborne komisije (PIK-a) stigao je odgovor u vidu najmanje moguce kazne. Izborna apelaciona potkomisija ustvrdila je da su mjesta za održavanje referenduma predstavljala okupljanje u svrhu vodenja izborne kampanje. Zatim je ustanovljeno da su zvanicnici HDZ-a ucestvovali i u radioemisijama tokom perioda izborne šutnje s ciljem da utjecu na birace. Zato su sa lista HDZ-a skinuta tri kandidata: Mato Franjicevic za Predstavnicki dom Parlamenta FBiH, Marko Tokic za Predstavnicki dom Parlamenta BiH i Dragan covic za Predstavnicki dom Parlamenta BiH. Osim njih skinuto je još 27 zastupnika sa izbornih lista bez prava zamjene drugim kandidatima, ali bez mogucnosti popunjavanja iz drugih stranaka tako da ce zakonodavna tijela jednostavno raditi sa manjim brojem zastupnika. Polovina mandata koje je osvojio SDS u Srebrenici bit ce oduzeto zbog izbornih prevara i verbalnog zastrašivanja Bošnjaka na biralištima, u cemu je narocito prednjacio izvjesni Momcilo Cvjetinovic, dok je njegova bliska saradnica Dragana Petrovic videna kako birace na birackim mjestima upucuje kako da glasaju. Takoder, PIK je razriješio predsjednika opcinske izborne komisije Rada Goljica i još dvojicu clanova Negu Jeftica i Veseljka Perkovica. Zabranjeno im je obavljanje bilo kakve izborne funkcije, ili one na koju budu imenovani. Da bi se zadovoljila konstutivnost i ravnopravna zastupljenost sva tri naroda i u izbornim neregilarnostima, OSCE i OHR su se potrudili da nadu i neke grijehe bošnjackih stranaka.
Više se radilo o uhodanom imidžu i transparentnosti medunarodnih institucija tipa ''malo Stjepana, malo Uroša, malo Ibre'' nego što je bila stvarna potreba za kažnjavanjem pojedinih stranaka sa uslovno bošnjackim predznakom. Prvo je PIK skinuo portparola SDA sa liste Skupštine ZE-DO kantona, zbog navodnog propusta maticne stranke u Tešnju, koja je na sami dan izbora prema tvrdnjama PIK izvjesila pamflet pod nazivom ''Kako glasati za SDA.'' Ništa bolje nisu prošli ni koalicioni partneri od prije dvije godine – Stranka za BiH. IAPK uklonila je dva kandidata Stranke za BiH, i to Enesa Duvnjakovica, kandidata za Predstavnicki dom Parlamenta FBiH i Aliju Kulenovica, kandidata za Skupštinu ZE-DO kantona. Razlog zbog kojeg su skinuti i uklonjeni sa izbornih lista vezan je za izborne slogane i izjave u vezi sa postojanjem RS. Sankcije Izborne apelacione potkomisije prema ocekivanju zaobišle su njihove miljenike SDP i njenog narcisoidnog predsjednika, što nimalo ne iznenaduje jer je malo falilo da Petric i Beri izadu na izbore i da daju glas onima sa kojima 'BiH može bolje'. A da je bilo i njihovih grešaka, bilo je. Tako je clan SDP-a nožem napao Salku Obhodaša iz SDA, predsjedavajuceg u Goraždanskom kantonu. Na proteste iz SDA i HDZ-a Beri je samo mirno odgovorio da su izbori u Goraždu odnosno Orašju prošli 'u najboljem mogucem redu'.'Nestajanje glasaca'
Preme podacima koje je objavio OSCE, na opcim izborima glasalo je tacno 1.482.246 biraca. U odnosu na izbore od prije dvije godine to je manje za 233.547 glasaca. Za izbore u BiH 1990. na birackim spiskovima bila su 3.144.353 glasaca a 2000. registrovano je 2.523.458 biraca. 'Nestalo' je za deset godina više od 620.000 ljudi – jedno i po predratno Sarajevo. Stanje je još alarmantnije kada se pogleda biracko tijelo Srebrenice. Ono je 1997. godine u ukupnom zbiru imalo 19.560 glasaca, da bi spalo na trenutnih i zabrinjavajucih 13.616. Prije tri godine u opcini Srebrenici na izbore je izašlo 8.332 glasaca a ove godine svega 5.628 ljudi. Izvan opcine za glasanje za opcinsko vijeca Srebrenice 1997. godine registrirano je 11.228 ljudi, a sada 7.988. U totalu, srebrenicko biracko tijelo manje je za 5.944 glasaca. Sve navedeno svjedoci da interes za glasanje naglo pada.
Maratonci (ne) trce posljednji krug
Svi koji su pratili atmosferu u izbornim štabovima izborne utrke preko malih ekrana mogli su uociti jedan paradoks. Samoproglašenje pobjede, ili bar napredak u odnosu na posljednje lokalne izbore, izjave koje su se mogle cuti iz skoro svakog izbornog štaba. Prvo su se oglasili Jelavicevi puleni, koji su cetiri sata po zatvaranju birackih mjesta vizionarski ustvrdili kako su osvojili 70 posto glasova Hrvata BiH. Nedugo zatim i SDS je izašao sa tvrdnjom o osvojenih 60 posto glasova u RS. Iz tabora SDA, potpredsjednik Glavnog odbora Sulejman Tihic, obavijestio je kompletan tv-auditorij, uz neskriveno zadovoljstvo, da 'SDP bilježi pad podrške', a kako su odnosi izbornih rezultata SDA i SDP-a u obrnutoj proporciji, onda bi to valjda trebalo da znaci da SDA prema prvim izvještajima sa terena stoji odlicno. Posebna je euforija bila u taboru Stranke za BiH, koji su postigli neocekivano dobre rezultate posebno u Sarajevskom kantonu, što ce kasniji konacni rezultati zaista i potvrditi. Iako su sve prognoze govorile da ce nacionalne stranke doživjeti poraz od najjace opozicione SDP, to se, ipak, nije desilo, na veliko razocarenje medunarodnog dvojca Petric-Beri koji ce globalnu smjenu vlasti odgoditi za neko drugo vrijeme. (1)
Maratonci ce ipak trcati još nekoliko krugova a ne posljednji kako su to predvidale opozicione snage uz otvorenu podršku medunarodne zajednice, koja nije mogla da shvati kako 'gradani BiH nisu prepoznali aktuelni politicki trend u bližoj i široj okolini', te su svoje glasove dali ponovo onima sa kojima BiH nece dobiti promjene.
VOLJA NARODA
Na izborima za državni parlament sa teritorije Federacije primjetan je trend jacanja SDP-a na racun pada popularnosti SDA. Na izborima održanim dvije godine prije današnjih tadašnja koalicija za CD BiH osvojila je 47 posto glasova u što su ubrajani i glasovi Stranke za BiH koja je prije dvije godine osvojila 15 posto glasova. SDA je na posljednjim izborima osvojila 27,1 posto glasova dok je Stranka za BiH, u blagom porastu, stala na 15,6 posto glasova. SDP je na opcim izborima 1998. godine osvojila 14 posto glasova da bi dvije godine poslije dobili povjerenje 27,3 posto glasaca. I oni i njihovi najljuci konkurenti imace po 8 zastupnickih mjesta u državnom parlamentu dok ce Stranak za BiH imati upola manje. HDZ je poboljšao svoj izborni rezultat od prije dvije godine za neznatnih 0,3 posto što ukupno iznosi 19,3 posto i što im obezbjeduje 5 zastupnickih mjesta u državnom parlamentu.
Kad je rijec o glasanju za državni parlament sa teritorije Republike Srpske, primjetan je trend jacanja SDS-a kome se priklonilo glasacko tijelo zabranjenih radikala koji su na prošlim izborima dobili 15 posto glasova. SDS-u išao je u prilog i veliki rivalitet izmedu uslovno receno gradanskih opcija Dodikovog SNSD-a i Ivanicevog PDP-a, tako da se SDS zaustavio na zadovoljavajucih 39,5 posto glasova, odnosno 5 zastupnickih mjesta. Ivanicev PDP osvojio je 15,3 posto glasova i tri poslanicka mandata, dok ce Dodikovi socijaldemokrati, pa još i nezavisni, imati dva poslanicka mandata zbog osvojenih 10,7 posto glasova. Stranka za BiH, SDA i SDP imace još po jednog predstavnika u državnom parlamentu RS.
Rezultati glasanja za Federalni parlament mnogo su zanimljiviji. Ovaj put SDA je 'za prsa' bila ispred SDP. Prvi su osvojili 26,8 posto glasova (37 mandata), a drugi 26,1 posto (36 mandata). U podjelu mandata u dobroj mjeri su se ukljucili i HDZ i Stranka za BiH. HDZ je osvojio 17,5 posto glasova (24 mandata) a S BIH 14,9posto (20 mandata). Ove cetiri stranke osvojile su vecinu poslanickih mandata, dok je ostatak podijeljen na sljedeci nacin. Po dva poslanicka mandata dobili su BPS, DNZ, NHI i SPF, dok po jedan poslanicki mandat dobili: BOS, HSP, SNSD, LDS i DSP.
Uspon SDS-a narocito je primjetan na nivou Narodne skupštine Republike Srpske, gdje su, u odnosu na 1998. godinu, dobili 15 posto glasova više tj. od 21 posto popeli su se na 36 na zadnjim izborima i time obezbijedili 29 poslanickih mjesta. Dodik i Ivanic bili su daleko iza srpske tvrdolinijaške struje. Prvi je osvojio 13, a drugi 12,2 posto glasova što je obojici donijelo po 10 poslanickih mandata. Kad je rijec o kantonima, situacija se nije bitnije promjenila u odnosu na 1998. godinu, osim u kantonima sa bošnjackom vecinom, gdje je uocen blagi pad popularnosti SDA na racun porasta interesa za SDP i Stranka za BiH.
U Unsko-sanskom kantonu SDA je dobila povjerenje 42,1 posto glasova, ispred SDP i S BiH koji su osvojili 17,2 odnosno 14,2 posto glasova. Prije dvije godine KC DBiH je imala 66 posto glasova, pa ako se odbiju glasovi S BiH (14,2 posto) ostaje 10 posto koje je uglavnom dobio SDP tj. sa 5 posto prije dvije godine popeli su se na više nego solidnih 17posto. Abdiceva Demokratska narodna zajednica osvojila je 5 poslanickih mandata, odnosno 16,8 posto glasova.
SDP se posebno ucvrstio u Tuzlanskom kantonu gdje su i zabilježili najveci rast popularnosti. Prije dvije godine dobili su povjerenje 15 posto glasaca da bi se sada zaustavili na 43,7 posto (15 poslanickoh mandata). S druge strane nekadašnja KCDBiH sa 51 posto pala je 33 odnosno 44 posto glasova, jer je Stranka za BiH na zadnjim izborima osvojila 10,2 posto glasova.
U Zenicko - Dobojskom kantonu SDA je dobila povjerenje 34,3 posto glasaca, 4 posto više od SDP (30 posto) dok je S BiH dobila 16,3 posto (6 poslanickih mandata). U ZE-DO kantonu primjetan je nešto manji trend opadanja popularnosti SDA i blagi porast popularnosti S BiH. Najneizvjesnija borba za poslanicka mjesta vodila se u Goraždanskom kantonu gdje su tri stranke dobile skoro podjednaku naklonost biraca. SDA i SDP su dobili po 31,3 posto a S BiH 30,8 posto glasova što je svima obezbijedilo po 8 poslanickih mandata, a jedno je ostalo upražnjeno za neku manju stranku koja je rezultatima daleko ispod vodece trojke.
U Sarajevskom kantonu najveci rast popularnosti zabilježila je S BiH Harisa Silajdžica. Oni su osvojili više glasova od svojih koalicionih partnera od prije dvije godine. SDA osvojivši više nego dobrih 26 posto glasova dok je SDA dobila 22,5 posto. Iako su u SDP-u ocekivali podršku i preko 50 posto glasova, oni su se ipak morali zadovoljiti sa 36,5 posto, odnosno 13 poslanickih mjesta u kantonalnoj Skupštini. Razlog za slabije rezultate SDP-a od ocekivanog leži u glasackom tijelu kojem je bilo zajednicko da nisu iskazivali simpatije ni prema SDA ni prema SDP, te su svoje glasove dali S BiH. Zbog toga ce se Stranka za BiH poceti ''udvarati'' i SDP i SDA, predlažuci postizborno partnerstvo.
U kantonima sa hrvatskom vecinom primjetan je trend jacanja popularnosti HDZ koji je osvojio u Zapadnohercegovackom kantonu osvojio 70,5 posto glasova, a u Livanjskom kantonu 55,1 posto glasova. Zbog organiziranog referenduma na dan izbora u navedenim kantonima HDZ-u su oduzeta dva poslanicka mandata, bez prava zamjene, ali i bez popunjavanja iz redova drugih stranaka da se ne bi prekrajala volja naroda. Lista ''Radom za boljitak'' je u zapadnohercegovackom kantonu dobila oko 2000 glasova, odnosno 8 posto i oni su u ovom kantonu, te donekle SDA sa osvojenih 7,2 posto glasova, u Livanjskom kantonu jedina ozbiljna konkurencija HDZ-u.
HDZ je odlicno prošao i u mješovitim bošnjacko-hrvatskim kantonima, jer se bošnjacko glasacko tijelo polariziralo oko 3 stranke: SDA, SDP, S BiH što je omogucilo trijumf HDZ-a u Posavskom, Hercegovacko-neretvanskom i Srednjebosanskom kantonu. U sva tri kantona HDZ-u su zbog izbornih neregularnosti, skinuta po dva kandidata što ce se najviše osjetiti u Srednjobosanskom kantonu u kome ce HDZ imati 7 zastupnika u kantonalnoj skupštini iako im je povjerenje glasaca od 30,8 posto glasova obezbijedilo 9 mjesta. Odlukom Izborne apelacione potkomisije najviše poslanickih mandata u ovome kantonu imati ce SDA 9, HDZ 7, SDP 6, S BiH 4, te NHI 1. U posavskom kantonu najveca opozicija HDZ-u bice SDP sa 18,7 posto glasova te NHI sa 17,2 posto glasova.
U Hercegovacko-neretvanskom kantonu SDA stoji nešto bolje od SDP-a i S BiH, ali daleko iza HDZ-a koji je osvojio 48,1 posto glasova i 12 poslanickih mjesta, umjesto 14. Stranka demokratske akcije trijumfovala je u opcini Srebrenica sa 41,7 posto glasova, upola više od kažnjenog SDS-a (20,1 posto). Znacajan je i trend popularnosti S BiH (9,1posto) i SDP-a 5,1 posto glasova, sa kojima ce SDA, vjerovatno, probati uci u koaliciono partnerstvo.
Dugo najavljivani i pomno pripremani otklon od nacionalizma ipak se nije desio kako su to priželjkivali iz vrha OHR-a i OSCE-a. Utjeha im može biti eventualna spoznaja da su sami tome krivi, jer su nekim svojim potezima dodatno radikalizirali politicku situaciju. To se, prije svega, odnosi na izmjene izbornih pravila i prijetnje SDS-u minut do dvanaest. Naravno, najveci udarac izbornoj regularnosti zadao je HDZ-ov referendum, koji je homogenizirao hrvatsko glasacko tijelo koji su 'zna se' kome dali svoje glasove.
Ako se izuzme bošnjacko glasacko tijelo, druga dva konstituivna naroda, uglavnom su povjerenje dala desnicarskim opcijama. Medutim na osnovu konacnih rezultata može se zakljuciti da nacionalne stranke prvi put ne mogu samostalno konstituirati izvršnu vlast, kako na državnom tako i na entitetskim nivoima. Ono što se, uglavnom, prepricava iako nije dobilo zvanicnu potvrdu je mogucnost koaliranja SDP –a i S BiH. U to je malo teže povjerovati zbog neodlucnosti ljudi iz S BiH ciji su interesi u vezi s tim suprotstavljeni. Možda najilustrativniji primjer koji govori o postojanju razlicitih interesa unutar same S BiH vazano za eventualno koaliranje ove stranke je sukob izmedu predstavnika S BiH iz Tešnja Ekrema Ajanovica koji je za opciju udruživanja sa SDA, dok je 'komšija' iz Maglaja kontraverzni 'skojevac' Dževad Galijaševic za savez sa SDP-om. Sukob je otišao toliko daleko da je Galijaševic udruživanje sa SDA nazvao 'izdajom same Stranke' i predložio da se Ajanovic udalji iz clanstva Stranke. Mogucnosti koaliranja SDP sa SDA, HDZ i SDS je iskljuceno, jer, kako kažu iz tabora crvenih, 'Spremni smo za suradnju sa svima osim sa SDA, HDZ i SDS'.
Kako kažu nezavisni novinarski izvori nije iskljucena mogucnost da medunarodna zajednica pokuša udružiti SDP (Lagumdžija), S BiH (Silajdžic), SNSD (Dodik), PDP (Ivanic) i NHI (Zubak) kao koalicione partnere u formiranju izvršne vlasti. Medutim, i ta mogucnost cini se prilicno nerealnom jer i u srpskom entitetu postoji rivalitet na liniji Dodik-Ivanic, nešto slicno kao u slucaju podijeljenosti mišljenja u S BiH u vezi udruživanja sa SDA ili sa SDP. Kako ce konstituiranje nove vlasti potrajati najmanje mjesec dana, u meduvremenu ce se morati pojaviti i zvanicni prijedlozi stranackih koalicija, ovaj puta sa nešto izbalansiranim politickim opcijama tj. sa snažnim prisustvom SDP-ea i S BiH i sa nešto slabijim pozicijama desetogodišnjih vladara – SDA, HDZ i SDS.
(sura Et-Tewba 111. ajet)