americka politika u bih

Novi svjetski poredak- “U našoj vjeri, na vašoj zemlji”

Novi svjetski poredak je termin nastao u SAD u periodu predsjednickog mandata Džordža Buša---Izgradnja nove politike koja ce u dobroj mjeri usmjeravati buduce odredenje naše zemlje u globalnim svjetskim tokovima

Nedavno se u našoj javnosti pojavila informacija da Sjedinjene Americke Države uskoro namjeravaju izgraditi novu ambasadu u Sarajevu. Ambasada bi, pored uobicajenih sadržaja, imala i dodatni objekat u koji bi se smjestio kompletan establišment koji bi bio ukljucen u diplomatske, ali i druge aktivnosti. Izgradnjom nove ambasade SAD bi samo krunisale dosadašnje aktivnosti u BiH te oznacile svoju stalnu prisutnost, ali i uticaj u našoj zemlji, pa i šire.

U pravljenju jednog ovakvog diplomatskog centra BiH se nametnula kao logican izbor, jer je ova zemlja središnja balkanska država u kojoj se prožimaju brojni uticaji, što je dovodi u centar pozornosti, narocito zemalja koje, poput SAD, imaju strateške interese u ovom dijelu Evrope.Uostalom, jedan od tri naroda u BiH, tacnije Bošnjaci, pokazali su se i kao najfleksibilniji domaci partner u svakom obliku suradnje, fleksibilnost koju SAD znaju cijeniti , ali i iskoristiti. Ovo narocito dolazi do izražaja ako znamo da politicka situacija u susjednim zemljama i nije naklonjena americkoj politici, što se može vidjeti po otporima brojnih grupacija i institucija koje se u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori bore protiv "americke ekspanzije". Medutim, takvih problema SAD nema u Bosni, ili bar nema u onom dijelu gdje uglavnom žive Bošnjaci.

“AKTIVNA" DIPLOMATIJA

Otvaranje nove ambasade predstavlja za SAD sprovedbu politike koju je ona u posljednjih nekoliko godina stalno najavljivala, a to je povecanje diplomatske prisutnosti, a smanjenje vojne. Time bi ova država ostavila veci prostor za evropske trupe na terenu ostajuci, i pored toga, najdominantnija strana politicka snaga u BiH, što bi još jednom potvrdilo njenu dominaciju i status jedine supersile na svijetu. Uostalom, povecana diplomatska prisutnost SAD na Balkanu definitivno je razbila zid izmedu te zemlje i Istocne Evrope kao bivšeg bastiona komunizma. U svemu tome izgradnja nove proširene ambasade u Sarajevu i simbolican je cin najave definitivnog upliva americke politike u BiH, politike koja ce u dobroj mjeri usmjeravati buduce odredenje naše zemlje u globalnim svjetskim tokovima.

NOVI SVJETSKI POREDAK

Sve vece uplitanje americke vanjske politike u BiH definitivno je aktuelizovalo dugo raspravljanu teoriju o "novom svjetskom poretku" inace pojmu nastalom u SAD za vrijeme mandata predsjednika Džordža Buša. Mada je formalno nastao tek tada "novi svjetski poredak" je ideja koja godinama cuci u umu svjetske politike, te je izraz i rezultat moci i ekspanzije zapadnjackog kolonijalnog mentaliteta. U suštini ove ideje stoji pojam globalizacije shvacen u ovom slucaju na najširi moguci nacin-kao povezivanje ekonomskih, teritorijalnih i idejnih aspekata u medunarodnim politickim odnosima. Zbližavanje ideja se svodi na raskrinkavanje ideologija, prije svega izmedu zapadnog, kapitalistickog društva, i istocnog socijalizma, gdje bi komunizam, kao degradirana pojava, bio zamijenjen slobodnim društvenim odnosima, liberalnom sviješcu i kapitalistickim tržištem. O ovome govori i Radovan Vukadinovic u knjizi "Medunarodni politicki odnosi": Osnovna pretpostavka takvog modela medunarodnih odnosa bila bi želja i potreba država da medusobno aktivno suraduju u rješavanju politickih pitanja, gospodarskom razvoju i zajednickom pristupu globalnim pitanjima.

Ovakvim odnosom novi svjetski poredak bi istakao i novi idejno-vrijednosni oslonac društva u kojem bi religijska vrijednost predstavljala samo faktor kulturne baštine, a ni u kom slucaju aktivni cinilac politickog djelovanja. U skladu sa ovim Samuel Hantigton u svojoj knjizi "The Clash of Civilisations and the Remaking of World Order" naslucuje nove oblike ideološke konfrotacije prije svega misleci tu na politicku dimenziju Islama, koji kao takav ne bi imao mjesta unutar "novog poretka". U prilog tome Vukadinovic u vec pomenutoj knjizi navodi: Islam je veliki izazov koji zahvaljujuci brojnosti i rasprostranjenosti muslimanskog življa ima globalnu dimenziju. Budenje radikalnog islama kao vjere i pogleda na svijet i život, te prvi sukobi na južnim granicama Rusije i podjele unutar novih azijskih država- bivših sovjetskih republika, pokazuju moguci pravac aktiviranja toga novog destabilizatora. Buduci da je u ovom slucaju rijec i o zemljama tvz. Treceg svjeta, ocito je da bi taj stvarni ili fiktivni muslimanski izazov mogao imati, takoder, veliko znacenje za promišljanje buduceg kružnog svjetskog razvoja.

Prema tome, istiskivanje vjerske svijesti provodio bi se kroz "samokontrolu" država koje bi vodile racuna o svom politickom razvoju i uredenju. Sve bi se to, naravno, odvijalo pod floskulama, "stvaranja mira", "ocuvanje mira" i "izgradnja mira", pojmova koji su krajnje formalni te u sebi mogu nositi razlicite sadržine. Da li je "stvaranje mira" ustvari borba protiv svih onih koji svoju politicku sudbinu traže van zapadnih "poredaka"? Historija pokazuje da je potpuna tolerancija krajnje relativan izraz unutar stvaranja novih politickih odnosa. Slabo se ko pita dokle ce tolerancija ici u onim sredinama u kojima neka ideja ili kulturna osnova predstavlja jedini moguci društveni izraz nekog naroda. Rješenje ovog pitanja je jako važno, narocito za muslimane, tacnije onaj osviješceni dio koji teži, prije svega, ka politickoj emancipaciji unutar islamskog sistema vrijednosti. Nažalost, u teoriji o novom svjetskom poretku na posredan nacin se namece strah od drugoga, tacnije svega onoga što nije uskladeno sa težnjama svjetskih mocnika, pa je i islamska politika u najmanju ruku tabu-tema.

ULOGA MEÐUNARODNE ZAJEDNICE U BIH

Sve u svemu naivno je i pomisliti da bi BiH u skoroj buducnosti mogla biti zaobidena u procesu stvaranja "novog svjetskog poretka", cak naprotiv ona bi mogla zauzeti središnje mjesto u takvim kretanjima iz razloga što bi na prostorima naše zemlje "novi svjetski poredak" polagao glavni ispit u svojoj efikasnosti. Kako sada stvari stoje, BiH ce se naci u fokusu diplomatskih pritisaka kao oblika ucjenjivanja na ekonomskom nivou a sve u cilju poštivanja novih globalnih ideja. Od Bošnjaka ce se, bez sumnje, tražiti da srede redove unutar svog naroda gdje ce se svaki oblik odstupanja od "zvanicnih ideja" proklamovanih kroz svjetsku politiku smatrati retrogradnim pa cak i opasnim. Svaka, eventualna politicka akcija koja bi imala islamski poticaj, bit ce pod pritiskom medunarodne zajednice potisnuta, ne njihovom akcijom, vec dirigovanom akcijom kroz naše institucije i to sve pod parolom "narod protiv domacih izdajnika". Nažalost, jedini grijeh "izdajnika" ce biti što nece moci nikako biti uklopljeni u "novi svjetski poredak".