bošnjački kongres u americi

Bošnjaci iz Amerike moraju podici glas za odbranu Bosne

Pored nezaobilaznih pjevaca, gosti ovogodišnjeg Kongresa su bili Amor Mašovic, Šahin Šišic, Haris Silajdžic i predstavnici naših diplomatskih odjeljenja u SAD-u, iz Washingtona Sven Alkalaj, savjetnik ambasadora za ekonomska pitanja, i iz New Yorka novi ambasador pri UN-u dr. Mirza Kušljugic

Piše: Mirsad Pašic, dopisnik Saffa iz Amerike

Saff je ispratio još jednu bošnjacku manifestaciju. Kao što smo i najavili u jednom od prethodnih brojeva, prisustvovali smo Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike. Ovaj, treci po redu, Kongres je trebao trasirati put za novu garnituru ljudi koji ce ga dalje voditi. Došao je red da nove snage preuzmu kormilo i pokušaju se uzdici na viši nivo.

Rukovodstvo uliva povjerenje

Usvojen je izvještaj o dosadašnjem radu i usvojena forma po kojoj ce se Kongres ubuduce organizirati i uvezivati. Konacno je usvojen Statut Kongresa, koji je do sada radio samo na osnovu statutarne odluke, i to je izdvojeno kao jedan od važni-jih uspjeha ovogodišnjeg kongresa. Novi predsednik Kongresa Ali Lejlic priprema doktorsku disertaciju na temu "Nacionalno bice Bošnjaka", na prestižnom "Massacussets Institute of Tehnology". Roden je u Chicagu prije 30 godina, a - kako on kaže - zahvaljujuci svojim roditeljima je ostao Bošnjak. Novi sekretar je ništa manje vrijedni Džafer Kulenovic, magistar financija i bankarstva. Ovaj dvojac odiše povjerenjem, pa se zaista mogu ocekivati bolji dani Bošnjackog kongresa.

Organizacija je bila na zadovo-ljavajucem nivou, iako je bilo i slabosti, prije svega na planu reklamiranja i animiranja Bošnjaka da masovnije sudjeluju u radu i programima. Ipak, bilo je znatno više toga pozitivnog.

Antisemitizam u Bosni

Pored nezaobilaznih pjevaca, gosti ovogodišnjeg Kongresa su bili Amor Mašovic, Šahin Šišic, Haris Silajdžic, kao i predstavnici naših diplomatskih odeljenja u SAD-u - iz Washingtona Sven Alkalaj, savjetnik ambasadora za ekonomska pitanja, i iz New Yorka novi ambasador pri UN-u dr. Mirza Kušljugic.

Dr. Kušljugic je na "okruglom stolu" pod nazivom "Postdejtonska Bosna" skrenuo pažnju na negativne tendencije animoziteta medu Bošnjacima prema Americi i njenim vrijednostima, iako je Amerika toliko toga ucinila za Bosnu. Takoder je istakao zabrinutost i zbog pojave antisemitizma medu Bošnjacima. Jer, kako on kaže, za Bosnu se u toku rata najviše zauzimao upravo jevrejski lobi u Americi(!?). Uz to, i Arapi su semitski narod, pa bi se - s obzirom na njihov status kod zvanicnih vlasti - i moglo reci da je u Bosni zaista evidentan takav antisemitizam.

“Vadenje” Harisa Silajdžica

Na "okruglom stolu" je govorio i Haris Silajdžic. Na pitanje o potpisivanju "cuvenog" Sarajevskog sporazuma i njegovim negativnim poslijedicama, odgovorio je pitanjem: "Koji dio Sporazuma ne valja?" On sporazum vidi kao veliki uspjeh i prakticno demontiranje Republike Srpske kao paradržave unutar Bosne, jer je udovoljeno uvjetu Stranke za BiH da pristane na potpis time što je dato pravo veta Ustavnoj komisiji u Republici Srpskoj. To, po rijecima gospodina Silajdžica, oduzima vlast ljudima koji su pocinili zlocine po Bosni. Po njegovim rijecima, dosad smo mogli izglasavati šta god smo htjeli, ali se, ustvari, ništa nije moglo promijeniti, dok sada, samom cinjenicom - iako ne možemo imati predsjednika u RS-u - imamo pravo veta i polahko mijenjati stvari u našu korist.

Na pitanje jesmo li sebi trebali dozvoliti da uopce raspravljamo o odluci Ustavnog suda BiH, on je rekao da je, s obzirom da je politika umjetnost moguceg, imperativ sudjelovanje i ostanak u politickoj borbi. U protivnom, odlaganje rješavanja problema jedino ide u prilog politici SDS-a, kojoj je glavna platforma upravo opstrukcija i odlaganje kako bi dobili na vremenu i zaledili postojece rezultate pocinjenog genocida. Kušljugic je dodao da se taj sporazmum treba posmatrati kao jedna etapa u procesu borbe za bolju Bosnu, a ne kao njen kraj.

Na pitanje je li moguce i kako on vidi da može doci do normalizacije odnosa Bošnjaka i njihovih agresivnih susjeda, gospodin Silajdžic je rekao da je suživot neminovnost, a da je poboljšanje odnosa moguce samo ukoliko se sa odgovarajuce pozicije srpski narod izvini i prizna šta je pocinio u Bosni, a da svakako tome ne doprinose izjave aktuelnog srpskog predsjednika Koštunice da je njegova osnovna ideološka crta sadržana u srpskom programu od prije Prvog svjetskog rata. A što se tice pomirenja, istakao je da se Bošnjaci nisu ni sa kim ni svadali, pa da sad traže pomirenje. "Bošnjaci nikoga nisu išli ubijati, paliti, protjerivati i silovati, pa da se sad mire. Trebaju tražiti pomirenje oni koji su to radili, a ne Bošnjaci", kazao je Silajdžic, cija se vizija borbe za bolju Bosnu zasniva na procesu globalizacije, odnosno ulaženja u velike evropske integracije, gdje država ne kontrolira, vec regulira, pa je samim tim ujedinjenje Bosne neupitno.

Film i izložba Šahina Šišica

Gost Kogresa je bio i Amor Mašovic, predsjednik Državne komisije za traženje nestalih osoba, cije obracanje prenosimo u cijelosti. Organizatori Kongresa su na dva univerziteta u Atlanti uprilicili prezentaciju rada Komisije sa dokumentarnim filmovima snimljenim na bošnja-ckim stratištima. Prikazivan je i dokumentarni film "Planeta Sarajevo", autora Šahina Šišica, koji je, takoder, bio gost Kongresa. "Planeta Sarajevo" je pobrala mnogo uzdaha kako Amerikanaca, tako i Bošnjaka. Šahin je osvojio srca sudionika Kongresa neposrednošcu i svojom blagom bošnjackom dušom, koje je pun i film, a i njegova izložba ratnih fotografija iz Sarajeva. Izložba je uprilicena u Kongresnom prostoru i na Univerzitetu. Šišicev film i izložba bili su i na "Florida Atlantic Univerzitetu", gdje je program nazvan "Deset godina agresije na Bosnu i Hercegovinu".

Obracanje Amora Mašovica, predsjednika Komisije za traženje nestalih

U Bosni hapse one koji se bore za istinu

Lasina - 66, Lanište - 188, Zeleni Jadar - 803, Borova glavica - 144, Hrgar - 83, Glumina - 274, Zakaruna Kosa - 374, Glogova - 242...

Draga braco i sestre, ako ste u ovim nazivima i brojevima prepoznali imena mjesta i kuce svog zavicaja, prevarili ste se. Ovo su nazivi stratišta naših nena i djedova, naših majki i oceva, naših amidža, daidža, tetaka i tetki, naše brace i sestara, muževa i žena, sinova i kcerki naših i unucadi naše.

Imena stratišta ja mogu slobodno izgovariti ovdje, u Atlanti, ali tamo, u domovini, mi to izgovaramo u pola glasa, u strahu da nas ne prepoznaju kao one koji se bore za istinu, za pravdu, koji se bore protiv zaborava, jer takve dolje ne vole. Takve smjenjuju sa politickih funkcija, otpuštaju s posla, a u posljednje vrijeme i hapse. Tamo smo iz dana u dan sve više jednaki i oni što su klali i oni klani, i oni što su silovali i silovani, i oni što su ubijali i ubijani, i oni što su žarili i palili i oni paljeni, i oni što su progonili i mi progonjeni. Iz udžbenika historije protjeruju se agresija, krvava Drina, genocid, cetnici, ustaše, protjerane sue 1992., 1993., 1994., 1995., kao što su onomad protjerali 1942.,1943., 1944., 1945.

Bošnjaci u domovini, rastrgani svakojakim podjelama, zastrašeni unutarnjim nemirima, zbunjeni, podložni razlicitim uticajima, ne razumijuci šta se dogada, brzinom svjetlosti zaboravljaju kako ih je gotovo 200.000 pobijeno, 300.000 prošlo kroz koncentracione logore, više od 30.000 djevojaka i žena silovano, milon protjerano i pri tome vlastiti kukavicluk prikrivamo saburom, tolerancijom i slicno. Stoga, apeliram na vas, braco i sestre, Bošnjaci Sjeverne Amerike, da svojim glasom ustanete protiv ZABORAVA, da zahtjevate ISTINU i PRAVDU, istinu koja može biti samo jedna, ma kako ona bila bolna, PRAVDU i za žrtvu i za zlocinca. Žrtvi puna satisfakcija, a zlocincu KAZNA srazmjerna zlocinu. Ako se to ne dogodi, ako se ne sazna istina i ako ne bude pravde, onda nema nade za opstanak Bosne i Hercegovine. Bez istine i pravde, ostaju rezultati genocida, a oni zauvjek poništavaju samo bice Bosne.

Vi ste danas naš glas i naša nada da cemo u domovini jednog dana biti slobodni odlucivati o vlastitom putu u slobodnom i demokratskom društvu. Danas, kad nas u Bosni i, bezbeli, Hercegovini hapse, jer smo se usudivali kršiti embargo, zato što smo obucavali mladice da se suprotstave zlocincima i teroristima, i zato što smo se pripremali za odbranu od sljedeceg genocida, vaš glas mora biti glasniji i jasniji nego ikad. Želim vam uspješan rad Kongresa i druženje!