ale kamber

Za Saff govori Ale Kamber, predsjednik Stranke za BiH Livanjskog kantona i poslanik u Skupštini tog kantona, doskoro poslanik u Parlamentu FbiH

Niko ne vodi brigu o Bošnjacima u livanjskom kraju

Srce herceg bosanske paratvorevine nije nikad bilo u Mostaru ili Širokom Brijegu, nego u Livnu, jer je tu i nastala ta "Herceg-Bosna". I, ako treba rušiti tu paratvorevinu, a treba, onda težište svih aktivnosti treba staviti upravo na Livno. O tome sam pet godina ukazivao na Parlamentu FBiH u Sarajevu. Ako se žele srušiti snage koje žele treci entitet, onda težište tih aktivnosti treba biti na Livnu. Ako tu padne, onda on postaje mješoviti kanton, što je po svemu, jer je po popisu iz 1991. godine Hrvata bilo 49 posto, 37,5 Srba i oko 13 posto Bošnjaka. Zato se i nije imalo pravo nazivati ga kantonom sa hrvatskom vecinom

Piše: Fuad Kovac

Profesor sociologije Ale Kamber iz Livna diplomirao je na FPN-a u Sarajevu 1975. godine. Bio je i u Školi rezervnih oficira, pa je stekao i zvanje profesora vojne obuke. Zajedno sa ostalim Bošnjacima u Livnu, istjeran je s posla u julu 1993. godine. Ni on ni ostali se još nisu vratili na posao.

- Sa radnog mjesta sam udaljen usmenom odlukom Janka Zrne, ratnog (i današnjeg) direktora srednje škole "Silvije Strahimir Kranjcevic", višestrukog sekretara SKJ-a, a zatim višestrukog sekretara HDZ-a - istice Kamber.

Gospodine Kamber, dugo ste u politici. Kako spajate skromnost i bavljenje politikom?

Kamber: Na ovoj vanrednoj sjednici Livanjskog kantona je konacno stavljen na dnevni red izbor delegeta za Federalni dom naroda. Proteklu godinu i po dana na svakoj kantonalnoj skupštini pitao sam kad ce to biti. Sada vidimo da se ovih deset godina ipak isplatilo boriti. Nekim mojim livanjskim komšijama sa zadovoljstvom cu cestitati konacnu implementaciju u Federaciju.

Borba protiv nepravde bila je najveci razlog što sam se, iz inada, bavio politikom kako bih se borio protiv nepravde, diskriminatorske politike HDZ-a, jednoumlja i jednovlašca, protiv vlasti jedne partije iz samo jednog naroda.

Od HDZ-a bježe i Hrvati

Pojasnite nam to?

Kamber: HDZ je ovdje prvo proganjao Srbe. Od 37,5 posto Srba, koliko ih je bilo u Kantonu, protjerano ih je najmanje 35 posto. Od 12.000 Bošnjaka, izbjeglo je ili protjerano makar 50 posto. Ta HDZ-ova politika je dovela do toga da sad bježe i Hrvati. Bježe od HDZ-a i jednovlašca. Prema nezvanicnim podacima, 30 posto Hrvata je iselilo iz Livna i Tomislavgrada, to su opcine sa hrvatskom vecinom. Najnovije bježanje Hrvata za Švedsku je organizirano i autobusima. Inace, Livanjski kanton cine opcine Tomislavgrad, Kupres, Glamoc, Drvar, Bosansko Grahovo i Livno. Prije rata je ovdje živjelo 116.000, a sad nema ni 60.000 hiljada stanovnika.

Bilo je dosta prepucavanja oko kantonalnog centra izmedu Tomislavgrada i Livna. Zatim, idu novi izbori, a ni sa prošlih nisu implementirani izborni rezultati?

Kamber: To su bili otvoreni sukobi unutar HDZ-a. Dok su se oni prepirali koji ce grad biti glavni grad Kantona, gužvu je iskoristio Kupres, pa je on sad kantonalno središte. Predsjednik Kantona ima kabinet u Kupresu, ali sjedi u Tomislavgradu, gdje živi i odakle i ureduje. Nisu implementirani rezultati ni za kantonalne ni opcinske vlasti. Donedavno je HDZ vladao u svih šest opcina, iako, naprimjer, prema rezultatima posljednjeg popisa, gotovo da i nije bilo Hrvata u Glamocu, Drvaru i Grahovu, ali su, eto, imali stopostotnu vlast. HDZ je izgubio vlast na lokalnom nivou, iako još dvije godine traju mandati njihovih funkcionera.

SDA se priklanja HDZ-u

Vladavini HDZ-a na tom kantonu odgovoreno je formiranjem Alternativne vlade, u kojoj ste i Vi?

Kamber: Alternativna vlada je samo u Livno u posljednja dva mjeseca donijela više od milion i po maraka kredita. Najveca bh. tvornica vunenih tkanina "Livtex" dobila je 700.000 KM. Šta je, onda, HDZ radio? Zato mi, u krajnjem slucaju, ne želimo i necemo biti samo alternativa niti korektor vlasti, nego cemo konacno vratiti Kanton iz nerada i ucmalosti.

Kakav je sastav Kantonalne skupštine, u kojoj ste poslanik?

Kamber: Skupština je trebala brojati 25 vijecnika. Dvojicu HDZ-ovih vijecnika je eliminirala medunarodna zajednica i Skupština broji ima 23 vijecnika. Iz HDZ-a ih je 12, jedan iz HSP-a, jedan iz HKDU-a, jedan iz SDA (bila su dvojica, a jedan je prešao u Stranku za BiH), dvojica iz SBiH, jedan iz SDP-a, jedan iz HSS-a, dvojica SNSD-a, jedan iz Zavicajnih socijaldemokrata Mile Marcete i jedan iz SPRS-a. Kad je glasanje, situacija je sljedeca: osmerica ili deveterica su na jednoj, a ovi ostali su na drugoj strani. Najcešce HDZ, SDA i HSP glasaju isto, a nekad im se prikloni i HKDU.

Ezan poslije osam godina

Kakva je situacija sa vjerskim životom, obnovom porušenih vjerskih objekata?

Kamber: Livno je, po arhitekturi i kulturnim spomenicima, posebno islamskog sadržaja, jedan od najislamskijih gradova u BiH. Nekad je Livno imalo 18 džamija. U samom gradu je pred rat bilo šest džamija, a u ratu je svaka manje ili više oštecena, dok je centralna gradska džamija (Curcinica) bila do temelja uništena. I nekoliko godina poslije rata je bilo problema sa vjerskom slobodom. Medutim, upornim insistiranjem i neplašenjem, istrajalo se da u posljednje dvije godine nema problema, pa se ezan cuje sa svih džamija. Može se kazati da su danas sve tri konfesije opet u nekakvom suživotu.

Kako je situacija sa školstvom, nastavnim planovima i programima? Šta uce bošnjacka djeca?

Kamber: Ja o tome stalno govorim. Ovamo je školstvo iskljucivo sa hrvatskim nastavnim planom i programom. Kad se gleda sa strucne strane, oni su dobri, možda i bolji od naših, ali nama nisu adekvatni. Ipak, poslije ovih ustavnih promjena, nadati se boljem i u školstvu.

Mnogi su se preznojavali kad su Vas slušali dok ste govorili iza poslanicke govornice!?

Kamber: Narod je dobro slušao sve moje kritike. Dosta putujem i uvjerio sam se da sam dobro došao medu obicnim, dobronamjernim ljudima. Nedobronamjerni mi šalju prijeteca pisma, razvale mi vrata, telefonski prijete..., na šta ne reagiram. Nekoliko nas iz Alijanse i dalje dobivamo prijetnje. Pošto znamo šta je psihološki rat, odgovoramo adekvatnom mjerom. Medutim, isplatilo se boriti. Dugo sam - u toku rata i neposredno poslije - bio jedini dopisnik bh. medija sa ovih prostora. Tad je bilo opasno spominjati RTV BiH ili nazive listova iz Sarajeva. Novinari su me napadali kao probosanski orijentiranog, a ja sam im govorio da ce i oni doci u Sarajevo. Vidite da je sad i u FTV dosta Hrvata i Srba. Naprimjer, Mirko Bakovic, ratnih predsjednik svih institucija HVO-a Livna, covjek najodgovorniji za sve belaje koji su se tamo dogadali Bošnjacima, sada je poslanik u Predstavnickom domu. A on je potpisao nametanje hrvatskog jezika, školstva, udaljavanje svih Bošnjaka sa radnih mjesta, iskljucivanje iz policije... Nijedan smijenjeni politicar HDZ-a nije ostao bez kruha, mnogim od njih je cak i bolje. Eto, Bakovic je otišao na bolju poziciju, Mato Franjicevic je postao direktor Kantonalnog zavoda za zapošljavanje... Cinjenica je da oni dobro vode brigu o svojim kadrovima.

Livno je srce "Herceg-Bosne"

Šta je sa Bošnjacima?

Kamber: O Bošnjacima niko ne vodi brigu i sve se svodi na licna snalaženja. Evo, ja vec devet godina dolazim u Sarajevo najcešce o svom trošku. Ni ja ni supruga nigdje ne radimo. Živimo od skromnih dopisnickih honorara. Niko se nije zapitao od cega živim, kako ce mi djeca studirati. Valjda smo i ja i nekolicina mojih kolega zaslužili malo pažnje zbog višegodišnje borbe za Bosnu i Hercegovinu na Livanjskom kantonu koja nije nimalo bila lahka… Da ne zaboravim, imam poslanicki paušal od 150 KM.

Hoce li se u BiH popraviti politicka situacija?

Kamber: Hoce i mora! Uvijek sam govorio da srce hercegbosanske paratvorevine nije nikad bilo u Mostaru ili Širokom Brijegu, nego u Livnu, jer je tu i nastala ta "Herceg-Bosna". I, ako treba rušiti tu paratvorevinu, a treba, onda težište svih aktivnosti treba staviti upravo na Livno. O tome sam pet godina ukazivao na Parlamentu FBiH u Sarajevu. Ako se žele srušiti snage koje žele treci entitet, onda težište tih aktivnosti treba biti na Livnu. Ako tu padne, onda on postaje mješoviti kanton, što je po svemu, jer je po popisu iz 1991. godine Hrvata bilo 49 posto, 37,5 Srba i oko 13 posto Bošnjaka. Zato se i nije imalo pravo nazivati ga kantonom sa hrvatskom vecinom.

Najesen se nadamo potpunom porazu HDZ-a. Samo da ne bude hrvatskog inžinjeringa, kao i na prošlim izborima, gdje je do pred kraj birackog dana bio oko 25 posto, a na kraju - cak 110 posto!

Na prvim poslijeratnim izborima u Predstavnickoom domu, u kome sam bio poslanik, HDZ je imao 350.000 glasova, na slijedecim izborima je u istom Domu imao 150.000 glasova, a oni su rekli da su dobili plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda.

Trostruke kuce "drvarskih" Hrvata

Siva je i privredna slika na Kantonu?

Kamber: Osim nekoliko firmi, sve ostale su opljackane. Tako i "Livnobus", koji je imao više od 110 modernijih autobusa, sada nema ni 20 razvaljenih autobusa… Poseban problem su šume. Vrši se neplanska sjeca i to uglavnom rade firme koje su došle "sa strane", poput "Finvest" iz Hrvatske (preduzece koje je bilo u vlasništvu Tudmanove desne ruke, ministra Gojka Šuška - op. Red.), koja nikom ne placa porez, i to je bio jedan od glavnih bunareva zarade HDZ-a.

Može li se, donošenjem Zakona o šumama, kriminalcima zagorcati život?

Kamber: Apsolutno. Zakon o šumama je usvojen. HDZ gubi Drvar, Grahovo i Glamoc, gdje su šumski kompeksi, onda nece imati više gdje sjeci šumu.

Koliko su se u Livnu cula nedavna povratnicka "dogadanja Hrvata" u Drvaru?

Kamber: Sve je to prenapuhano. Niko silom ne izgoni nijednog Hrvata doseljenog u Drvar. Oni hoce da zadrže stanove ili kuce i u Drvaru i u Kninu, ali i ovamo u Bosni. To su svi shvatili, tako da je to samo farsa.