uloga sefera halilovica

ULOGA SEFERA HALILOVICA U SLUCAJU "GRABOVICA": Saff došao u posjed izjava kljucnih aktera koji su povezani sa operacijom "Neretva 93". Šta su haškom istražitelju rekli Zicro Suljevic, Rifat Bilajac, Namik Džankovic, Haso Hakalovic i Mehmed Behlo?

POTPISIVALI SMO IZJAVE NA ENGLESKOM, NE ZNAJUCI ŠTA SMO POTPISALI

Nazire li se rasplet afere sa sudenjem bivšem komandantu Armije BiH pred Haškim tribunalom? Nove informacije o tome je li Sefer Halilovic imao komandnu ulogu u operaciji "Neretva 93", tokom koje je izvršen masakr nad hrvatskim civilima u selu Grabovica, radi cega je opružen pred Sudom za ratne zlocince u Haagu

Piše: lstraživacki tim

Na zahtjev Haškog tribunala, dosje Sefera Halilovica, sa oznakom "strogo povjerljivo", koji su o njemu vodile službe državne i vojne sigurnosti, iz AID-a je prebacen u Haag. Kako saznajemo, u pitanju su dokumenti težine 41 kilogram. Interesantno, ovih dana je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, iako je prije dvije godine odbijena kao neosnovana, ponovo otvorena istraga o pokušaju atentata na Sefera Halilovica u kojem su poginuli njegova supruga i njen brat. Da vas podsjetimo, Halilovic je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, za pokušaj atentata na njega, 7. jula 1993., uložio tužbu protiv Bakira Alispahica, Jusufa Jašarevica, Envera Mujezinovica, brace Božic i Vladimira Populuskog, zvanog Makedonac.

Saff je došao u posjed izjava kljucnih aktera koji su povezani sa operacijom "Neretva 93". Šta su haškom istražitelju rekli Zicro Suljevic, Rifat Bilajac, Namik Džankovic, Haso Hakalovic i Mehmed Behlo

Odluka na karti 1:200.000

U kojoj ste funkciji boravili u Hercegovini - u funkciji komande operacije "Neretva 93" ili inspekcijskog tima za nadgledanje operacije?

Suljevic: Mi smo u Sarajevu dobili naredenje od Rasima Delica o formiranju inspekcijskog tima na celu sa Seferom Halilovicem i poimenicno nabrojanim imenima clanova tima. Naredenjem je formiran tim za inspekciju i koordinaciju. Koordinacija ima dva elementa: sadejstvo i saradnja. Sadejstvo se odnosi na vojne komande, odnosno na usmjeravanje sadejstava u borbenim dejstvima ili pripremama za borbena dejstva, a saradnja se odnosi na elemente života i rada na teritoriji koji nisu pod vojnom komandom, odnosno na saradnju sa takozvanim društveno-politickim zajednicama. U konkretnom slucaju se radilo o opcinama Konjic, Jablanica i Prozor. U funkciji podrške operaciji u Hercegovini je boravio i prof. dr. Rusmir Mahmutcehajic, koji je u to vrijeme obavljao dužnost potpredsjednika Vlade i ministra za energetiku i namjensku industriju. Greška, koja se namjerno ili nenamjerno pravi, jeste ovaj tim nazivati Isturenim komandnim mjestom (lKM). Istureno komandno mjesto ima svoju vojnu strukturu, obezbjedenje, pratece jedinice, centar-veze. Tokom operacije "Neretva 93" za komandovanje i ruko-vodenje su bili nadležni komandanti korpusa koji su bili odgovomi komandantu Armije.

Bilajac: Poslije augustovskog savjetovanja u Zenici, sljedeci, prema mom mišljenju bitan datum za operaciju u Hercegovini, jest 4. septembar 1993., kad je komandant Armije BiH Rasim Delic, u bazi jedinice "Zulfikar" u Jablanici, potpisao odluku na karti 1 : 200.000, o otpocinjanju dejstava u dolini Neretve, cime je preuzeo komandu nad operacijom i odgovomost za sve što se dešavalo na terenu.

Džankovic: Mi smo imali funkciju kontrole i koordinacije borbenih dejstava, a nismo imali nikakvu komandnu funkciju i nastupali smo savjetodavno, a sve komande su bile u rukama komandanata korpusa koji su bili pod komandom Glavnog štaba.

Halilovic je naredio da se provede istraga

Je Ii Vaš tim imao komandne ovlasti?

Bilajac: Naš tim nije imao komandnu, vec koordinirajucu ulogu izmedu korpusa i OG "Zapadna Bosna".

Džankovic: Ne, mi nismo imali komandne ovlasti. Zadatak strucnog tima inspekcije bio je precizno definiran: kontrola i inspekcija borbene gotovosti i borbenih dejstava i koordinacija borbenih dejstava, bez prava miješanja u sistem rukovodenja i komandovanja koji se odvijalo linijom GŠ - korpusi - brigade itd.

Kako je reagirao Sefer Halilovic nakon saznanja za zlocin u Grabovici?

Džankovic: Halilovic mi je naredio da se provede istraga, što sam ja i predložio u prijedlogu koji sam pismeno poslao Upravi Vojne bezbjednosti. Kad mi je to naredio, bili su prisutni: Sejo Brankovic, Seferov pratilac i njegov malodobni sin. Inace, moj pretpostavljeni starješina je bio Jusuf Jašarevic i ja sam mogao izvršavati samo njegova naredenja. Halilovicevo naredenje sam shvatio kao njegovu inicijativu da obavijestim svog šefa Jašarevica o onome što se desilo u Grabovici.

Suljevic: Ja sam za zlocin u Grabovici cuo 9. septembra, ujutro, oko devet sati, u zgradi hidroelektrane "Jablanica". Tu smo bili Rifat Bilajac, Vehbija Karic i ja. Obavijestio nas je oficir bezbjednosti Namik Džankovic. On nas tog jutra nije ništa odredenije mogao obavijestiti o zlocinu izuzev da se on desio. Nije znao detalje koliko je ljudi ubijeno, kako, niti ko su moguci pocinioci. Karic je uputio Džankovica na organe bezbjednosti i policije opcine Jablanica. Mi smo kasnije rekli Seferu Halilovicu šta nam je Džankovic rekao. Bilajac: Devetog septembra, ujutro, oko devet sati, Namik Džankovic je ušao u salu za sastanke i rekao da se desilo zlo u dolini Grabovice. Kad smo pitali kakvo zlo, rekao je da je nekoliko hrvatskih gradana ubijeno. Odmah smo mu Vehbija Karic, Zicro Suljevic i ja, buduci da je Džankovic oficir bezbjednosti i da je to u njegovoj nadležnosti, rekli da se poveže sa SJB Jablanica i Vojnom bezbjednošcu i Vojnom policijom 6. korpusa i da utvrde ko je to pocinio i da se preduzmu odgovarajuce mjere istrage. Kasnije smo culi da je i Halilovic to sve rekao Džankovicu.

Istražitelj je unaprijed zacrtao Seferovu odgovornost

Šta Vam je poznato o boravku Bakira Alispahica u Hercegovini?

Džankovic: Bakir Alisp-ahic je bio prisutan u Jablanici na sastanku 7. septembra 1993. Alispahic je 9. septembra, ujutro, nakon zlocina u Grabovici, napustio Jablanicu u pratnji jedinice "Laste" i otišao u pravcu Mostara, iako je bilo predvideno da jedinica ucestvuje u borbenim dejstvima u operaciji "Neretva 93". Bilo mi je cudno da Alispahic nije naredio provodenje istrage i hapšenje pocinilaca, jer je bio najstariji autoritet i po funkciji i po cinu na terenu.

Da Ii Vas je istražitelj nešto preciznije pitao o AIispahicu kada ste mu ovo rekli?

Džankovic: Dublji razgovor o Alispahicu nije voden, niti je istražitelj o njemu postavljao neka konkretna pitanja, tako da se može reci da je istraga tendenciozno vodena.

Kako se moglo desiti da se u optužnici koristi termin IKM i da se na taj nacin "izvlaci" komandna odgovomost Sefera Halilovica?

Bilajac: Ja sam u svojoj izjavi haškom istražitelju Nikolaju ovo sve rekao. Medutim. On je od pocetka tendenciozno postav-ljao pitanja. Normalno je da se vodi istraga o zlocinu i da istraga na kraju rezultira utvrdiva-njem odgovomosti. Ali nije normalno to što je istražitelj Nikolaj cijelo vrijeme pitanja fokusirao na Sefera Halilovica i iskljucivo pitao o stvarima vezanim za njegov rad. Istražitelj se ponašao kao da je unaprijed zacrtao da je Halilovic kriv, a da su mu izjave trebale da bi potvrdio unaprijed doneseni stav. Ja sam, na kraju, potpisao izjavu koja je bila na engleskom jeziku, tako da je ne znam šta je u njoj pisalo pošto ne znam engleski jezik.

Suljevic: Ja sam takoder razgovarao sa istražite-ljem Nikolajem i moram reci da su njegova pitanja bila tendenciozna, odnosno da je usmjeravao istragu iskljucivo ka tome da je naš inspekcijski tim bio IKM ciji je komandant bio Sefer Halilovic. General Bilajac je visokoobrazovani oficir iz bivše Armije, oficir sa najvišim iskustvom u toj bivšoj vojsci. I on i ja smo objasnili šta je razlika izmedu inspekcijskog tima i IKM-a, ali to istražitelj kao da nije cuo ili nije htio cuti. Ja sam potpisao izjavu na engleskom jeziku i ne znam šta u njoj piše.

Sefer nam nije izdavao nikakva naredenja

Na kojoj ste Vi funkciji bili u jesen 1993?

Hakalovic: Ujesen 1993. sam obavljao funkciju komandanta 45. brigade, sa sjedištem u Buturovic-Polju. U pripremi operacije "Neretva 93" sam dobio naredenje iz komande Šestog korpusa ARBiH da jedan bataljon uputim na Voljevac koji ce, zajedno sa 317. brigadom i bataljonom "Sutjeska", napadati na pravcu Voljevac-Crni vrh. Ostali dio brigade trebao je na linijama konfrontacije sa HV-e i HVO-om da za sebe veže aktivnim dejstvima njihove snage radi rasterecenja pravaca Voljevac-Crni Vrh i Dobro Polje-Uzdol (Prozor). Sva naredenja koja sam dobio iz komande Šestog korpusa analizirao sam sa komandom Brigade i, kao komandant Brigade, donio odluku koju mi je odobrila komanda Šestog korpusa.

U kojoj je funkciji je u Hercegovini boravio Sefer Halilovic i ostali clanovi tima koji su sa njim izašli iz Sarajeva?

Hakalovic: Oni su u vrijeme operacije "Neretva 93" boravili na teritoriji Hercegovine, a više puta su mi, u razgovoru, rekli, a to su potvrdili iz komande Šestog korpusa kao dio strucnog tima - inspekcije. Ovaj tim je imao zadatak inspekcije i kontrole borbene gotovosti koordinacije borbenih dejstava i pružanja pomoci lokalnim komandantima i komandama. Tako su, uglavnom, Suljevic, Bilajac i Karic prilikom planira-nja borbenih dejstava pomagali mojoj brigadi. Sefer Halilovic je nekoliko puta navracao u komandu brigade i sa njim sam razgovarao o opcoj i vojnoj situaciji na teritoriji Hercegovine. Sa njim je .bio njegov malodobni sin Semir. Pocetkom septembra, Halilovic se u mojoj
komandi sreo i sa Rusmirom Mahmutcehajicem, koji je u to vrijeme bio ministar u Vladi RBiH. Tvrdim da u tom periodu Sefer Halilovic nije bio niukakvoj komandnoj ulozi, niti nam je izdavao bilo kakva naredenja. Ni on, ni ostali clanovi inspekcijskog tima. Oni su nam samo pomagali prilikom izvršavanja dobijenih zadataka.

Šef inspekcijskog tima i logistika

Koje su jedinice još ucestvovale u operaciji "Neretva 93"?

Hakalovic: Znam da je ucestvovala OG "Zapad". Komandanta OG "Zapad" Selmu Cikotica vidio sam jednom ili dva puta u vrijeme priprema operacije. Ucestvovao je Samostalni prozorski bataljon iz Šestog korpusa, 44. brigada iz Jablanice, jedinica "Zulfikar", takoder iz Šestog korpusa, a sa 317. brigadom je bio bataljon "Sutjeska" iz Focanske brigade. Komandant 44. brigade je bio Enes Kovacevic, Zulfikar Ališpago komandant "Zulfikara". Sve navedene jedinice su bile dio Šestog korpusa, a naredenja su, kao i ja, dobijali iz Šestog korpusa…Ja sam suštinski istu izjavu dao i haaškom istražitelju Nikolaju, a šta je ukucano i prevedeno na engleski jezik - ja ne znam zbog toga što ne govorim engleski.

Gdje ste Vi boravili ujesen 1993.?

Behlo: Krajem augusta smo dobili pripremno naredenje iz komande 317. brigade i OG "Zapad" za pripreme za borbena dejstva na pravcu Crni Vrh-Makljen. Ja sam tada bio komandant Drugog bataljona 317. brigade. Ubrzo nakon toga, pozvani smo komandant Enver Zejnilagic i ja na sastanak sa generalom Halilovicem u komandu SB Prozor u Dobrom Polju.

Ne mogu se tacno sjetiti datuma, ali znam da je bilo na pocetku septembra. Sastanku su prisustvovali komandanti jedinica koji su trebali ucestvovati u akciji, komandant Šestog korpusa Salko Gušic, komandant OG "Zapad" Selmo Cikotic. Sa Halilovicem je još došao Vehbija Karic, Zicro Sulj-evic i Rifat Biljac, odnosno clanovi inspekcijskog tima za nadgledanja izvodenja operacija i akcija u Hercegovini. Halilovic je rekao da ce kao šef inspekcijskog tima pokušati pomoci da se riješe logisticki zahtijevi jedinica kako bi akcija uspjela, a da se mi usmjerimo na pripremu jedinica.

Neprovedeno naredenje

U kojoj funkciji je tada nastupao Sefer Halilovic?

Behlo: Kad su pocela borbena dejstva znam da su na komandnom mjestu Voljevac stalno bili Rifat Bilajac i Vehbija Karic, koji su pomagali komandantu 317. brigade Enveru Zejnilagicu i meni, odnosno komandantu pravca i komandantima jedinica. Ovdje je povremeno navracao i Sefer Halilovic. Njihov boravak je bio u smislu kontrole i pružanja pomoci komandi Brigade i komandantu Brigade, komandantima bataljona na glavnom pravcu. Oni su imali fukciju kontrole i pružanja pomoci, a ne komandovanja. Meni je konkretno u nekoliko navrata pomagao savjetima Rifat Bilajac ciji su mi savjeti i sugestije veoma pomogli. Bio sam iznenaden njegovim znanjem o taktici i citanju karata. Bilajac je postupao savjetodavno, a ne naredbodavno, kao i ostali clanovi ekipe. Istina, Halilovic je napisao jedno naredenje koje je nastalo u specificnim okolnostima. Planom operacije je bilo predvideno da jedinice OG "Zapad", ukljucujuci 317. brb., ojacanu sa dva bataljona, i Samostalni prozorski bataljon, svako na svom pravcu krenu u napad 13. septembra 1993.

Sve jedinice su krenule kako je bilo predvideno, a naš bataljon je ubrzo ovladao Crnim Vrhom, što je bio cilj napada. Sa našeg lijevog boka, gdje je trebao djelovati Samostalni prozorski bataljon, a nije djelovao, postrojbe HVO-a i HV-a su iskoristile priliku i izvršile napad. Ponašanje Samo-stalnog prozorskog bataljona je izazvalo burne negativne reakcije boraca. U komandi 317. brigade je održan sastanak kome su prisustvovali komandanti svih bataljona, na kome je traženo da Sefer Halilovic jednim naredenjem regulira pitanja sadejstava na pravcima napada, kako se ne bi ponovila situacija koja se desila sa SB Prozor. Sastanak je vodio komandant 317. brigade Enver Zejnilagic. Medutim, neposredno nakon ovog sastanka, mislim da je to bilo 15. ili 16. septembra., receno nam je da je iz OG "Zapad" i komande Šestog korpusa stiglo naredenje da se zaustave borbena dejstva tako da to naredenje Sefera Halilovica nije provedeno, jer ono za komandu Brigade, komandu OG "Zapad" i komandu Šestog korpusa nije bilo obavezujuce.