dr. kasim trnka

Prof. dr. Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i pravni zastupnik Bosne i Hercegovine pred Medunarodnim sudom pravde u Haagu, govori za Saff o sudenju Slobodanu Miloševicu i tužbi Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije

Sudenje za pocinjeni zlocin genocida nad Bošnjacima

Optužnica koja je objavljena i prezentirana u uvodu, nije mogla sve detalje objašnjavati jer ce dokazni postupak trajati oko dvije godine. Ona je, po mom mišljenju, stavila stvari na svoje mjesto i veoma sam zadovoljan zbog cinjenice da je u optužnici prihvacena kvalifikacija genocida za zlocine pocinjene u Bosni. To je za nas od izuzetne važnosti, politicki, a i historijski, jer to je prvi slucaj da, nakon usvajanja Konvencije o sprjecavanju i kažnjavanju zlocina genocida iz 1948. godine, dolazi do utvrdivanja pocinjenog zlocina genocida

Proces protiv Slobodana Miloševica pred Haškim tribunalom za zlocine pocinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu dogadaj je koji privlaci najviše pažnje javnosti u BiH, a vjerovatno i šire. Kako, kao pravni ekspert, ocjenjujete dosadašnji tok sudenja?

Trnka: Mislim da je svima jasno od koje je važnosti ovo sudenje. Nepristrasna me-dunarodna pravna institucija treba doprinijeti utvrdivanju istine o tome šta se stvarno dogodilo na ovim prostorima. Prvi dio sudenja je pokazao da se, zapravo, radi o pokušaju realizacije starog naciona-listickog projekta stvaranja velike Srbije, u kome je Miloševic bio vispren izvršilac tog projekta, koji je, hvala Bogu, propao. Nisam zadovo-ljan nekim kvalifikacijama tužilaštva. Naprimjer, tužilac tvrdi da Miloševic nije rasist, ne zna je li nacionalist, ali da je sve radio iz razloga vlastoljub-lja. Ne radi se ono što je on ucinio, onakav projekt samo iz vlastoljublja. Žao mi je što tužilaštvo nije insistiralo na cinjenici da se radi o tipicnom naciona-listi, koji je upotrijebio sve raspoložive vojne sile, ne prezajuci ni od genocida i etnickog cišcenja, da stvori što vecu teritoriju, naravno sa što vecim prirodnim resursima, samo za svoj, srpski narod. Na drugoj strani, Miloševic je veoma dobro iskoristio cinjenicu da su sve televizije pratile proces. Pokušao je plasirati svoju ideologiju, odnosno lahkovjerne pokušao ubijediti u ispravnost svojih stavova. Medutim, mislim da taj njegov pokušaj nije uspio, jer je - osim što se služio istim metodama, propagandnom pricom bez ikakve argumentacije - s nekoliko elemenata pokazao koliko je be-skrupulozan ne samo u svome projektu nego i u lažima kojima se služi. Naprimjer, podatak da ništa nije znao o zlocinima u Srebrenici... U to vrijeme sam bio ambasador BiH u Hrvatskoj. Na dan pada Srebrenice sam se zatekao u Dubrovniku, na otvaranju "Dubrovackih ljetnih igara". Tamo je bio i predstavnik UN-a za podrucje bivše Jugoslavije, cuveni Yasushi Akashi. Kad sam doznao za dogadaje u Srebrenici, obratio sam se Akashiju i tražio njegovu hitnu intervenciju da zaustavi masakr. On je rekao: "Odmah cu razgovarati sa Miloševicem o tome!" Nakon odredenog vremena mi je rekao da je razgovarao s njim i da mu je on obecao da ce pokušati nešto uraditi. Dakle, sama ta cinjenioca govori da je Miloševic nesumnjivo znao za Srebrenicu. Kao što je znala i sva svjetska javnost, tako da je i on morao znati.

Ili, naprimjer, on kaže pred Sudom da je tek u haškom pritvoru, od drugih zatvorenika, saznao da su u BiH postojali koncentracioni logori, koje su otvorili Srbi, a citava svjetska javnost je znala za to. Prema tome, to su zaista izgovori koji više govore o njemu nego o samim dogadajima o kojima je govorio.

Nadam se da ce tužilaštvo, u toku ovog postupka, narocito kad dode nared dokazivanje zlocina pocinjenih u BiH - a to je otprilike pocetkom jula ove godine - imati zaista obimnu dokumentaciju, veliki broj aute-nticnih svjedoka i da ce i javnosti, a i samom Sudu biti potpuno jasno da se radilo o genocidu, koji je smišljeno i organizirano provodio režim Slobodana Miloševica i tadašnja vlast u Beogradu.

Optužnica je temeljita

Iznesena je ocjena da tužilaštvo nema lahak zadatak, kako to izgleda na prvi pogled. Ocjena je britanskih pravnih eksperata, iznesena u londonskom "Timesu", da oko 80 posto navoda iz optužnice protiv Miloševica predstavlja "obicno rekla-kazala". Kako to komentirate?

Trnka: Ne, to nije tako. Optužnica je objavljena u našim medijima i mora se reci da je ona temeljita i zasnovana na cinjenicama. Naravno da optužnica, koja je objavljena i prezentirana u uvodu, nije mogla sve detalje objašnjavati jer ce dokazni postupak trajati oko dvije godine. Ona je, po mom mišljenju, stavila stvari na svoje mjesto i veoma sam zadovoljan zbog cinjenice da je u optužnici prihvacena kvalifikacija genocida za zlocine pocinjene u Bosni. To je za nas od izuzetne važnosti, politicki, a i historijski, jer to je prvi slucaj da se, nakon usvajanja Konvencije o sprjecavanju i kažnjavanju zlocina genocida iz 1948. godine, dolazi do utvrdivanja pocinjenog zlocina genocida. To je od velike važnosti i za onaj drugi spor koju BiH vodi pred Medunarodnim sudom pravde u Haagu protiv SR Jugoslavije.

Sa nedostatkom dokaza za optužnicu u vezu se dovodi i nedavni dolazak Carle del Ponte u Banju Luku i insistiranje na hapšenju Karadžica i Mladica, koji joj trebaju kao svjedoci u ovom procesu. Njena samouvjerenost je ocijenjena odglumljenom?

Trnka: Takva argumentacija nije osnovana, jer sama cinjenica da mi u BiH, radeci na ovoj drugoj tužbi protiv SR Jugoslavije, imamo više od 10.000 stranica raznih dokumenata koji potvrduju optužbu protiv njega. Ogromni aparat koji je radio na prikupljanju dokaza za Tribunal u Haagu, sakupio je dovoljno dokaza i mislim da se radi o vrlo važnom nacinu prezentacije tih dokaza. Uostalom, svaki naš gradanin iz vlastitog primjera bi mogao svjedociti koje su mu nevolje nanesene djelovanjem tzv. Jugoslavenske armije, srpske vojske, koja je radila i saradivala na realizaciji projekta JA, te brojnih paravojnih jedinica koje su djelovale na podrucju naše zemlje. Mislim da nece biti nikakvih problema oko pribavljanja dokaza za optužnicu.Proces protiv Miloševica trajat ce najmanje dvije godine, jer se radi o tri velike optužnice. Centralno mjesto ce, ipak, zauzeti dio optužnice koji ga tereti za zlocine u BiH, jer je najteža po kvalifikaciji optužnice i po broju žrtava za koje ga optužuju.

Dva paralelna procesa u Haagu?

Je li umjesno praviti prognoze o ishodu ovoga procesa? Hoce li Miloševic biti prvi kojemu ce biti izrecena najveca kazna na Tribunalu - doživotni zatvor?

Trnka: Treba sacekati da Sud o tome odluci. Nas zanima pita-nje odnosa tog procesa i procesa pred Medunarodnim sudom pravde, jer ako bi se ovaj proces završio prije Suda pravde, sigurno da bi ta argumentacija dobro došla i na Sudu pravde, ali, kako danas stvari stoje, s obzirom da ce ovo sa Miloševicem potrajati, realno je ocekivati da cemo morati dokazni postupak otvoriti pred Sudom pravde prije završetka ovog procesa, tako da se može dogoditi da paralelno dokazujemo prakticno istu stvar na dva suda u Haagu.Prvo, treba jasno staviti do znanja da se radi o dva razlicita suda. Jedan je za sudenje pojedincima za individualnu odgovornost, a drugi je Medunarodni sud pravde, nadležan za medudržavne sporove. Naravno, BiH bi koristila dokaze iznesene pred prvim sudom i ponudila ih i Sudu pravde u optužbi protiv Jugoslavije, a Sud pravde bi odlucio hoce li prihvatiti te dokaze ili nece. Mislim da je, što se toga tice, samo pitanje vremenskog podudaranja ili nepodudaranja hoce li oni uvažiti dokazni materijal sa ovog sudenja. U drugom slucaju bi se dokazivala odgovornost beogradskog režima za period 1992.-1995. godine.

Tužba BiH protiv SR Jugoslavije je predmet mnogih spekulacija koje se pojavljuju u nekim od naših medija. Stice se dojam da je ona postala trgovacki artikl u politickim trampama. Istovremeno, pojavljuju se izjave nekih bh. politicara da je tužba balast uspostavi dobrih odnosa BiH i Jugoslavije. Srpski clan u Predsjedništvu BiH, Radišic, stavio je veto na finansiranje te tužbe iz sredstava budžeta BiH. Kako Vi sve ovo komentirate?

Trnka: Cista je politicka manipulacija da je tužba smetnja uspostavi dobrih medudržavnih odnosa. Naprotiv, tužba bi trebala doprinijeti utvrdivanju istine šta se stvarno dogodilo 1992.-1995. godine, a jedino istina može doprinijeti uspostavi boljih i iskrenijih odnosa BiH i Jugoslavije. Dakle, tužba se odnosi na period koji je protekao, a ne za buduci period, i ja mislim da, uz katarzu i podnošenje konsekvenci, iz toga procesa treba razvijati poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta i medusobne ravnopravnosti, a tužba je nešto što treba da utvrdi šta se stvarno u prošlosti dogodilo. S druge strane, mene zabrinjava da se jedan broj funkcionera iz RS-a, na neki nacin, indirektno identificira sa Miloševicem time što nastoje eliminirati tužbu, iako nije moje da donosim politicke stavove, ja se bavim strucnim pravnim pitanjima u tužbi. Ova tužba ni jednim svojim stavom ne optužuje srpski narod, nego optužuje Miloševicev režim, koji je tada bio na vlasti, i njegove saradnike u BiH, preko kojih je on realizirao ovaj projekt.

Finansije usporavaju tužbu protiv Jugoslavije

Znaci, tužba ni u kom slucaju ne može biti dovedena u pitanje?

Trnka: Ona ce biti otežana time što je problem u njenom finansi-ranju. Sad je to dovedeno do Parlamenta BiH. Stavka u budžetu za finansiranje tužbe za ovu godinu je minimalna, iznosi oko 450.000 KM i u ovoj godini je predviden trošak za tzv. sporedni postupak koji je SR Jugoslavija pokrenula protiv BiH, tvrdeci da sud u Haagu nije nadležan. Mi se u ovom trenutku bavimo samo nekim procesnim radnjama, a ako Sud odbije taj zahtjev Jugoslavije, mi tek onda dolazimo na glavnu stvar i onda ce nastupiti glavni troškovi. Ako to uporedimo sa Tribunalom u Haagu, koji provodi skoro isti dokazni postupak, njihov godišnji budžet iznosi oko 90 miliona dolara, oko 1.000 ljudi neposredno radi na prikupljanju dokaza. Oni trebaju dokazati odgovornost nekoliko pojedinaca, a mi u ovoj tužbi trebamo dokazati odgovornost cijeloga režima, a za sada nismo riješili pitanje finansiranja tužbe. Moram reci da je moj prvenstveni zadatak da strucno, zajedno sa saradnicima u zemlji i inozemstvu, branim tu tužbu i poduzmem sve procesne radnje koje su potrebne, a na državnim organima je da pronadu finansijska sredstva. Dakle, moja odgovornost je iskljucivo strucna, pravna.

S obzirom na politicke odnose u Parlamentu BiH, je li vjerovatno da ce biti usvojeno finasiranje tužbe iz sredstava budžeta BiH?

Trnka: Sad je to pitanje Alijanse, ona ima vecinu u Parlamentu, s tim što je, po našem ustavu, moguce da nacionalna delegacija, recimo srpskog naroda u Domu naroda, glasa protiv i tada se otvara proces usaglašavanja. Zadnju rijec ima Ustavni sud BiH, tako da ce biti veoma znacajno kako ce to teci.