POSJETITE KURAN.BA
 
 

propisi o kurbanu

Senad Ceman | Novi Horizonti br/str. 42

Hvala Allahu, dž.š, koji nas ucini sljedbenicima Njegova prijatelja Ibrahima, a.s, i miljenika Muhameda, s.a.v.s.
Uzvišeni Allah, dž.š, u Mudroj Knjizi kaže:” Do Allaha nece doprijeti kurbansko meso niti krv njihova, ali ce Mu stici iskreno ucinjena dobra djela vaša.” (El-Hadždž, 37.)

Definicija kurbana

1. Kurban je: klanje odredene životinje u tacno odredeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.

1. Historijat kurbana

Propisan je druge godine po Hidžri, kao i zekat i bajram-namazi. Utemeljen je Kur'anom, sunnetom i idžmaom (konsenzusom) svih muslimana, evo nekih dokaza za to:
Kur'an:” Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Kevser, 3.)
Sunet:” Najbolji posao koji covjek može za vrijeme kurbanskog Bajrama uraditi, a to je tada ujedno i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu “... (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet prihvacen je medu svim muslimanima i u svim vremenima.

Smisao (hikmet) kurbana je: Zahvalnost Gospodaru na brojnim blagodatima, posebno blagodati života i zdravlja, i što nam iz godine u godinu daje priliku otkupa za ucinjene grijehe.

Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da placena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamijeniti prinošenje žrtve - kurbana.

2. Propis (hukm) kurbana: Kurban je vadžib za svakog slobodnog, imucnog muslimana koji nije musafir na dan Kurban-bajrama (El-Hidaje fi šerh bidajetil-mubteda, 2/354)
Dokaz tome su Resulullahove, s.a.v.s, rijeci: ”Ko ima mogucnosti da zakolje kurban pa ga ne zakolje, neka se ne približava našoj musali (mjesto gdje se klanja bajram-namaz)“ (Subulus-selam, 4/178, hadis 1.265).



3. Uvjeti (šartovi) valjanosti kurbana:

a) Uvjeti da bi kurban bio vadžib: Mogucnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje. Osoba koja preko svojih osnovnih potreba posjeduje vrijednost nisaba smatra se imucnom i takvoj osobi je klanje kurbana vadžib.
b) Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sacuvanost od mahana koje obicno štete po zdravlje životinje ili uticu na kvalitet i kolicinu mesa. Resulullah, s.a.v.s, kaže:” cetvero ne može biti kurban: životinja jasne coravosti, bolesna ocitom bolešcu, sakata vidljivom mahanom i iznemogla i neuhranjena životinja.”(Subulus-selam, 4/182, hadis 1.267.) Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
c) Uvjeti osobe koja je dužna zaklati kurban: Da je ta osoba musliman, slobodana, punoljetana, razumana, imucna, mukim (da nije musafir), da to cini s nijetom kurbana, tj. da svi koji ucestvuju u kurbanu imaju iskljucivo nijet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi ucestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih ucestvuje da bi imala mesa a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šesterici. Za kurban akike (koji je sunnet za novorodence) ne može biti u zajednickom kurbanu više osoba na dan Bajrama.

4. Vrijeme klanja kurbana: Prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza, za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunnet po hadisu Bera ibn Aziba: ”Prvo cime cemo poceti ovaj naš dan je klanjati bajram, potom se vratiti i zaklati (kurban), ko tako postupi postupio je po našem sunnetu, ko zakolje prije namaza to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema nicega od obreda kurbana.” (Nasbur-raje, 4/212)
Pored prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati drugi i do pred zalazak sunca treceg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abasa, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ”Tri su dana klanja a prvi je najbolji.” (Nasbur-raje, 2/213).
Mekruh je obavljati klanje nocu prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogucnosti greške koja može biti izazvane pomrcinom, kao i zbog siromaha koji, uglavnom, dolaze danju kao i zbog odstupanja od osnova, a to je - klanje danu.
Ako bi prošlo vrijeme klanja a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban daje se živ u sadaku jer se on, u obicajnom pravu (urfu) racuna kao i zavjetni kurban.
Ako se namijenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi, a potom se pojavi prvi, najbolje je zaklati oba. Ako bismo zaklali prvi - dovoljno je, ili drugi - pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/606).



5. Koje životinje mogu biti kurban
a) Kurban može biti samo jedna od “behimetul en'am”: deva, krava ( od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika, s.a.v.s, ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je cin kurbana u uskoj vezi sa životinjom, baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah, s.a.v.s, zaklao je za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati, a on je radio ono što je najbolje.
Sve što je kurban teži i skuplji bolji je, shodno Allahovim, dž.š, rijecima: ”Ko velica znakove Allahove vjere – znak je cestita srca.” (El-Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova dini islama.
b) Kurban mora biti odredene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, govece od najmanje dvije godine, koza od jedne godinu ili ovca od šest mjeseci.

6. Jedan kurban dovoljan je za jedno domacinstvo. Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejuba: U vrijeme Resulullaha, s.a.v.s, covjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukucane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.



7. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i govece mogu biti kurban za najviše sedam osoba. U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom, s.a.v.s, u godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” (Muslim, 2/955, hadis 1.318).

8. Lijepo je (mendub ) u vezi s kurbanom slijedece:
a. cuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushicenja za tim ibadetom.
b. Obilježiti ga vješanjem necega oko vrata, poistovjecujuci ga time s hedjom (kurbanom za one koji obavljaju hadž).
c. Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožom.
d. Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu, dž.š, (kurbet) a takva djela je bolje uraditi licno sobom nego opunomociti drugog.
Resulullah, s.a.v.s, poklonio je Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom a ostale je zaklao Alija, r.a. (Nejlul-evtar, 5/105)
e. Prisustvovati klanju kurbana, shodno rijecima Resulullaha, s.a.v.s, Fatimi, r.a: ”Idi do svog kurbana, budi uz njega. S prvim kapima kurbanske krvi brišu se svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA ŠERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN. (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posveceni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saucesnika; to mi je naredeno i ja sam prvi musliman, El-En’am, 162-163) Prisutni ashab upita: Allahov Poslanice, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane? Za sve muslimane, rece. (Nasbur-raje, 4/219)
f. Prilikom klanja prouciti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE, ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE. ( U ime Allaha, Allah je najveci, Gospodaru moj ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od tvoga prijatelja Ibrahima)


9. Cilj kurbana kao ibadeta postignut je onog momenta kada se krv prolije. Lijepo je trecinu mesa zadržati za sebe, trecinu podijeliti kao sadaku a trecinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah, dž.š, kaže: ”... jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (El-Hadždž, 36.)

10. Kurban za drugog: ako je taj drugi živ nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim s njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i s tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporucio i ostavio sredstva za kurban onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El-fikhul-islami ve edilletuhu, 3/635).



11. Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu. Resulullah, s.a.v.s, rekao je: Ko proda kurbansku kožu taj od kurbana nema ništa.” (Nasbur-raje, 4/218). Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domacinstvu.

12. Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana. Nadoknadu za uloženi trud ce dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s, rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi cemo mu dati od nas.” (Mutefekun alejhi)



13. Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlu kitab (kršcanin ili židov)

Molimo Allaha, dž.š, da ukabuli naš kurban i naša dobra djela. Amin.