brojcani i*dzaz u kur*anu

Manje poznati aspekti kur’anske mu’džize

Jedna od glavnih (teoloških) odrednica Kur’ana casnog jeste da je on mu’džiza. Rijec mu’džiza (ar. mu’džiza) izvedena je iz glagola a’džeze - ju’džizu, a znaci: oslabiti, onemoguciti, onesposobiti, pobijediti, nekoga uciniti nemocnim… U Allahovom, dž.š, vjerozakonu, mu’džize su one radnje koje prelaze preko uobicajenog, utvrdenog reda, a putem njih Svevišnji Allah podržava Svoje poslanike. Svaka mu’džiza u sebi sadrži komponentu izazivanja, a kroz nemogucnost odziva na taj izazov ocituje se njen i’džaz, tj. nemogucnost njenog oponašanja. Dakle, pojmovi i’džaz i mu’džiza deriviraju iz istog korijena, i ukazuju na nemogucnost oponašanja Kur’ana.

Brojni su aspekti kur’anskoga i’džaza. Klasicni komentatori Kur’ana su i’džaz Kur’ana prvestveno tražili u njegovom stilu, stilskim figurama koje upotrebljava, kratkocom i bljeskovitošcu svojih kazivanja, koja su poput pustinjskih munja, upecatljiva, snažna, na citaoce ostavljaju dubok trag. Savremeni komentatori skloni su da, pod uticajem naucnog tumacenja Kur’ana, i’džaz Objave vide u anticipiranju naucnih otkrica, u onom što oni nazivaju podudarnošcu izmedu kur’anske kosmologije i važecih savremenih kosmologija.
Jedna od manje poznatih strana kur’anskog i’džaza je tzv. el-i’džaz el-’adedi, tj. brojcani i’džaz. Naime, Kur’an casni spominje brojne pojmove. Ako razmislimo o brojcanoj reciprocnosti pojedinih izraza i njihovoj upotrebi u Kur’anu casnom primjetit cemo interesantnu podudarnost. Navodimo slijedece primjere:
Pojam ed-dunja (ovaj svijet, dunjaluk) spomenut je u Kur’anu 115 puta. Isto toliko puta je spomenut pojam el-ahireh (drugi svijet, ahiret).

Meleki, el-melaikeh spomenuti su 88 puta. Isto toliko puta spominju se i šejtani (eš-šejatin).
Rijec el-hajah (život, življenje) spominje se 145 puta. Reciprocno tome, rijec el-mevt (smrt, kraj ovosvjetskog življenja) spominje se, takoder 145 puta.
Pojam en-nas (ljudi) spominje se 368 puta. Pojam er-rusul (Božiji poslanici, vjerovjesnici) je takoder spomenut 368 puta.
Iblis (davo, sotona) spomenut je u Kur’anu 11 puta. Traženje utocišta kod Svevišnjeg od njegova zla (el-isti’azeh) spominje se tacno 11 puta.
El-musibeh (nevolja, iskušenje) spominje se 75 puta. Reciprocno tome spominje se pojam eš-šukr (zahvala, zahvalnost).
El-infak (dijeljenje na Allahovom, dž.š, putu) spominje se 73 puta. Toliko puta spominje se i er-rida (zadovoljstvo).

Ed-dallun (oni koji su na krivom putu, zalutali) spominju se 17 puta. Reciprocno tome spominju se el-mevta (umrli). Kao da se time želi istaci da je onaj ko je na krivom putu poput preminulog, koji nema života.
Pojam el-muslimun (muslimani, pripadnici vjere islama) spomenut je 41 put. Reciprocno tome spominje se rijec el-džihad (borba, zalaganje na Allahovom, dž.š, putu).
Pojam ez-zeheb (zlato) spominje se 8 puta. Toliko puta se spominje et-teref (raskoš, luksuz).
Rijec es-sihr (magija, carolija) spomenuta je u Kur’anu 60 puta. Reciproceno tome, spominje se rijec el-fitneh (iskušenje, fitneluk).
Pojam ez-zekjah (zekjat, obavezno materijalno davanje 2,5 posto na imetak koji ispunjava propisane uslove) spominje se 32 puta, toliko put se spominje el-berekeh i el-berekjat (blagoslov, bericet).
Pojam el-’akl (razum) spomenut je 49 puta, a ravno tome pojam en-nur (svjetlo, nur).
Pojam el-lisan (jezik, sredstvo govora i komuniciranja) spomenut je 25 puta. Toliko puta je spomenut pojam el-mev’izah (vaz, pouka).

Rijec er-ragbeh (želja ili obveseljivanje) spomenuta je 8 puta, a ravno tome spominje se rijec er-rehbeh (zastrašivanje).
Pojam el-džehr (javno, suprotno od tajno) spomenut je 16 puta, a ravno tome spomenut je pojam el-’alanijeh (javni, pojavni svijet).
Pojam eš-šiddeh (poteškoca, nevolja) spominje se 114 puta, a ravno toliko pojam es-sabr (strpljivost, sabur).
Ime vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., spomenuto je u Kur’anu 4 puta. Takoder 4 puta se spominje i pojam eš-šeri’ah (vjerozakon, šerijat).
Rijec er-redžul (covjek, muškarac) spomenuta je u Kur’anu 24 puta. Toliko puta spomenuta je i rijec el-mer’eh (žena).

Ako analiziramo upotrebu još nekih kur’anskih izraza i pojmova doci cemo do vrlo interesantnih podataka. Tako se, npr., rijec es-salavat (namaz) spominje u Kur’anu casnom 5 puta, cime se, bez dvojbe aludira na pet propisanih (farz) namaza koje treba svaki vjernik i vjernica da obavljaju u toku dana i noci.
Pojam eš-šehr (mjesec dana) spominje se u Kur’anu 12 puta, što svakako asocira na 12 mjeseci koji cine jednu godinu dana. Istovremeno, pojam el-jevm (dan) spomenje se 365 puta, dakle, tacno onoliko koliko ima jedna godina dana.
Ovo su samo neki primjeri tzv. el-i’džaz el-’adedi, brojcanog ’idžaza u Kur’anu casnom koji govore o unutrašnjoj koherentnosti i povezanosti kur’anskih rijeci i izraza. Doista, koji kompjuter bi mogao da izbaci ovakvu reciprocnost i vezu izmedu kur’anskih rijeci i pojmova!! A onaj kome je dostavljen Kur’an, sallallahu ’alejhi ve selleme, nije znao ni citati ni pisati!! Zato islamski ucenjaci s pravom ubrajaju brojcani ’idžaz u Kur’anu u sklop opce kur’anske mu’džize (nadnaravnosti).