globalizacija i islamska ekonomija

Zemlja je postala sobica u kojoj egzistira covjecanstvo

Ima mišljenja da je problem globalizacije pohlepa i gramzivost jakih u eksploataciji i iskorištavanju slabih i stavljanje u nezavidan ekonomski položaj zemalja Treceg svijeta, koje ce sve više tonuti u more problema, pocevši od nerazvijenosti, nezaposlenosti, pa preko siromaštva do politicke nestabilnosti i kraha

Globalizacija je na medijima posljednjih godina sve prisutnija tema, ali se o tome kod nas malo pisalo i govorilo. Ona je predmet rasprava na mnogim konferencijama i samitima širom svijeta. Posljednji skup bio je u Kanadi i naišao je na mnoge osude i kritike šire svjetske javnosti.

Sam termin nastao je od engleske rijeci “globalization” koja znaci “uciniti nešto sveobuhvatnim i neogranicenim”. Ova rijec ima svoje terminološko znacenje koje se upotrebljava u širem i užem znacenju. Prvo obuhvaca uspostavljanje jedinstvenog svjetskog sistema koji ce povezati sve države svijeta na poljima ekonomije, robnih razmjena, telekomunikacija, ideologije, politike, kulture i tehnologije.Drugo znacenje podrazumijeva ekonomski sektor koji karakterizira hiperprodukcija, brzi razvoj medunarodne trgovine, ekspanzija stranog kapitala i narastajuci znacaj trgovackih usluga i direktnog stranog ulaganja, kao i medusobno udruživanje na svjetskom planu u pogledu ekonomske politike, carina i poreza, investicija i drugih poduzetnickih regulativa.

Historijat globalizacije

Istraživaci nisu jedinstvenog stava u odgovoru na pitanje kad se prvi put spominje globalizacija. Jedni smatraju da je ona terminološki tek odnedavno prisutna, ali je istovremeno kao ideja stara i datira od pojave demokratije i anglosaksonske trgovacke misli koja je bila njena prethodnica, a imala je u sebi predznake globalizacije u smislu otklanjanja svih prepreka i granica radi slobodnog protoka roba, odnosno slobodne trgovine medu svim zemljama koje su izrazile želju za robnu razmjenu. Drugi dio istraživaca smatra da je pojava globalizacije usko povezana sa pokušajeem uspostavljanja novog svjetskog poretka i nametanje SAD-a kao svjetske sile kojoj je cilj dominacija nad ostalim zemljama svijeta i njihova amerikanizacija.

Treci, opet, smatraju da je globalizacija vrlo mlada i da je aktualizirana u posljednjih nekoliko godina.

Karakteristike globalizacije i svjetska ekonomska zbilja

Ono što se danas dogada u svijetu ekonomije, a što ne možemo poreci, sljedece su cinjenice:

- otvaranje zemalja prema svijetu i uspostavljanje slobodne vanjske trgovine kao i donošenje zakona i sklapanje privrednih i drugih sporazuma,

- uklanjanje svih prepreka pred naletom roba, usluga i kapitala, pa cak i ideologija na medunarodnom nivou,

- formiranje velikih svjetskih korporacija i trend sklapanja ekonomskih saveza koji imaju ogroman utjecaj zbilja je koju niko ne kože poreci ili zanemariti,

revolucija i ekspanzija u sferi komunikacija i brzina protoka informacija koje su poništile geografska i vremenska ogranicenja na našoj planeti i dovela su do toga da neki izjave da je Zemlja postala poput jedne sobice u kojoj egzistira citavo covjecanstvo.(globalno selo)

Pravci ekonomista u odnosu prema globalizaciji

1. Oni koji u potpunosti odbacuju i protive se ideji i procesu globalizacije, jer ona predstavlja put i nacin za ovladavanje i dominaciju svjetskih ekonomskih sila nad nerazvijenim svijetom (zemljama Treceg svijeta), što neminovno dovodi do centralizacije svjetskih prirodnih i drugih resursa u ruke pojedinaca. Cak i pobornici globalizacije sada se protive njenoj prisutnosti i sve više se okrecu protiv nje. U Americi je, nakon ekonomske krize u jugoistocnoj Aziji, Japanu i Rusiji te u zemljama Latinske Amerike, sve vece nezadovoljstvo i zabrinutost, kao i zahtjevi za uvodenje mjera zaštite americke ekonomije od kolapsa, nakon što su sami Amerikanci smatrali one koji koriste te mjere odmetnicima koji zaslužuju sankcije i oštre kritike.

Problem globalizacije je pohlepa i gramzivost jakih u eksploataciji i iskorištavanju slabih i stavljanje u nezavidan ekonomski položaj zemalja Treceg svijeta koje ce sve više tonuti u more problema, pocevši od nerazvijenosti, nezaposlenosti, pa preko siromaštva do politicke nestabilnosti i kraha.

2. Struja koja pozitivno ocjenjuje globalizaciju i smatra da je njena suština u oslanjanju zemalja jednih na druge povecanjem svjetske trgovacke razmjene te da je ona, shodno teoretskim nacelima, izvor obostranih koristi i napretka za sve putem slobodnog natjecanja u ponudama roba i artikala širokog asortimana, što ce sigurno za vrlo kratko vrijeme dovesti do poboljšanja i pomaka u ekonomiji koji se nisu mogli ostvariti za dugi niz godina, pa i desetljeca. Važnije od svega toga je nemogucnost našeg izbora hocemo li cemo prihvatiti ili odbaciti globalizaciju jer je ona naša stvarnost i vec je prisutna, htjeli mi to ili ne.

3. Grupa ekonomista prihvaca globalizaciju s obzirom na to da je ona prakticno prisutna, ali odbijaju njeno bezuvjetno prihvacanje. Ova struja se energicno suprotstavila postupcima razvijenih zemalja koje odbijaju ekonomsku pluralnost, zanemaruju postojanje objektivnih razlika medu državama u mogucnostima i potencijalima, što neminovno dovodi nerazvijene zemlje u potcinjen položaj. Zato je obavezno donijeti zakonske regulative za pracenje i reviziju kako bi se izbjegle opasnosti i negativnosti koje sa sobom donosi globalizacija.

Pozitivne strane globalizacije

Ovdje cemo navesti samo neke od pozitivnosti koje nosi sa sobom proces globalizacije ili su one posljedice koje globalizacija iza sebe ostavlja:

- sloboda trgovinske razmjene izmedu zemalja,

- nastajanje mocnih i velikih ekonomskih grupacija i korporacija,

- olakšani protok roba,

- iskorištavanje strane tehnologije i napretka,

- poziv za formiranje islamsko-arapskog ekonomskog saveza,

- udruživanje svih zajednickih medunarodnih islamskih potencijala u borbi protiv negativnih utjecaja i posljedica ekonomske globalizacije,

- ulazak svježeg kapitala i investicija koje pomažu u zapošljavanju što umanjuje procenat nezaposlenosti i podiže nivo životnog standarda i omogucava radnicima sticanje novih saznanja i iskustava što takoder pospješuje kvalitet proizvodnje.

Sve ovo omogucava državi uspješnije plasiranje njenih proizvoda na strano tržište i poboljšanje njihovog, kvaliteta što ce dovesti do smanjivanja vanjskog duga i reduciranja uzimanja kredita od vanjskih kreditora.

Negativne strane globalizacije:

Mnogi eksperti ekonomije upozorili su na negativne strane globalizacije, od kojih su neke vec prisutne u nekim zemljama, dok se druge ocekuju. Evo samo nekih:

- povecanje broja nezaposlenih,

- smanjivanje placa,

- nestabilnost životnog standarda,

- umanjivanje programa socijalne zaštite za ugrožene slojeve društva koje vodi država,

- udaljavanje državnog aparata iz miješanja u ekonomske aktivnosti,

- povecavanje jaza medu gradanima kad se radi o raspodjeli prihoda i bogatstava, a s tim i raste broj onih kojima je uskraceno pravo na blagostanje i normalnu egzistenciju,

- obaranje poreza i carina, što je u interesu nadmocnih medunarodnih kompanija i preduzeca,

- naglo ekonomsko otvaranje prema svijetu rezultira brzi protok kapitala što izaziva ekonomsku krizu.

Napredne i razvijene zemlje mocnije su u nadmetanju i iskorištavanju u uvjetima slobodne trgovine, dok su nerazvijene zemlje osudene na uvoz iz tih zemalja, što se negativno odražava na njihov ekonomski razvoj i povecava njihove vanjske dugove.

Nastavit ce se ...