islamski kapital

Amel Kovacevic | Saff br/str. 51

Tekst našeg novog saradnika, mr. Amela Kovacevica, iako vec objavljivan u Ljiljanu, na veoma strucan i pristupacan nacin upoznaje citaoce o jednom novom, za naše prostore, još uvijek, nepoznatom svijetu islamskog bankarstva. Donosimo ga u nešto kracoj formi nadajuci se da cemo biti u prilici da vam u sljedecim brojevima ponudimo detaljniji uvid u islamsko bankarstvo i islamsku ekonomiju uopšte



Islamska finansijska industrija predstavlja jednu od najbrže rastucih privrednih grana na svijetu. Trenutno širom svijeta preko stotinu velikih finansijskih institucija iskljucivo posluje u ovoj grani, dok mnoge druge nude islamske, uporedo sa konvencionalnim bankarskim uslugama. Tržište se rapidno širi u preko pedeset zemalja svijeta, dok su fondovi islamskog kapitala trenutno procijenjeni na 160 milijardi US$ uz stopu rasta od 15% godišnje. Neke od inovativnih multinacionalnih banaka, kao što su CitiBank ili UMBRO vec imaju poslovnice koje u potpunosti odgovaraju islamskim propisima. Tržišta kapitala, takoder, nude islamske stock index-e, kao što su na primjer Dow Jones Islamic Stock Index u SAD ili RHB Islamic Index u Maleziji. Postoje i Offshore Islamic centri u Bahreinu i na Labuanu, prekrasnom malezijskom otoku, gdje se nude povoljne usluge za wholesale banking uz poreske olakšice. Takoder, tu su i investicioni fondovi, popularni Islamic Unit Trusts, koji se vode u skladu sa islamskim propisima. Primjeri ovog vida islamskog finansiranja mogu se navesti u Velikoj Britaniji, SAD, Maleziji, kao i na berzama Bliskog Istoka. Da bi se finansijska ponuda zaokružila, Takaful, osiguravajuca društva, nude usluge osiguranja dizajnirane po mjeri muslimana. Glavni izazov trenutno predstavljaju islamski finansijski derivati, a zanimljiva otkrica daju eksperti iz ovog, nama u BiH nedostupnog, nacina poslovanja.

Izucava se u cijelom svijetu


Ova tematika predstavlja dio nastavnog programa na postdiplomskim studijima mnogih univerziteta i instituta u SAD, Velikoj Britaniji, Holandiji, Australiji, Indiji, Singapuru, te naravno u vecini muslimanskih zemalja. Rastuci broj naucnika i istraživaca doprinose razvoju ove nove discipline. Surfanje po valovima interneta može nas dovesti do interesantnih rezultata da od Harvarda do Internacionalnog islamskog univerziteta u Kuala Lumpuru pa preko Instituta za islamsko bankarstvo i osiguranje u Londonu, te Instituta islamske banke za obnovu i razvoj u Džedi, pružaju pregršt informacija zainteresovanim za ovu tematiku. Islamsko bankarstvo predstavlja nadasve uspješan model, koji demonstrira prakticnu primjenu islamskog ucenja na ekonomiju i poslovnu etiku. To je relativno nov fenomen i mnoge zatice brzinom svog razvoja. Finansijski sistem u Iranu, Pakistanu, te Sudanu je u potpunosti islamiziran, dok se u glavnini vecinskih muslimanskih zemalja odvija paralelno konvencijalnim i ovaj vid finansijskog poslovanja. Prvi savremeni eksperiment sa islamskim bankarstvom desio se u Egiptu 1963. godine u gradu Mit Gharm. Za cetiri godine vec je bilo devet takvih banaka, koje nisu primale, niti davale kamatu, investirajuci najviše u trgovinu, te industriju, direktno ili zajedno sa drugima dijeleci ostvarenu dobit sa svojim deponentima, predstavljajuci tako više štedno-investicione institucije, nego komercijalne banke. Ne želeci uspjeh ovih institucija prepustiti opoziciji, Džemal Abdel Naser obustavlja njihov rad, a 1971. godine osniva Naserovu Socijalnu Banku koja je radila na beskamatnom principu, mada nigdje u osnivackim aktima nije pomenut Islam ili Šerijat.

Razvojni projekti


Islamic Development Bank (IDB) osnovana je 1974.g. od strane OIC, kao medudržavna banka sa namjerom da obezbijedi sredstva za finansiranje razvojnih projekata u zemljama clanicama. IDB nudi bankarske usluge za naknadu, kao i finansijsku pomoc uz podjelu dobiti za zemlje clanice. Njihovo je poslovanje beskamatno, te ekskluzivno zasnovano na principima Šerijata. Sredinom sedamdesetih godina politicka klima se promijenila u mnogim muslimanskim zemljama tako da nice broj finansijskih institucija, koje, i imenom i duhom, bivaju islamske; kao na primjer Dubai Islamic Bank (1975. g.), Faisal Islamic Bank of Sudan (1977. g.), Faisal Islamic Bank of Egypt (1977. g.), Bahrain Islamic Bank (1979. g.). Jugoistocna Azija nije mogla odoljeti ovom novom trendu tako da se 1973. godine na Filipinima osniva The Philippine Amanah Bank (PAB) dizajnirana da služi obnovi i rekonstrukciji južnih muslimanskih provincija na Filipinima. PAB naime nije bila striktno u skladu sa islamskim propisima, nego je uporedo pružala usluge konvencionalnog bankarstva. Ovaj nacin poslovanja u Maleziji debitirao je 1983.g. no korijene pronalazimo ne tako davne 1963. godine kada je osnovana Muslim Pilgrims Saving Corp., s ciljem da pomogne muslimanskoj populaciji da uštede novac za obavljanje hadža. Godine 1969. ona prerasta u Pilgrims Management and Fund Board popularno nazvan Tabung Haji (Hadžijski fond), cije su aktivnosti bile investiranje hadžijske uštedevine u skladu sa Šerijatom. Uspjeh ove institucije dao je podstreka osnivanju prve islamske komercijalne banke u Maleziji, Bank Islam Malaysia Berhard, sa osnivackim kapitalom od 80 miliona RM (cc 40 miliona DM), danas je to imperija od 74 filijale sa preko 30 razlicitih bankarskih proizvoda. Godine 1983. malezijska vlada je emitovala Government Investment Certificates, to jest islamske vrijednosne papire, potpomažuci tako diversifikaciju BIMB investicionog portfolija.

Osiguravajuca društva, komercijalne obveznice, tržište novca...


Godine 1985. osniva se STMB prvo islamsko osiguravajuce društvo, dok se 1990. godine na tržištu pojavljuju prve islamske komercijalne obveznice i to za multinacionalnu naftnu kompaniju Shell. Godine 1992. ustrojava se beskamatni bankarski sistem, a 1994. godine islamsko medubankarsko tržište novca. U 1995. godini osniva se BISB islamska brokerska kuca te preko deset investicionih fondova (mutual funds) iste proviniencije a u 1996. godini osniva se Šerijatski nadzorni odbor pri Komisiji za vrijednosne papire. Sredinom devedesetih godina konvencionalne banke u Maleziji, uvidjevši da znacajan segment bankarskog tržišta inklinira ka novom obliku poslovanja, nudi Islamic Windows poslovanje, kojim uporedo sa konvencionalnim nude i islamske bankarske usluge. Velika konkurencija na tržištu tako je pospješila efikasnost ove mlade finansijske grane na sveopcu radost korisnika tih usluga. Vrhunac ovog projekta jeste Offshore Islamic Centre na Labuanu.

Treba, takoder, spomenuti islamske finansijske institucije u zemljama gdje su muslimani manjina. Sedamdesetih godina u Indiji došlo je do najezde društava za beskamatnu štednju i kredite. U Luksemburgu 1978. godine osnovana je Islamic Finance House kao prva institucija te vrste na Zapadu, a za njom dolaze Islamic Bank International of Denmark u Kopenhagenu, te Islamic Investment Company u Melburnu, Australija. Dvije vodece medunarodne islamske holding kompanije, poimenice, Dar al-Mal al-Islami (DMI) Trust i Al-Baraka Group kontrolišu znacajan broj islamskih banaka. DMI je holding kompanija registrovana na Bahamima 1981. godine sa ovlaštenim kapitalom od milijardu US$, podijeljenu u 10 miliona dionica jednake vrijednosti. Danas posluje na nekoliko kontinenata kroz mrežu islamskih finansijskih institucija, investicionih kompanija, banaka, te islamskih osiguravajucih društava. Al-Baraka Group je osnovana 1982. godine, suvlasnik je u 12 razlicitih institucija imajuci tako finansijski interes u velikom broju finansijskih ustanova. Važno je spomenuti Kuwait Finance House kao i Qatar Islamic bank, kao znacajne takmace na globalnom tržištu. Britanski fond, Halal Mutual Investment Co., je vodeci islamski fond u Evropi za maloprodajno tržište. Najmanji investicioni ulog od US$ 400 prilagoden je širokoj populaciji, dok se dobit isplacuje polugodišnje. Fond je dizajniran da služi kao alternativa konvencionalnim bankarskim depozitima nudeci godišnju stopu dobiti od 5.57%.


Eticko investiranje

Treba shvatiti da je islamsko bankarstvo i finansiranje samo fragment globalnog pokreta za eticko investiranje, te da je otvoreno za sve neovisno kom svjetonazoru pripadaju. Osnovna odlika islamskog bankarstva jeste njena beskamatna priroda. Eksperti tvrde da efikasna primjena ovog vida poslovanja omogucava veci stepen pravednosti pri raspodjeli dohotka i dobara, ostvarenje punog zaposlenja te preventive protiv medunarodnih monetarnih kriza, kao i poslovnih ciklusa. No, glavni razlog za stvaranje samosvojnog finansijskog sistema je cinjenica da nema mjesta za instituciju kamate u islamskom poretku. Islam, kao i sve monoteisticke religije, zabranjuje primanje i davanje kamate (arap. riba) neovisno od toga koja je svrha kredita i visina kamatne stope. Zabrana kamate pomenuta je u cetiri razlicita ajeta u Kur'anu. Prva objava istice da kamata otuduje covjeka od Božije milosti (III:39). Druga objava je proklinje, stavljajuci kamatu u ravan sa nedozvoljenim oduzimanjem imovine, koja pripada drugima (IV:161). Treca objava upucuje muslimane da ostanu cisti od kamate zarad svoga blagostanja (III:130). ^etvrta pak objava uspostavlja jasnu dinstikciju izmedu kamate i trgovine, te svjetuje muslimane da trguju, a ne lihvare. Pri posudbi treba da ocekuju samo glavnicu, pa cak da odustanu i od nje ako je uistinu dužnik u nemogucnosti da vrati. Takoder je napomenuto da oni koji se ogluše o ovu zabranu objavljuju rat Bogu i Njegovu Poslaniku (II:174-180). Poslanik Muhammed, s.a.v.s., izricito je prokleo ne samo one koji uzimaju, vec one koji daju kamatu, kao i one koji svjedoce i bilježe ovakve transakcije. Zabrana kamate ne osporava cijenu kapitala u islamskom sistemu, naprotiv, Islam priznaje kapital kao proizvodni faktor, ali ne dopušta da taj faktor potražuje predodreden iznos od proizvedenog viška vrijednosti u obliku kamate. Vlasnik kapitala ima pravo da ucestvuje u dobiti koju je poduzetnik ostvario, ali istovremeno da dijeli i poslovni rizik. Predodreden je procentualni odnos ucešca u dobiti, a ne apsolutni iznos kao što je slucaj u konvencionalnom finansijskom sistemu.


Ugovorni modeli

Neki od ugovornih modela koji se koriste u operacionalizaciji ovog nacina poslovanja, su u kratkim crtama opisani:


Mudharaba je ugovor izmedu dvije strane u kojem dolazi do podjele profita nakon izvršenog projekta. Jedno lice predstavlja vlasnika kapitala (rabb ul mal) a drugo aktivnog partnera ili agenta (mudharib). Mudarabah može biti opšteg karaktera i tacno specificirana. Mudharaba ugovor predstavlja jedan od ugovora o povjerenju po kojem je mudharib manager novca i on ne garantuje taj novac osim u slucaju malverizacije, prekoracenja odgovornosti ili delikvencije i nehata.

Mušaraka predstavlja vid islamskog finansiranja poslovnih projekata izmedu dvije ili više strana. Partneri ili ortaci zajednicki ucestvuju u osnivackom kapitalu mušarake i zaradi prema dogovorenom omjeru. Princip glasi da omjer u kapitalu predstavlja omjer i za podjelu zarade ili gubitka.


Murabaha je finansijska transakcija koja se bazira na kupoprodajnom odnosu, gdje se roba kupuje i prodaje na rate uz odredenu dobit za poduzetnika, u ovom slucaju banke.

Selem je prodaja odredenog i tacno opisanog proizvoda koji nije prisutan, uz trenutno isplacivanje cijene. Primjena je najcešca u poljoprivredi, no moguce je i u industrijskoj proizvodnji primjenjivati ovaj princip.


Istisna predstavlja jednu od metoda koju banka može koristiti da bi plasirala svoja sredstva. Banka, ustvari, predstavlja poduzetnika koji izlazi na tender i uzima odredjene projekte na svoju odgovornost, što znaci da ce izvršiti taj projekat (obicno izgradnja, proizvodnja, istraživanje). Ona taj projekat može dalje povjeriti specijaliziranoj kompaniji, koja nije bila u stanju da izade na tender. Takoder, ovaj oblik bankovnih operacija je prikladan i za zanatsku proizvodnju.

Idžara se definiše kao vlasništvo usluga korištenja odredenih dobara za zato placenu naknadu. Postoje dvije vrste idžare:operativna idžara predstavlja ugovor, koji ne završava prenosom vlasništva iznajmljivane imovine na osobu koja ga je iznajmila (iznajmljivaca, lessee). Idžara muntahia bittamleek ili kako se u Maleziji zove al idzara thuma al bai (AITAB) što u literarnom smislu znaci "iznajmljivanje pa potom prodaja". Ovo je ugovor koji završava sa prenosom vlasništva iznajmljivane imovine na iznajmljivaca. Tu je takoder još nekoliko ugovornih odnosa kao što su wadia yad amanah (jamceni amanet), wakala (apsolutna moc zastupanja), hawala (mjenica), qard ul hasana (benovalentna posudba) kao i mnogi drugi ugovorni modeli koji imaju višenamjensku primjenu.


Potpomaganje razvoja

Uloga islamskih finansijskih institucija u obnovi i razvoju je znacajna i u korelaciji je sa kapitalnim potencijalom istih. Teoretski gledano one imaju vecu moc akceleracije ekonomskog razvoja društva nego konvencionalne institucije, zbog cinjenice da vecinu svojih plasmana alociraju u produktivne, visoko profitabilne projekte koji uvecavaju obim proizvodnih aktivnosti kao i samu zaposlenost. Nije daleko vrijeme kada ce prevazici postojece poteškoce vezane za malobrojnost ovakvih finansijskih subjekata, pravne regulative te limitiranih resursa. Permanentno investiranje u obrazovanje kadrova te umreženje radi ostvarivanja ekonomije razmjera kako bi se zadovoljili kriteriji bankarske poslovnosti. Lanci poput DMI, KFH te druge medunarodne grupacije se uspješno ali sa oprezom krecu u tom pravcu. Progresom ovog procesa ocekivati je da ce i razvojno finansiranje imati znacajniju ulogu.