ibn usejmin

Svi smo Allahovi, Allahu se vracamo

Desetog januara 2001. godine, nakon akšam-namaza, u bolnici "Kralj Fejsal" u Džidi, preselio je jedan od najznacajnijih islamskih ucenjaka ovog doba, imam i fakih, šejh Muhammed ibni Usejmin, Allah mu se smilovao

Nema dovoljno rijeci da se izrazi gubitak ovog velikog i plemenitog alima.Bio je veliki primjer za one koji žive samo za ahiret i ne žude za dunjalukom. Radio je za Islam cijelog života, uceci ljude radi Allaha. Vodio je veliki broj obrazovnih halki za studente razlicitih kategorija. Vecinu svoga vremena proveo je držeci javna predavanja u razlicitim mjestima Saudijske Arabije. Odigrao je znacajnu ulogu u detaljnom izlaganju principa islamske akide.

Tumacio Islam bez predrasuda

Izrazito bi se trudio da objasni neke mes'ele u islamskom pravu, tako da ih pojednostavi muslimanima koji bi dolazili da pitaju o svojoj vjeri. Mnogo se brinuo za dobrobit svojih studenata, kako uce, kako žive i slicno. Bio je zacetnik idžtihada (ulaganje napora alima kako bi, na osnovu šerijatskog dokaza, donio odredeni propis) svoga vremena. Nastavio je putem šejhul-Islama Ibni Tejmije, rahimehullah, tako da ga je to ucinilo neovisnim o slijepom slijedenju. Takoder je poznat po odgovaranju na pitanja o Islamu, koja su se odnosila na principe islamskog prava i na pitanja vezana za svakodnevni život.Imao je jedinstven vlastiti nacin izlaganja i tumacenja Islama. Bio je medu ucenjacima koji su tumacili Islam bez ikakvih predrasuda. Aktivno je ucestvovao na mnogim konferencijama i simpozijima ("Da'va i daije", "Islamsko pravo", "Borba protiv opasnih droga" itd). Više od 35 godina držao je predavanja u Mesdžidul-Haramu u Mekki, koja su bila organizovana od strane odbora "Dva casna Harema", Medžlisu-Šure te stalnih clanova Ureda za fetve. Predavanja su obuhvatala mnogobrojne teme, a najcešce su bila na temu akide, fikha i hadisa. Držao je sezonska predavanja svake godine tokom mjeseca ramazana, te za vrijeme hadža. Prisustvovao je godišnjim takmicenjima ucaca Kur'ana, kojima je predsjedavao guverner oblasti Mekka, princ Abdulmedžid. Uvijek je izrazito nastojao da poduci ummet pravilima adaba koji se trebaju posjedovati u halkama traženja znanja." Bio je primjer školovanog ucenjaka, casti, humanosti i nesebicnog rada na putu za Islam. Tokom ovogodišnjeg ramazana držao je predavanja putem telefona, iz bolesnicke sobe,a posljednje predavanje je držao noc prije Ramazanskog-bajrama. Tom prilikom je govorio o metodama, pravilima i uslovima vezanim za isplatu sadekatu-l-fitra, te odgovarao na pitanja vezana za tu temu.

Šejhov boravak u bolnici

Posljednjih dvanaest dana života šejh Ibni Usejmin, Allah mu se smilovao, boravio je u specijalistickoj bolnici "Kralj Fahd" u Džidi. Kada je primljen u bolnicu, stavljen je na listu pacijenata koji ne smiju primati lijekove za jacanje funkcije srca, jer je za takav tretman bilo suviše kasno. Rak se bio znacajno proširio na bubrege, debelo crijevo i pluca. Trpio je izrazitu bol u nekoliko posljednjih dana te zbog toga nije mogao pricati. Takoder je odbio primati odredene hemijske supstance. Potrebno je reci da je jedno vrijeme boravio na lijecenju u SAD-u. Medutim, shvatajuci da je njegova bolest u posljednjoj fazi, izabrao je da preseli na mjestu bliže Mesdžidul-Harama.

Šejhov posljednji intervju

Posljednji intervju šejh Ibni Usejmin, Allah mu se smilovao, dao je za Saudijsku novinsku agenciju "OKAZ". Nakon što je govorio o svojoj prošlosti, upitan je zašto je odbio da prihvati imenovanje za vrhovnog kadiju šerijatskog suda u Al-Ahsi, koje mu je ponudio šejh Muhammed ibni Ibrahim. Odgovorio je: "Tražio sam halala od šejha, ali se nisam mogao toga prihvatiti. On je razumio moje okolnosti pa je prihvatio moju ispriku." Na pitanje zašto nije putovao van svoje zemlje,odgovorio je: "Nisam putovao van Saudijske Arabije zbog mojih obaveza." Po šejhovom mišljenju bilo je korisnije ostati u ovoj zemlji prihvatajuci odgovornosti koje je imao.

Šejhova dženaza

Dženaza-namaz obavljen je u Mesdžidul-Haramu u Mekki ,nakon džuma-namaza ,sa više od 500,000 prisutnih. Pored toga, prisustvovalo je oko 1650 osoba iz službe obezbjedenja. Izmedu ostalih, dženazi su prisustvovali: princ Naif ibni Abdulaziz (ministar unutarnjih poslova KSA), princ Memduh ibni Abdulaziz, princ Fejsal ibni Bender ibni Abdulaziz (guverner oblasti Kasim), te guverner oblasti Mekka. Kralj Fahd, princ Abdullah i princ Sultan ibni Abdulaziz poslali su poruke saucešca šejhovoj familiji, pokazujuci na taj nacin njihovu ožalošcenost i saosjecanje. Cesta koja povezuje Mesdžidul-Haram i mezarje "El-Adl" u Mekki bila je prepuna ožalošcenih. Dženaza se takoder klanjala u Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve selleme, džamiji u Medini kao i u drugim džamijama širom Saudijske Arabije i islamskog svijeta. Znacajni islamski ucenjaci današnjice opisali su Ibni Usejminovu smrt kao veliki gubitak za muslimanski ummet. Nakon dženaze princ Fejsal ibni Bender je izjavio: "Šejha Usejmina, rahimahullah smatram kao oca i ucitelja." Muftija Saudijske Arabije Abdulaziz Ali Šejh izjavio je da povodom ovog dogadaja saosjeca sa tugom brace širom svijeta.

DRAGI ALLAHU, S.V.T.,OPROSTI IBNI USEJMINU, NAGRADI GA STEPENOM ŠEHIDA, POVISI NJEGOV POLOŽAJ MEÐU UPUCENIMA I IZNAD MNOGIH TVOJIH STVORENJA NA SUDNJEM DANU. UCINI PROSTRANIM NJEGOV KABUR I ISPUNI GA NUROM, JER TI SI ONAJ KOJI SVE CUJE, KOJI SE ODAZIVA NA DOVE I TI SI UVIJEK BLIZU, AMIN.

Šejhova biografija

Ebu Abdullah Muhammed ibni Salih ibni Muhammed ibni Usejmin et-Temimi en-Nedždi roden je 27. ramazana 1347. godine po Hidžri (1926.godine po Isa, a.s.)

Roden je u gradu Unejza, smještenom u oblasti Kasim, u poznatoj islamskoj porodici. Znanje je sticao kod mnogih istaknutih alima, kao što su šejh Abdurrahman es-Saadi, šejh Muhammed el-Emin Šenkiti i šejh Abdulaziz ibni Baz, Allah im se smilovao. Postao je hafiz Kur'ana vec u ranom djetinjstvu. Studirao je arapski jezik i islamske nauke, fikh i tefsir Kur'an-a. Po završetku studiranja zapošljava se u glavnoj džamiji u gradu Anira, gdje je bio imam i hatib, a nakon smrti šejha Ibn Saadija, rahimehullah, 1376. godine po Hidžri. U isto vrijeme je bio profesor na Odsjeku za šerijat Univerziteta u oblasti Kasim. Bio je i profesor na islamskom Univerzitetu "Muhammed ibni Saud". Napisao je više od 40 knjiga, medu kojima su:

-FETHU RABI-L BERIJE BITALHISI-L-HAMAVIJE,

-AKIDETU EHLI SUNNETI VEL- DŽEMA,

-EL-KAVAID EL-MUSLA FI SIFATILLAH VE ESMAIHI-L-HUSNA,

-KOMENTAR TRI OSNOVNA NACELA(prijevod na bosanski jezik,1998.),

-KOMENTAR EL-AKIDETU-L-VASITIJE OD ŠEJHUL ISLAMA IBNI TEJMIJE RAHIMEHULLAH itd.

Iza šejha je ostalo na desetine hiljada audio kaseta sa njegovim dersovima, od kojih se znacajan broj nalazi u okviru Mesdžidul-Harama u Mekki.Za doprinos u radu za Islam nagraden je medunarodnom nagradom "Kralj Fejsal", 8. februara 1994. godine po Isa, a.s.

Neke šejhove fetve vezane za stanje u Ceceniji i Palestini

Rekao je šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin: "Islamski ummet ovih dana docekuje casni mjesec ramazan, medutim njegova radost je pomiješana sa bolom i tugom zbog žestokog i nepravednog nasrtaja ruske vojske na našu bracu u Ceceniji. Znate li zašto? Samo zbog toga što su njeni stanovnici poceli propagirati cistu i izvornu vjeru Islam bez ikakvog skretanja i zastranjivanja. Nema nikakve sumnje u to da takvim necim nisu zadovoljni Allahovi neprijatelji bez obzira da li se radilo o komunistima (kao što je to u ovom slucaju), kršcanima, židovima ili drugima. To je nešto što ne treba dokazivati. Prisjetimo se pitanja Istocnog Timora, sastavnog dijela najvece muslimanske države Indonezije. Kada je ova pokrajina, naseljena vecinskim kršcanskim stanovništvom, zatražila otcjepljenje od Indonezije, sav Zapad je stao na njihovu stranu i pripremio je jake snage za intervenciju u slucaju da im bude uskraceno to "pravo". Medutim, kada je u pitanju mlada islamska država Cecenija, koja je ispravno shvatila suštinu ovosvjetskog života i pokušala uspostaviti život na principima cistog monoteizma (tevhida) i cistog (izvornog) Islama, rekli su za nju da se nepravedno odcjepljuje od matice Rusije i da njome rukovode ekstremno orijentisani mudžahidi.

Vadžib je pomoci Cecene

Allah, dželle ša'nuhu, porucuje: "Koliko je malih skupina pobijedilo (nadjacalo) velike skupine uz Allahovu dozvolu" (Prijevod znacenja - El-Bekare, 249.) Mi ne gubimo nadu u Allahovu milost i pobjedu i sigurni smo da ce se Rusi vratiti poraženi, kao što se to dogodilo prvi put. Najmanje što možemo i obavezni smo uciniti za našu bracu jeste da molimo Allaha da ih izbavi iz okrilja ruske nepravde i da ih pomogne protiv njih, u vremenima kada On posebno prima dovu. Pad ove islamske države pod rusku vlast donosi sa sobom velike štete kao što su: duhovni podstrek za ruskog vojnika (jucer izlaze poraženi, a danas se vracaju kao pobjednici), slamanje krila drugim islamskim republikama koje su krenule putem Cecenije i zaustavljanje širenja Islama na tim prostorima. Stvar je izuzetno opasna, samo kada bi to muslimani mogli shvatiti i ustati kao pojedinci i grupe protiv Rusije i Zapada. Vadžib je islamskim državama da krenu u boj, bili slabi bili jaki, i pomognu svoju bracu u Ceceniji. Pretpostavimo da je najmanje cime im mogu pomoci rijec istine. Medutim, ako se bude sjedilo skrštenih ruku i prešucivala istina, to je uistinu velika tragedija i nije tragedija u tome što ce jedna država drugu poraziti, nego je tragedija u tome što ce biti poražen Islam. Cvrsto smo ubijedeni da je ovo što se dogada u Ceceniji samo Allahova volja i da je Svemoguci htio desilo bi se drugacije. Allah Svojom neizmjernom mudrošcu hoce da se muslimani vrate svojoj vjeri, jer ono što se dogada u jednom dijelu islamskog svijeta, kao da se dogada u srcu bilo kojeg drugog dijela, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Primjer vjernika u njihovoj medusobnoj ljubavi, samilosti i saosjecanju je kao primjer jednog tijela. Kada se jedan njegov dio razboli i ostali dijelovi osjecaju groznicu i nesanicu." (preuzeto sa kasete "Elemun fiš-šišani" - Bol u Ceceniji.

O Palestini

Rekao je šejh Ibn Usejmin, nakon što je upitan kako treba gledati na pitanje Palestine, sljedece: "Pitanje Palestine je jako bitno za muslimane uopšteno, a za Palestince posebno, koji vec skoro jedan vijek prolaze kroz ovo gorko iskušenje. Negativnom razvoju situacije najviše su pomogli Britanija, svojim davanjem zelenog svjetla židovima za formiranje države na muslimanskom tlu i Amerike koja se povukla sa tih prostora 1948. u vrijeme Harija Trumana. Od tada pa do danas Zapad, a pogotovo Amerika, igra ružnu ulogu u borbi protiv muslimana u svim pitanjima vezanim za Palestinu. Što se tice posljednjih dogadanja u Palestini, oni bez sumnje predstavljaju žestoko nasilje židova nad muslimanima, kojem je uveliko pomogla razjedinjenost islamskog ummeta. Židovi smatraju da bi ovo mogla biti završna faza u požidovljavanju Kudsa, koja ce itekako ispitati osjecaje islamskog ummeta. Ono što raduje jeste saosjecanje velikog dijela Ummeta sa ovim pitanjem i to saosjecanje, inšaallah, nece splasnuti sve do konacnog oslobodenja Palestine. Zadnja intifada (revolucija) ce donijeti veliku korist i uspjeh, a što je u skladu sa Allahovim obecanjem da ce pomoci vjernika. (Casopis "Furkan" br.128, ramazan 1421.- decembar 2000.)

Šta su rekli ucenjaci o šejhu

Šejh Abdulaziz ibn Abdullah Alu Šejh (muftija Saudijske Arabije), nakon što je upitan o predavanjima (kasetama) šejha Ibn Usejmina, kaže sljedece: "U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Smatram da je šejh Muhammed bin Salih el-Usejmin bio od ucenjaka koji su ucili muslimane ispravnom razumijevanju vjere, radili mnogo na njihovom osvješcivanju i upucivali svim mogucim sredstvima ka istini. Njegova predavanja (kasete) privlace veliku pažnju i pozornost slušalaca, zbog toga što se odlikuju cistim islamskim naucnim metodom i sadrže u sebi korisne i ciljane savjete. Možemo ih podijeliti u dvije vrste:

-Predavanja koja poducavaju islamskom pravu (fikhu) zasnovanom na jasnim šerijatskim dokazima. Ovdje možemo posebno izdvojiti predavanja na kojima je komentarisao (pojašnjavao) poznatu fikhsku knjigu Zadul-mustakne'. Komentar u sebi sadrži pojašnjenje autorovih izraza, iznošenje dokaza za svako pitanje i precizno naucno razmatranje (diskutovanje) tih pitanja u svjetlu Kur'ana i Sunneta, a sve to na jedan privlacan i jednostavan nacin koji omogucava svakom slušaocu, bez izuzetka, da razumije dato fikhsko pitanje u vrlo kratkom periodu.

-Opšta predavanja u kojima šejh tretira veliki broj društvenih (socijalnih) problema s kojima se susrece muslimansko društvo i pokušava dati mudra, razumna i precizna rješenja za te probleme.

Kaže uvaženi i poznati daija i vaiz Muhammed Salih el-Munedžid: "Odlazak islamskih ucenjaka je velika nevolja, nedaca i ostavlja veliku prazninu na polju islamskog djelovanja. Jako je bitno da to tako i shvatimo, ne zbog toga da bismo naricali i oplakivali, nego da bismo uložili veliki trud u popunjavanju te praznine i što prije se oporavili od te nevolje i nedace. Kaže Allah, dželle ša'nuhu: "Zar oni ne vide da mi zemlji njihovoj prilazimo i da je sa krajeva njenih umanjujemo." (Prijevod znacenja - El-Enbija', 44.) Ibn Abbas je ovaj ajet komentarisao gubitkom njenih ucenjaka i dobrih (pobožnih) ljudi. Kaže pjesnik: "Tako mi Allaha, nije nevolja gubitak imetka, ovaca ili deva, istinska nevolja je gubitak ucenjaka, jer njihovom smrcu umiru mnogi ljudi" (tj. ostaju bez onoga ko ce ih izvoditi na pravi put, tako da nalikuju mrtvacima)

Mnoge su knjige napisane i stoje pred nama, medutim, ko je u stanju da ih razumije i donosi putem njih ispravna fikhska rješenja? Sigurno je da to nisu u stanju kompjuteri niti nešto drugo, nego cista i živa srca i razumi islamskih ucenjaka. Islamski svijet je nedavno pogoden smrcu njihovog velikog šejha, alima, mudžtehida (samostalnog donosioca pravnih rješenja) i fekiha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina, da mu se Allah smiluje.

Imao sam priliku da se osamim sa njim neposredno pred njegovu smrt i rekao sam mu: "Naš uvaženi šejhu, ako tvoj život još potraje, to ce biti veliko dobro i korist za nas, a ako otputuješ, dobro ti je poznato da na ovome svijetu nema necega vrijednog za cime bi se tugovalo. Hvala Allahu, za sobom si ostavio veliko znanje." Na to ce šejh: "Reci cu ti ono što je rekao Omer ibn Abdulaziz u predaji koju je zabilježio Imam Buharija." Pomislio sam u sebi: "Šta li je to rekao Omer ibn Abdulaziz?" rekao je: "Vjerovanje u sebi sadrži farzove, propise, Allahove granice i praksu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Onaj ko ih upotpuni, upotpunio je i svoje vjerovanje, a onaj ko to ne uradi, njegovo vjerovanje ce ostati manjkavo. Ako me Allah poživi, pojasnicu vam ih kako biste radili po njima, a ako umrem (odem Allahu, dželle ša'nuhu), nije mi puno žao što ostavljam vaše društvo."

Šejh je napustio ovaj svijet ne ostavivši za sobom novac u bankama niti krasne i raskošne dvorove (Šejh je stanovao u staroj mekanskoj kuci i nije prihvatao ponude koje je imao od države), nego je ostavio znanje sabrano u mnogobrojnim djelima i u vidu fetava, a to je upravo naslijedstvo Allahovih poslanika. Njegovoj džennazi je prisustvovao ogroman broj ljudi, a poznato pravilo kod prvih generacija glasi: Ako hoceš da vidiš istinsku razliku izmedu nas i njih (tj. novotara koji su odstupili od puta Kur'ana i Sunneta) pogledaj džennaze jednih i drugih.

Onaj ko je prisustvovao šejhovoj dženazi i vidio koliko je ljudi bilo u njenoj pratnji, sjeti se Allahovih rjeci: "One koji vjeruju i rade dobra djela, Milostivi ce sigurno voljenim uciniti" (Prijevod znacenja - Merjem, 96.); i rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ashabima nakon što su prošle pored njih dvije dženaze: "Jednoj od njih je obavezan Džennet jer ste je pohvalili kada je prolazila, a drugoj je obavezan Džehennem jer ste je pokudili. Vi ste Allahovi svjedoci na Zemlji." Šejhu-l-Islam Ibn Tejmijje je iz ovoga hadisa izvukao sljedece pravilo: Onaj koga pohvale svi muslimani jednog podrucja, bez izuzetka, bit ce, inšallah, od stanovnika Dženneta. Cudan prizor kojeg je proživljavala Mekka na dan šejhove dženaze, pocevši od zakrcenosti ulica pa do kasnog završetka sa dženazom (dženaza je pocela poslije ikindije namaza, a završila se neposredno pred akšamski ezan), dovoljno je svjedocanstvo ovom uvaženom šejhu. S druge strane, naucili smo jedan veliki ders koji kaže: "Ispuni svoj život dobrom, Allah ce uciniti da budeš spominjan na jezicima muslimana po dobru."

Salih ibn Humejd (imam i hatib u mekkanskom haremu i stalni clan Medžlisa Šure), kaže: "Šejh je u svome poducavanju, davetu i savjetovanju slijedio put mudrosti, lijepog savjeta i rasprave na najljepši moguci nacin, kloneci se što je više mogao rasprave i zalaženja u medusobna prepucavanja i odgovaranja onima koji su nešto napisali i rekli. Imao je poseban metod u poducavanju i privlacenju pažnje studenata koji se ogleda u preciznim naucnim pitanjima, navodenjem primjera i uzimanjem propisa iz vec utvrdenih šerijatskih pravila. Što se fetvi tice, one se jasno odlikuju olakšavanjem i pravednošcu uz dužno poštovanje onoga koji se s njim razilazio i paženje na pravila fikhskog razilaženja. Posebnu pažnju je posvecivao svojim ucenicima obavezno prateci njihov nivo znanja, što je normalno privukla njihova srca, dovelo ih pred njega i natjeralo da sjednu pred njim na koljena i traže znanje od njega."