Mnoge osobe imaju problema sa prevelikom tjelesnom težinom. Samo smanjeno unošenje kalorija i uporedna fizicka aktivnost brzo ce dovesti do mršavljenja, osim ako se ne radi o nekoj bolesti
Medutim može ishrana postati nepravilna kad se uzimaju prevelike kolicine hrane, a pored toga, nedostaje fizicka aktvnost što sve dovodi do gojaznosti, nepokretljivosti, predugog spavanja, tromosti…
Nedovoljno kretanje i gojaznost uslovljavaju hronicnu lijenost, inertnost crijeva i pojavu "zatvora." Isto tako, prejedanje kiselih i paprenih jela ostavlja štetne posljedice na splet krvnih sudova koji obuhvataju podrucje debelog crijeva. Ako usljed nepravilne cirkulacije dode do nakupljanja krvi u venama nastaju i hemoroidi (šuljevi). U lakšim slucajevima za lijecenje je dozvoljena primjena cepica i ljekovitih masti. Ukoliko bolest uzme maha pomaže jedino hirurški zahvat.
Što se više sjedi sve se više deblja te i obolijeva od raznih bolesti. U analizama veceg broja strucnjaka (naucnika) tvrdi se da zbog nedostatka tjelesne aktivnosti nastaju psihicke napetosti. Takoder se tvrdi da je nedostatak tjelesne aktivnosti osnovni razlog poremecaja zdravlja ljudi, a tjelesna neaktivnost je uglavnom posljedica gojaznosti.
LIJECENJE GOJAZNOSTI
Gojaznost se najprije lijeci ogranicenim unošenjem suvišne hrane tj. dijetama za mršavljenje. Princip lijecenja je da se u organizam unese kolicina hrane koja je nedovoljna za zadovoljavanje njegovih potreba, usljed cega se koriste rezerve, što dovodi do gubljenja u težini. Pored dobre ispravne dijete, gojaznost se uspješno lijeci i dovoljnom fizickom aktvnošcu, npr. redovnim trcanjem, redovnim šetnjama, gimnastickim vježbama, bavljenjem sportom, kretanjam itd.
Kretanjem se povecava utrošak energije, kao i u svim drugim fizickim aktivnostima. Medutim, treba znati da na ovaj nacin povecan utrošak energije pojacava apetit, što dovodi u opasnost dobre rezultate koji se postižu u mršavljenju uz pomoc intenzivnije fizicke aktivnosti i sporta.
Mali broj slucajeva gojaznosti je posljedica neke bolesti. U tom slucaju jedino pravilnim lijecenjem uz savjete doktora postiže se i odgovarajuce smanjenje tjelesne težine, osim ako se ne radi o degeneriku.
ZDRAVA ISHRANA-DOBRO JESTI, NE UDEBLJATI SE
-Izracunati koliko je dnevno potrebno kalorija kako bi se osjecalo sit, a da se ne udeblja. Nema opceg pravila. Sve zavisi od sklonosti organizma, ali i od posla koje se obavlja. U svakom slucaju, važno je da se radije jede malo manje nego malo više.
-Jesti što je moguce cešce crni hljeb
-Jesti što manje finog peciva, kolaca, torti, kremova
-Voditi racuna o potrošnji masnoce koja ne bi trebalo da iznosti više od 90 grama dnevno
-Jesti što više bjelancevina u vidu mlijeka, kiselog mlijeka, jogurta, nemasnog sira, krompira, proizvoda od soje. Što se tice mesa, prednost davati živinskom mesu i ribi
-Izbjegavati so. Svesti je na najmanju mogucu mjeru, a ukus hrani nadoknaditi raznim biljnim zacinima
-Neizbježnu kahvu ne zasladivati pretjerano, a nije na odmet da se popije potpuno gorka
-Žvakati i gutati hranu polahko. Na taj nacin se prije zasiti i želudac ce bolje svariti ono što se pojede…
DIJETA
Mr. Dr. Azra Bišcevic u pogledu dijete predlaže slijedece: "Ako se odlucite da sami nešto napravite na planu skidanja viška kilograma jer ste uvidjeli da vam to predstavlja estetski ili zdravstveni problem, onda bi dobro bilo pridržavati se sljedecih nekoliko uputa:
-Broj obroka treba biti pet sa pravilnim razmacima i to: tri glavna i dvije užine izmedu, a koje su obavezno vocni, ali da ih ne cine banane, grožde niti koštunjavo voce.
- Rucak treba proci bez hljeba, te uz nemasno kuhano meso i povrce
- Ustrajnost!