dani hadzdza, kurbana, veselja i dobrih dijela
Isak Sedic | Novi Horizonti br/str. 19 Dva velika muslimanska praznika: Ramazanski i Kurban-bajram odredeni su poslije hidžre muslimana iz Mekke u Medinu. Medinjani su, prije dolaska Muhammeda, s.a.v.s, posebno obilježavali dva dana u kojima su se veselili. Poslanik, s.a.v.s, pitao ih je o tim danima. Oni mu odgovoriše da taj obicaj kod njih datira još iz predislamskog doba. Na to im Allahov Poslanik rece: Allah vam je zamijenio te dane sa dva bolja, a to su dva bajrama: Kurban bajram i Ramazanski bajram.1
Ramazanskim bajramom krunišemo ibadete i obaveze koje smo imali tokom mubarek ramazana, radujuci se Allahovim, dž.š, sevapima i nagradama.
Nakon Ramazanskog bajrama pocinju pripreme za obrede i ibadete koji slijede u danima Kurban-bajrama.
Ovaj bajram zove se i Hadži-bajram jer se u njemu obavljaju obredi hadždža. Hadždž je jedan od islamskih šarta, obaveza jednom u životu, onim muslimanima koji imaju materijalne uslove i koji su sposobni da putuju i izvrše obrede hadždža.
Naredba hadždža propisana je u Kur’anu: “Izvršavati hadždž dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogucnosti…”(Ali-Imran, 97.)
“Hadždž i umru radi Allaha izvršavajte!” (El Bekare, 196.)
Obredi hadždža obavljaju se u Mekki, u Saudijskoj Arabiji, i okolini Mekke: na Arefatu, Muzdelifi i Mini. U Haremu Mekke je Kaba - Bejtullah prvi hram - džamija izgradena na zemlji. Oko Kabe hadžije cine tavaf - obilazak, a izmedu Safe i Merve, dva brežuljka koji su u blizini Ka'be cini se saj-ubrzani hod.
Za ispravno obavljen i kod Allaha, dž.š, primljen hadždž postiže se oprost grijeha i džennetska nagrada. Muhammed, a.s, kaže: ”Za hadždž - mebrur (tj. pravilno i potpuno obavljen hadždž) nema druge nagrade osim Dženneta.”2
Prvo bajramsko jutro odlazimo u džamije ili na musalle (odredeni prostor za klanjanje bajram-namaza) da klanjamo sabah i bajram-namaz. Onako kako se petkom pripremamo za džumu namaz tako cinimo i na bajram. Okupamo se, lijepo obucemo, namirišemo i sa tekbirima i zikrom rano krenemo u džamiju. Kako je to cinio Allahov Poslanik i njegovi ashabi vidimo iz sljedecih primjera.
Na Ramazanski bajram Alejhiselam ne bi izlazio iz kuce dok ne bi nešto pojeo, a na Kurban-bajram ne bi ništa jeo dok ne bi kurban zaklao.3 Kada bi izlazio na bajram-namaz Muhammed, s.a.v.s, išao bi jednim, a vracao se drugim putem.4 Allahov Poslanik vazio je pa je rekao i ovo: ”Prvo cime otpocinjemo ovaj naš praznik (Kurban-bajram) je da klanjamo bajram-namaz, a potom se vratimo (kuci) i koljemo kurban. Ko tako postupi slijedi našu ustaljenu praksu-sunnet.”5
Sami naziv Kurban-bajram, ukazuje na to da se u ovim danima cine žrtve u ime Allaha, dž.š, tj. kolju kurbani. Kurban bi trebao zaklati svaki musliman za sebe i svoju porodicu, onaj ko u danima Bajrama ima dovoljno sredstava da može kupiti kurban. Allah, dž.š, kaže: ”Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje…” (El-Hadždž, 34.)
Pitali su ashabi Allahovog Poslanika: Zašto koljemo kurbane? On im na to rece: To je sunnet-praksa vašeg oca Ibrahima, a.s. Zatim su ga upitali: Pa šta mi imamo od tog? Na to Alejhisselam rece: Za svaku dlaku (zaklanog kurbana) bicete nagradeni.6
Muhammed, a.s, je takoder rekao: ”Ne uradi covjek vredniji i Allahu draži posao na Kurban-bajram od klanja kurbana.”7
Za kurban se kolje bravce (ovan, ovca), ili veliki hajvan (krava, bik), kada se udruži više osoba, najviše sedam.
Meso naših kurbana dijelimo siromašnima, jetimima, ugroženima, za ishranu ucenika medresa, rodbini, komšijama, prijateljima i jednu trecinu za porodicu. Kurban kolje vlasnik kurbana, ili, po mogucnosti, barem prisustvuje klanju. Kurban se kolje prvi, drugi ili treci dan Kurban-bajrama.
Kao što se obredi hadždža, klanje kurbana, podizanje Kabe i voda zemzem uglavnom vežu za Ibrahima i Ismaila, a.s, tako je i sa ucenjem tekbira. Kada se pojavio ovan - kurban od Allaha, dž.š, kao zamjena za Ismail, a.s, kojeg je Ibrahim, a.s, pripremio, po odredbi Allaha, dž.š, kao žrtvu, prisutni melek uci tekbir: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. Ibrahim, a.s, takoder, uci: LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. Na kraju Ismail, a.s, kao djecak donosi tekbir i cini zahvalu Allahu, dž.š, rijecima: ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD.
Tekbiri se pocinju uciti iza sabahskog farza na dan Arefata, uoci Bajrama, pa do iza ikindijskog farza cetvrti dan Bajrama. Dakle, tekbiri se uce pet dana iza farzova dnevnih namaza, kada se preda selam. Tekbiri-tešrik glasi:
ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD.
Muhammed, a.s, kaže: ''Ukrašavajte vaše bajrame tekbirima “ALLAHU EKBER”, tehlilom “LA ILAHE ILLALLAH”, tahmidom - zahvalom “ EL-HAMDU LILLAH” i takdisom - uzdizanjem i velicanjem Allaha, dž.š.”8
O vrijednostima prvih deset dana zul hidždžeta govori sljedeci hadis u kojem Allahov Poslanik kaže: ”Nema dana u kojima je dobro djelo draže od ovih. Znaci deset prvih dana zul-hidždžeta. Oni su ga upitali: pa ni džihad na Allahovom putu? On je rekao: cak ni džihad, osim ako covjek izade licno i svojim imetkom i ne vrati ništa.”9
U ovim danima preporucuje se: danju ucenje tekbira i dobrovoljni post, a nocu klanjanje nafila, ucenje Kur’ana, dova i zikr.
Za one koji nisu na hadždžu sunnet je postiti Dan Arefata. O fadiletima posta toga dana Muhammed, a.s, kaže: ”Ko bude postio Jevmu-Arefe (Dan Arefata) bice mu oprošteni (manji grijesi) iz prošle godine i grijesi naredne godine.”10
Ako ovaj dan bude petkom, onda se preporucuje da se posti i dan prije, tj. i cetvrtak i petak.
U bajramskim danima obilazimo svoje najbliže: roditelje, bracu, sestre, ostalu bližnju i daljnu rodbinu, komšije, porodice šehida, invalide, bolesne, mezare naših umrlih i poginulih. Muhammed, a.s, kaže: ”Održavanje rodbinskih veza, lijepa narav i lijep odnos sa komšijama, sve to oživljava naselja i produžava ljudski život.”11 Lijepo je svoje ukucane obradovati bajramskim hedijama, osobito djecu prigodnim bajramskim paketicima.
Nisu ovi bajramski dani samo dani obaveza i obreda, vec i dani veselja i radosti muslimana. Kada su bajrami u proljece ili ljeti, sa porodicama i rodbinom mogu se organizirati izleti i teferici. Takoder, organizuju se kulturne i sportske manifestacije. Sve to treba da je u granicama vjerskih propisa propraceno tekbirima i pobožnim ilahijama. Iskljucuju se svi harami-zabranjene stvari, kao alkohol, raskalašenost itd. Vrijeme je da se napuste razne ranije pogrešne i ružne navike i vratimo se propisima naše vjere i lijepim islamskim adetima.
U našim gradovima, naseljima i džematima treba više da se osjeca bajramska atmosfera i raspoloženje. Ulice, trgovi, ustanove, radnje, trgovine treba da su cisti i okiceni prigodnim bajramskim obilježjima i cestitkama.
Za Bajram se posebno ciste i ureduju kuce, stanovi, dvorišta, ulice, džamije, mezaristani i okoliš. U tim danima sve blista i odiše cistocom. Islam od nas traži uvijek cistocu, posebno u ovim praznickim danima.
“ Islam je cista vjera, pa budite i vi cisti! U Džennet može uci samo onaj ko je cist.”12
Sada se u našim gradovima u akcije: ”Docekajmo Bajram u cistom gradu” i “Bajram dolazi”, ukljucuju i komunalne službe i ekološki pokreti.
Prilikom susreta i zijareta jedni drugima ovaj naš praznik cestitamo rijecima:
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN! Rodbini i prijateljima to cinimo telefonom ili bajramskim cestitkama. Sada su popularna bajramska cestitanja putem oglasa na radiju, televiziji ili u novinama.
Na kraju da se podsjetimo kako je Allahov Poslanik cestitao Bajram. To je ustvari prigodna dova koja glasi: TEKABBELELLAHU MINNA VE MINKE!
Tim rijecima molimo Allaha, dž.š, da primi naš post, sadekai-fitr, iftare, teravije i druge ramazanske ibadete kada dode Ramazanski bajram, a isto tako da bude hadždž - mebrur (primljen) našim hadžijama, kao i naši kurbani i tekbiri u danima Kurban-bajrama. Amin!
Ramazanskim bajramom krunišemo ibadete i obaveze koje smo imali tokom mubarek ramazana, radujuci se Allahovim, dž.š, sevapima i nagradama.
Nakon Ramazanskog bajrama pocinju pripreme za obrede i ibadete koji slijede u danima Kurban-bajrama.
Obavljanje hadždža
Ovaj bajram zove se i Hadži-bajram jer se u njemu obavljaju obredi hadždža. Hadždž je jedan od islamskih šarta, obaveza jednom u životu, onim muslimanima koji imaju materijalne uslove i koji su sposobni da putuju i izvrše obrede hadždža.
Naredba hadždža propisana je u Kur’anu: “Izvršavati hadždž dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogucnosti…”(Ali-Imran, 97.)
“Hadždž i umru radi Allaha izvršavajte!” (El Bekare, 196.)
Obredi hadždža obavljaju se u Mekki, u Saudijskoj Arabiji, i okolini Mekke: na Arefatu, Muzdelifi i Mini. U Haremu Mekke je Kaba - Bejtullah prvi hram - džamija izgradena na zemlji. Oko Kabe hadžije cine tavaf - obilazak, a izmedu Safe i Merve, dva brežuljka koji su u blizini Ka'be cini se saj-ubrzani hod.
Za ispravno obavljen i kod Allaha, dž.š, primljen hadždž postiže se oprost grijeha i džennetska nagrada. Muhammed, a.s, kaže: ”Za hadždž - mebrur (tj. pravilno i potpuno obavljen hadždž) nema druge nagrade osim Dženneta.”2
Bajram-namaz
Prvo bajramsko jutro odlazimo u džamije ili na musalle (odredeni prostor za klanjanje bajram-namaza) da klanjamo sabah i bajram-namaz. Onako kako se petkom pripremamo za džumu namaz tako cinimo i na bajram. Okupamo se, lijepo obucemo, namirišemo i sa tekbirima i zikrom rano krenemo u džamiju. Kako je to cinio Allahov Poslanik i njegovi ashabi vidimo iz sljedecih primjera.
Na Ramazanski bajram Alejhiselam ne bi izlazio iz kuce dok ne bi nešto pojeo, a na Kurban-bajram ne bi ništa jeo dok ne bi kurban zaklao.3 Kada bi izlazio na bajram-namaz Muhammed, s.a.v.s, išao bi jednim, a vracao se drugim putem.4 Allahov Poslanik vazio je pa je rekao i ovo: ”Prvo cime otpocinjemo ovaj naš praznik (Kurban-bajram) je da klanjamo bajram-namaz, a potom se vratimo (kuci) i koljemo kurban. Ko tako postupi slijedi našu ustaljenu praksu-sunnet.”5
Klanje kurbana
Sami naziv Kurban-bajram, ukazuje na to da se u ovim danima cine žrtve u ime Allaha, dž.š, tj. kolju kurbani. Kurban bi trebao zaklati svaki musliman za sebe i svoju porodicu, onaj ko u danima Bajrama ima dovoljno sredstava da može kupiti kurban. Allah, dž.š, kaže: ”Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje…” (El-Hadždž, 34.)
Pitali su ashabi Allahovog Poslanika: Zašto koljemo kurbane? On im na to rece: To je sunnet-praksa vašeg oca Ibrahima, a.s. Zatim su ga upitali: Pa šta mi imamo od tog? Na to Alejhisselam rece: Za svaku dlaku (zaklanog kurbana) bicete nagradeni.6
Muhammed, a.s, je takoder rekao: ”Ne uradi covjek vredniji i Allahu draži posao na Kurban-bajram od klanja kurbana.”7
Za kurban se kolje bravce (ovan, ovca), ili veliki hajvan (krava, bik), kada se udruži više osoba, najviše sedam.
Meso naših kurbana dijelimo siromašnima, jetimima, ugroženima, za ishranu ucenika medresa, rodbini, komšijama, prijateljima i jednu trecinu za porodicu. Kurban kolje vlasnik kurbana, ili, po mogucnosti, barem prisustvuje klanju. Kurban se kolje prvi, drugi ili treci dan Kurban-bajrama.
Tekbiri-tešrik
Kao što se obredi hadždža, klanje kurbana, podizanje Kabe i voda zemzem uglavnom vežu za Ibrahima i Ismaila, a.s, tako je i sa ucenjem tekbira. Kada se pojavio ovan - kurban od Allaha, dž.š, kao zamjena za Ismail, a.s, kojeg je Ibrahim, a.s, pripremio, po odredbi Allaha, dž.š, kao žrtvu, prisutni melek uci tekbir: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. Ibrahim, a.s, takoder, uci: LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. Na kraju Ismail, a.s, kao djecak donosi tekbir i cini zahvalu Allahu, dž.š, rijecima: ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD.
Tekbiri se pocinju uciti iza sabahskog farza na dan Arefata, uoci Bajrama, pa do iza ikindijskog farza cetvrti dan Bajrama. Dakle, tekbiri se uce pet dana iza farzova dnevnih namaza, kada se preda selam. Tekbiri-tešrik glasi:
ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD.
Muhammed, a.s, kaže: ''Ukrašavajte vaše bajrame tekbirima “ALLAHU EKBER”, tehlilom “LA ILAHE ILLALLAH”, tahmidom - zahvalom “ EL-HAMDU LILLAH” i takdisom - uzdizanjem i velicanjem Allaha, dž.š.”8
Fadileti prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta
O vrijednostima prvih deset dana zul hidždžeta govori sljedeci hadis u kojem Allahov Poslanik kaže: ”Nema dana u kojima je dobro djelo draže od ovih. Znaci deset prvih dana zul-hidždžeta. Oni su ga upitali: pa ni džihad na Allahovom putu? On je rekao: cak ni džihad, osim ako covjek izade licno i svojim imetkom i ne vrati ništa.”9
U ovim danima preporucuje se: danju ucenje tekbira i dobrovoljni post, a nocu klanjanje nafila, ucenje Kur’ana, dova i zikr.
Post na dan Arefata
Za one koji nisu na hadždžu sunnet je postiti Dan Arefata. O fadiletima posta toga dana Muhammed, a.s, kaže: ”Ko bude postio Jevmu-Arefe (Dan Arefata) bice mu oprošteni (manji grijesi) iz prošle godine i grijesi naredne godine.”10
Ako ovaj dan bude petkom, onda se preporucuje da se posti i dan prije, tj. i cetvrtak i petak.
Bajramski zijareti
U bajramskim danima obilazimo svoje najbliže: roditelje, bracu, sestre, ostalu bližnju i daljnu rodbinu, komšije, porodice šehida, invalide, bolesne, mezare naših umrlih i poginulih. Muhammed, a.s, kaže: ”Održavanje rodbinskih veza, lijepa narav i lijep odnos sa komšijama, sve to oživljava naselja i produžava ljudski život.”11 Lijepo je svoje ukucane obradovati bajramskim hedijama, osobito djecu prigodnim bajramskim paketicima.
Bajramski teferici
Nisu ovi bajramski dani samo dani obaveza i obreda, vec i dani veselja i radosti muslimana. Kada su bajrami u proljece ili ljeti, sa porodicama i rodbinom mogu se organizirati izleti i teferici. Takoder, organizuju se kulturne i sportske manifestacije. Sve to treba da je u granicama vjerskih propisa propraceno tekbirima i pobožnim ilahijama. Iskljucuju se svi harami-zabranjene stvari, kao alkohol, raskalašenost itd. Vrijeme je da se napuste razne ranije pogrešne i ružne navike i vratimo se propisima naše vjere i lijepim islamskim adetima.
Uredenje naselja i okoliša za Bajram
U našim gradovima, naseljima i džematima treba više da se osjeca bajramska atmosfera i raspoloženje. Ulice, trgovi, ustanove, radnje, trgovine treba da su cisti i okiceni prigodnim bajramskim obilježjima i cestitkama.
Za Bajram se posebno ciste i ureduju kuce, stanovi, dvorišta, ulice, džamije, mezaristani i okoliš. U tim danima sve blista i odiše cistocom. Islam od nas traži uvijek cistocu, posebno u ovim praznickim danima.
“ Islam je cista vjera, pa budite i vi cisti! U Džennet može uci samo onaj ko je cist.”12
Sada se u našim gradovima u akcije: ”Docekajmo Bajram u cistom gradu” i “Bajram dolazi”, ukljucuju i komunalne službe i ekološki pokreti.
Bajramske cestitke
Prilikom susreta i zijareta jedni drugima ovaj naš praznik cestitamo rijecima:
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN! Rodbini i prijateljima to cinimo telefonom ili bajramskim cestitkama. Sada su popularna bajramska cestitanja putem oglasa na radiju, televiziji ili u novinama.
Na kraju da se podsjetimo kako je Allahov Poslanik cestitao Bajram. To je ustvari prigodna dova koja glasi: TEKABBELELLAHU MINNA VE MINKE!
Tim rijecima molimo Allaha, dž.š, da primi naš post, sadekai-fitr, iftare, teravije i druge ramazanske ibadete kada dode Ramazanski bajram, a isto tako da bude hadždž - mebrur (primljen) našim hadžijama, kao i naši kurbani i tekbiri u danima Kurban-bajrama. Amin!
Bilješke:
1.Bejheki u «Sunenu» , sahih
2. Muttefekun alejhi
3. Ahmed, Tirmizi, Ibnu Madže, Hakim
4. Buharija
5. Buharija
6. Ahmed
7. Tirmizi, Ibnu Madže
8. Taberani – hasen
9. Buharija
10.Muslim
11.Ahmed, Bejheki u «Šuabul-imani»
12.Bejheki i Taberani u «Evsatu»
(sura Et-Tewba 111. ajet)