ibn hadžer el-askalani

T. Muhened | Saff br/str. 25

PECAT SVIH HAFIZA

Jedan od najistaknutijih ucenjaka svijetlog perioda Islama smatra se posljednjom halkom u lancu znamenitih hafiza.




Ibn Hadžer je živio pred kraj osmog i prva polovica devetog stoljeca po Hidžri. Taj period spada medu najsvjetlije periode islamske historije i najbogatije istaknutim ucenjacima, medresama, bibliotekama, naucnim djelima cemu se i pored politickih i društveno-socijalnih previranja zaslužni emiri i bogataši pokazujuci posebno interesovanje za izgradnju medresa, biblioteka, bolnica... Na tom planu su ulagali ogromna sredstva i materijalno su podsticali alime i ucenike da svoje skupocjeno vrijeme troše na oživljavanje naucnih vrijednosti kod širih narodnih masa. Zato je bilo sasvim prirodno da se u takvom ambijentu pojavi veliki broj znamenitih ucenjaka iz raznovrsnih kulturnih grana i islamske misli. Zasigurno da je jedan od najistaknutijih ucenjaka tog vremena Hafiz Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, koji je bez ikakvog uvelicavanja i pretjerivanja dobio titularni naziv "Pecat svih hafiza". On se uistinu smatra posljednjom halkom u lancu znamenitih hafiza u Islamu. Onaj koji dobije titulu hafiz, on je uistinu i zaslužuje. Sama titula hafiz je znanstvena titula koja se dodjeljuje onima koji dostignu vrhunske stepene hifza i razumijevanja sunneta Resulullahova s.a.v.s. Dok oni koji se posvete ucenju napamet Kur'ana i izucavanju njegovih znanosti nose titule "Kurra’'"


ODRASTAO KAO JETIM

Ahmed ibn Alijj ibn Muhammed el-Kennani el-Askelani eš-Šafi'i - poznat kao Ibn Hadžer, rodio se u mjesecu ša'banu 773. h.g. u Kairu. Odrastao je u poznatoj alimskoj porodici, koja vodi porijeklo iz mjesta Askalan, u Palestini. Ovu porodicu u Egipat je prebacio Sultan Salahuddin Ejjubi, kada je napustio iz bojazni da ne padnu u ruke krstaša. Odrastao je kao jetim jer mu je majka umrla veoma brzo poslije njegova rodenja, a potom mu je umro i otac u mjesecu redžebu 777. h.g. kada je imao 4 godine. Slika njegova oca mu je djelimicno ostala u sjecanju. Ibn Hadžer o tome kaže: "Ja sada pokušavam da se prisjetim njegova lika i licim onome koji zamišlja neku stvar, ali nikada da je ostvari." Prisjeca se da je putovao sa ocem kao mali djecak na hadždž i da je boravio neko vrijeme u Mekki, a zatim su otišli u Kuds i Halil.

Prije nego što je umro otac ga je ostavio u emanet dvojici ljudi s kojima je imao posebno dobre odnose: znamenitom ucenjaku Šemsuddin ibnu-l-Kattanu i trgovacu Ebu Bekr el-Harrubi, koji nije štedio truda da se maksimalno posveti brizi i odgoju Ibn Hadžera. Za njegovo školovanje potrošio je mnogo novca, neka ga Allah nagradi najboljom nagradom za ucinjeno dobro Islamu i muslimanima.


Ibn Hadžer je proveo svoje djetinjstvo u sjeni ovog vasijeta, u okrilju cednosti, brige i materijalne bezbijednosti, odrastao je a nije znao za neimaštinu i poniženje. Naucio je Kurani-Kerim napamet kao dijete od 9 godina, a klanjao je teravih-namaz kao imam u Mesdžidu-l-Haramu kao djecak od 11 godina.

Po povratku u Egipat 786. h.g. naucio je napamet knjigu Umdetul-Ahkam od Hafiza Abdul-Ganijja el-Makdisija, a potom knjigu El-Havis-Sagir koju je sažeo njegov otac iz jednog šafijskog fikhskog djela. Takoder je napamet naucio knjigu iz usuli fikha od Imama Ibnul-Hadžiba, i iz gramatike arapskog jezika djelo Milhatul-i'rab. Svevišnji Allah mu je podario veliku sposobnost pamcenja i ucenja napamet, tako da je svaki dan mogao napamet nauciti pola hizba (3 stranice) iz Kur'ana. Kada bi procitao jednu stranicu bilo koje knjige, bilo je dovoljno tri puta da je posmatra da bi je u potpunosti napamet naucio. Ovakav nacin ucenja napamet je bio karakteristican samo rijetko talentovanim i posebno nadaren za hifz. Nastavio je i tri naredne godine da izucava raznovrsne znanosti a zatim se posebno zainteresirao i posvetio izucavanju arapskog jezika i historije. Cesto bi se vracao kuci tužan jer nije mogao kupiti sve knjige koje su ga interesirale i privlacile. U ovom periodu svoje mladosti posebno ga je privlacila arapska književnost i druge jezicke discipline. Usavršio se u ovoj znanosti do te mjere da je razmjenjivao naucne spoznaje sa najznamenitijim jezicarima tog vremena. Iz tih oblasti je napisao nekoliko dijela, a posebno se istakao po djelima iz poezije.


Medutim, Svevišnji Allah je htio da 796. h.g. bude godina preokreta u njegovom životu, zavolio je izucavanje hadiskih znanosti. Kada je stekao osnovno znanje iz ovih oblasti usredsredio se na temeljito i sistematsko izucavanje ostalih znanosti.

UCIO OD 600 UCITELJA

Jedna od sretnih okolnosti koja je pratila Hafiza, jeste da je u sticanju znanja objedinio najpoznatije šejhove, što se nije desilo ni sa jednim drugim alimom tog vremena. Razlog njegovog uspjeha krije se u njegovoj želji i upornosti, mnoštvu putovanja i cesto prenapornih traganja za uciteljima od kojih su, mnogi, duboko uronuli u more prave spoznaje razlicitih znanosti. Od njegovih najpoznatijih šejhova spomenut cemo:

Burhan et-Tenuhij (poznavalac kiraeta i kur'anskih znanosti), En-Nur el-Hejsemij (poznavalac hadiskih znanosti), Siradž el-Belkinij (poznavalac fikhskih mezheba. - Medžd eš-Širazij i Ebu Abdullah el-Gammarij (poznavaoci arapskog jezika), Ibnu-l-Mulekkin (poznati pisac), Izuddin ibn Džema'a (za njega tvrde da je poznavao 15 znanosti do te mjere da mu nisu bili ravni u njima i najbolji njeni poznavaoci).


Prvi koji mu je dao izun za poducavanje drugih i izdavanje fetvi bio je Siradž el-Belkinij. Ibn Hadžer je bio u Mekki kada je Siradž umro. To ga je mnogo ožalostilo i u njegovu pocast je napisao veoma dojmljivu pjesmu od 100 stihova. Pored svih ovih istaknutih alima, moramo reci da je njegov najznacajniji ucitelj bio Hafiz el-Iraki kojega je pratio i družio se s njim 10 godina maksimalno se okoristivši njegovim znanjem.

Kada su El-Irakiju nastupili smrtni momenti, upitali su ga: “Ko ce biti tvoj nasljednik?” On je rekao: "Ibn Hadžer, a zatim moj sin Ebu Zer'a." Ukupan broj Ibn Hadžerovih ucitelja prelazi cifru od 600. Radi njih je obišao mnoge gradove kako bi ih susreo i okoristio se.


Putovanja radi sticanja spoznaje i znanja su spadala u ustaljenu tradiciju od samog pocetka Islama. Ashabi su putovali s Resulullahom, s.a.v.s. da bi od njega saznali osnovne temelje vjere i da bi od njega culi uputstva i smjernice za svakodnevne životne aktivnosti. Ashabi su takoder putovali jedni kod drugih, a i tabi'ini su nastavili tu lijepu tradiciju. Poslije njih su došle generacije koje su nastavile ici ovim putem, a posebno su se medu njima isticali ucenjaci i ucenici hadiskih znanosti. Znali su putovati sedmicama i mjesecima, izlažuci se mnogim opasnostima i teškocama, obilazeci sve dijelove islamskog svijeta, sa ciljem saznavanja novih hadisa, provjeravajuci njihovu ispravnost i zapisujuci cisti i nepatvoreni sunnet Resulullaha, s.a.v.s. Ovako je nastavljeno sve do vremena Ibn Hadžera, Allah mu se smilovao. On je bio jedan od istinskih zaljubljenika u nauku i pobornik ocuvanja izvornog sunneta i dostavljanja toga mladim naraštajima. Zbog toga je mnogo proputovao, posjetio mnoge gradove Jemena, Egipta, Hidžaza i Šama, i susreo se sa velikim brojem ucenjaka i književnika koji su živjeli u tim mjestima. Ova njegova putovanja su nekada direktno utjecala na širenje njegovih znanstvenih djela tako da je bio rado i srdacno prihvacen kod ucenika i ucitelja podjednako.

NEMA HIDŽRE POSLIJE OSVOJENJA MEKKE

Svojim radom dao je veliki doprinos islamskom Ummetu a nesumnjivo njegov najveci doprinos je bio u oblasti hadisa i historije. Njegov ucenik Hafiz es-Sehavi je sabrao blizu 300 njegovih djela. Doktor Šakir Mahmud u svojoj doktorskoj disertaciji koja nosi naslov Studij o naucnim djelima Hafiza Ibn Hadžera uložio je veliki trud na polju sabiranja, istraživanja, analize i opširnog komentara pojedinih djela. Tom prilikom je spomenuo 282 knjige, a najpoznatije od njih su:

- Fethul-bari bi šerh Sahihil-Buhari - ovaj komentar se smatra najboljim i najpoznatijim komentarom Buharijinog Sahiha. Hafiz je proveo mnogo godina komentarišuci ga i izvlaceci pouke iz njega. Danas je ovo djelo odštampano u 13 velikih tomova. Kada su tražili od Imama Ševkanija da komentariše Buharijin Sahih, rekao je: "Nema hidžre poslije osvojenja Mekke." Ovo je hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s. kojim je želio da prizna da nijedan alim nema šta novo dodati na komentar hafiza Ibn Hadžera.


- Hedjus-Sari mukaddime Fethul-bari djelo sabrano u jedan veliki tom u kome je ukazano na osnovne naznake i kljuceve za ispravno izucavanje Buharijinog Sahiha.

- El-isabe fi temjizis-sahabe jedno od najpoznatijih djela koje obraduju naucna djela ashaba iz vjerskih znanosti.


- Bulugul-meram min edilletil-ahkam u ovom djelu je sabrao najispravnije hadise koji se odnose na fikhske propise. Ovo djelo je postalo osnovnim udžbenikom za izucavanje ove discipline i veliki broj alima je dao komentar na ovo djelo.

- Ta'džilul-menf'a bi zevaidi el-eimmetil-erbe'a u njemu je istražio prenosioce hadisa koji se navode u djelima: Musned-Imami Ebu Hanife, Muvett'a - Imami Malik, Musned-Imami Šafije i Musned- Imami Ahmeda.


- Takribut-tehzib - Djelo koje govori kako uociti pravedne i tacne prenosioce hadisa. On je ovo djelo sažeo iz veceg djela koje nosi naslov Tehzibut-tehzib.

- Nuhbetul-fikri fi mustalahi ehlil-eseri djelo sa malim brojem stranica ali ima veliki znacaj u izucavanju nauke koja se naziva Mustalahul-hadis. Svi ucenjaci hadisa su ovo djelo uzeli kao temelj na koji su nadgradili svoje ucenje.


- Enbaul-gumer bi ebnail Umer Ovo je jedno od njegovih najznacajnijih djela iz historije u kome dolazi do izražaja njegova preciznost i sposobnost kao historicara. Djelo je pisao i sakupljao nekoliko godina. Svake godine je spomenuo države i najznacajnije dogadaje koji su se desili, detaljno nabrojao i ukazao na biografije svih ucenjaka koji su živjeli u tom vremenu. Sam Hafiz je živio u vremenu društveno-politickih previranja i sam je bio ucesnik nekih, što knjizi daje posebnu vrijednost i znacaj, tako da je ona postala najvažniji izvor za saznavanje prave istine o tim dogadanjima. Pored ovih knjiga, veliki broj vrijednih djela ovog velikana islamskih znanosti je ostao u rukopisima i cekaju da ih neko odštampa i prezentira islamskom ummetu. Nastavice se.