najcesce bolesti u djecijoj dobi

Smajil Durmisevic | Saff br/str. 34

Virusne osipne mnogo su cešce u djecijem dobu nego u odraslih,pa se zato i nazvaju djecije bolesti. To su morbili (krzamak ili ospice), rubeola (crljenka ili crvenica), varicela (vodene ospice ili vodene kozice), egzantema subitum (trodnevna groznica) i neke druge.




Virusne osipne bolesti


Prije uvodenja vakcina ove bolesti su bile neizbježne gotovo za svako dijete. Imale su veliki sociomedicinski znacaj radi težeg klinickog toka i cestih komplikacija. U današnje vrijeme zahvaljujuci vakcinaciji su krzamak i rubeola mnogo rjede, iako se povremeno javljaju i u epidemijskim razmjerama u gradovima. Kod nekih osipnih bolesti klinicki tok, izgled i proširenost osipa je karakteristican i lahko prepoznatljiv dok je kod nekih netipican, pa se te bolesti svrstavaju u grupu virusnih osipnih groznica, a mogu biti izazvane raznim virusima.

Morbili (krzamak)


Krzamak je vrlo zarazno virusno oboljenje. Izvor bolesti je oboljelo dijete ili odrasla osoba. Bolest se prenosi kapljicnim putem u direktnom kontaktu sa bolesnikom, a moguc je prenos i preko trece osobe u bliskom kontaktu u porodici, djecijim odjeljenjima bolnica,djecijim vrticima i školama. Virus je veoma osjetljiv tako da je prenošenje bolesti preko trece osobe moguce ukoliko je kontakt sa bolesnikom bio ispod 10 minuta. Bolesnik je najzarazniji u prvih 4-5 dana. Kada izbije osip virus je još prisutan u pljuvacki i na sluznicama disajnih organa ali u mnogo manjoj mjeri te je zaraznost manja. Od krzamaka najcešce oboljevaju djeca od 5 do 10 godina života. Novorodencad i dojencad rjede oboljevaju zbog majcinog imuniteta. Ukoliko majka nije bolovala krzamak može oboljeti i novorodence i dojence. Bolest se cešce javlja zimi i u proljece. Poslije preboljelog krzamaka ostaje trajni imunitet i ne može se ponovo oboljeti. Od momenta infekcije pa do pojave bolesti (vrijeme inkubacije) prode 10-12 dana. Obicno se prvo javi povišena temperatura, slabost, odbijanje hrane, hunjavica, kašalj, suzenje i pecenje u ocima. Ovi simptomi traju 4-5 dana. Cetvrtog ili petog dana pocinje izbijati osip. Obicno 1-2 dana prije izbijanja osipa javi se osip po sluznici usta u vidu mrlja i bjelicasto sivkastih tackica velicine zrna pijeska po sluznici unutrašnje strane obraza. Osip po tijelu izbija najprije iza ušiju, po celu i licu. U toku 2-3 dana osip se širi od lica na vrat, trup, noge i ruke. Kada osip izbije potpuno temperatura opada. Nakon 3-4 dana osip blijedi istim redom kojim je i izbijao. Najcešce komplikacije krzamaka su upala srednjeg uha i upala pluca,koje nastaju kao posljedica primarne infekcije virusom, ili što je mnogo cešce kao posljedica sekundarne infekcije bakterijama. Terapija u nekomplikovanim slucajevima je simptomatska. Djetetu treba omoguciti boravak u prozracenoj, lahko zamracenoj prostoriji, ne pregrijavati dijete, dati mu dovoljno tecnosti, sokova i blago zašecerenog mlakog caja. Povišenu temperaturu treba energicno skidati. Za jak kašalj može se dati sirup protiv kašlja. Ne davati antibiotike bez konsultacije sa ljekarom. Najvažnija preventivna mjera je vakcinacija djece koja se po našem kalendaru vakcinacije vrši sa 12 mjeseci života a revakcinacija u sedmoj godini.

Rubeola (crljenica)


Bolest izaziva virus rubeole. Bolest je blagog toka. Prisutna je po cijelom svijetu, a u velikim gradovima se javlja endemski. Najcešce se javlja u proljece cešce oboljevaju starija djeca i omladina. Izvor zaraze je oboljela osoba koja nosi virus u pljuvacki i sluznici disajnih puteva oko 7 dana prije izbijanja osipa i do 14 dana nakon pojave osipa. Bolest se prenosi kapljicnim putem (kapljicama pljuvacke u izdahnutom vazduhu). Inkubacija je 16-18 dana. Bolest može poceti blago povišenom temperaturom, bolovima u mišicima, glavoboljom i kašljem. Ovi znaci u prisutniji kod starije djece. Kod manjeg djeteta se najcešce odmah pojavi osip. Osip se pojavi najprije na licu i vratu, a zatim se vec za nekoliko sati proširi po cijelom tijelu. Osip je svijetloružicast sitan i nije sliven kao kod krzamaka. Osip se povuce za 1-4 dana. Preboljela rubeola ostavlja doživotni imunitet. Komplikacije su veoma rijetke. Terapija obicno nije potrebna. Kod bolova u mišicima i povišene temperature treba dati djetetu sirup za temperaturu (Paracetamol ili Brufen). U prevenciji izolacija bolesnika nema znacaja radi dugog perioda zaraznosti prije i nakon izbijanja osipa. Rubeola je daleko medicinski znacajnija radi opasnosti za trudnice. U prvim sedmicama trudnoce virus uzrokuje oštecenje ploda. Do ovih oštecenja može doci i kad se osip i ne javi, ali je došlo do infekcije kontaktom sa bolesnikom. Oštecenja su najteža u prvim sedmicama trudnoce pa do tri mjeseca. Kasnije su oštecenja rjeda. Takva trudnoca se može završiti spontanim pobacajem ukoliko su obilna oštecenja dovela do smrti ploda, ali se može, što je takoder cesto, trudnoca uznijeti do termina, a rodeno dijete biti sa urodenim mahanama. Prakticno svaki organ ploda može biti oštecen, a najcešce su oštecenja srca i zamucenje ocnog sociva. Najbolja prevencija je vakcinacija djevojcica i djevojaka u osnovnoj i srednjoj školi ukoliko u dijetinjstvu nisu preboljele rubeolu. Ako trudnica nije preboljela rubeolu, a nije ni vakcinisana, kod svakog kontakta se osobom koja je oboljela obavezno se javiti ljekaru, jer se serološkom pretragama može utvrditi da li je došlo do infekcije ili nije, što je bitno za kasniji ishod trudnoce.

VariCele (vodene ospice)


Vodene ospice ili kozice su vrlo zarazno ali blago oboljenje. To je najcešca od djecijih bolesti. Najviše oboljevaju djeca od 2-8 godina života. Narocito su ceste epidemije u djecijim kolektivima, (obdaništa, djecije bolnice, škole). Za razliku od krzamaka kozice može dobiti i dojence pa i novorodence iako je majka preboljela ovu bolest. Ako majka oboli neposredno prije poroda može se roditi dijete sa kozicama ili se u novorodenackoj dobi pojave znaci bolesti. Bolest se širi kapljicnim putem ili u kontaktu sa kožom bolesnika, a može i zracnim putem. Moguc je i prenos preko trece osobe. Ako od kontakta sa bolesnikom ne prode više od 15 minuta moguce je bolest prenijeti i na trecu osobu. Osoba koja njeguje bolesnog trebala bi biti najmanje 15 minuta na zracenju na otvorenom prostoru do novog kontakta sa zdravim da ne bi došlo do prenošenja bolesti. Bolesnik je zarazan dan prije izbijanja osipa i sve dok se krastice ne sasuše, a to je otprilike 6-10 dana. Inkubacija traje 10-20 dana. Bolest pocinje lahko povišenom temperaturom, malaksalošcu, i pojavom osipa. U male djece je obicno prvi znak osip, a kod starije djece se može javiti visoka temperatura, malaksalost, glavobolja, groznica, bolovi u zglobovima. Osip izbija prvo na trupu, najcešce na ledima, zatim na vratu, licu i kosmatom dijelu glave. Na kraju se ospu noge i ruke. Osip je crvenkasta mrlja na kojoj se za nekoliko sati formira mali mjehuric sa bistrim sadržajem promjera 2-3 mm. Mjehuric ubrzo pukne i na mjestu se formira krastica. Osip izbija na mahove u periodu od pet dana, tako da se mogu na koži u isto vrijeme vidjeti sve tri oblika: crvenilo, mjehuric i krastica. Izražen je intenzivan svrbež kože pa se djeca cešu. Osip može biti oskudan, ali i veoma obilan. Mogu se javiti ospice i po sluznicama usta, spolovila i ocima. Temperatura obicno spadne na normalu kad izbije osip. Komplikacije nisu ceste. Zbog cešanja i nehigijene mogu se promjene inficirati bakterijama, pa cak i da dode do sepse. Upala pluca kao komplikacija je veoma rijetka. Terapija je uglavnom simptomatska. Treba skidati temperaturu, voditi racuna o higijeni odjece, posteljine i okoline da bi se sprijecile sekundarne infekcije. Da bi se sprijecio svrbež osip se može mazati tekucim puderom, ili cinkovom pastom. Koža se ne treba previše vlažiti. Ospice kod novorodencadi i djece koja su hronicni bolesnici, mogu biti veoma teško pa cak i fatalno oboljenje. Trudnice koje su pri kraju trudnoce, a obole od kozica, trebaju se obavezno javiti ljekaru radi pracenja trudnoce i preuzimanja mjera zaštite novorodenceta.

Trodnevna groznica


Trodnevna groznica je akutno virusno oboljenje lahkog toka. Bolest je cesta i to narocito kod starije dojencadi i male djece. Obicno se javlja u proljece i jesen. Epidemije su rijetke. Inkubacija je 7-17 dana. Pocinje naglo visokom temperaturom koja ide i do 40°C i traje obicno do tri dana, a onda naglo pada. Kada temperatura opadne izbije sitan ružicast osip po trupu, a brzo se širi na vrat, lice, ruke i noge. Nakon 1-2 dana osip nestaje i ne ostavlja nikakve tragove. Uprkos povišenoj temperaturi opce stanje djeteta je obicno dobro. Kod male djece i dojencadi treba energicno skidati temperaturu i davati dosta tecnosti da ne bi došlo, zbog visoke temperature, do febrilnih konvulzija-djeciji fras. U toku ove bolesti fras se kod predisponirane djece cesto javlja. Komplikacije su rijetke. Terapija je simptomatska, najvažnija mjera je skidanje temperature. Unatoc konvulzijama koje su u toku ove bolesti ceste prognoza je dobra.

Osim trodnevne groznice ima citav niz virusnih djecijih bolesti koje su izazvane raznim virusima a imaju slican klinicki tok sa povišenom temperaturom, osipom, ponekad prolivom i povracanjem blažim ili težim. Kod svih ovih razlicitih bolesti koje se veoma cesto javljaju, terapija je simptomatska uz higijensko-dijetetske mjere. Strogo je zabranjeno davanje antibiotika po vlastitom nahodenju bez konsultacije sa ljekarom. Antibioticima se lijece samo bakterijske komplikacije svih ovih bolesti.