majcino mlijeko hrana i lijek

Smajil Durmisevic | Saff br/str. 37

Uzvišeni Stvoritelj kaže u Casnom Kur’anu: "MAJKE NEKA DOJE SVOJU DJECU PUNE DVIJE GODINE ONIMA KOJI ŽELE DA DOJENJE POTPUNO BUDE..." (Prijevod znacenja -El-Bekare, 233.)




Prehrana djeteta je temelj za njegov razvoj u zdravog, odraslog covjeka. Posebno u prvim mjesecima života, hranjenje djeteta posreduje u prvoj socijalnoj interakciji jer razvija u djeteta osjecaj zašticenosti. Dojenje je mnogo više nego cisto mehanicko unošenje u organizam odredene kolicine hranjivih materija. Dojenje je biološki i psihološki odnos izmedu majke i djeteta, zalog kasnijem emocionalnom zdravlju djeteta i njegovoj adaptiranosti u široj ljudskoj zajednici.


Historija ljudske brige o potomstvu pokazuje da su majke nosile djecu sa sobom i cesto ih dojile, tokom 99% historije ljudskog roda.Moderno društvo je zamijenilo ovaj princip "nošenja" za princip"gniježdenja". Dijete je odvojeno od roditelja u svojoj sobi, krevetcu ili kolijevki, hrani se iz bocice svaka 3-4 sata, zašticeno u ogradici, utopljeno u šarenu odjecu, kontaktira sa okolinom povremeno i strogo selektivno. Covjekov potomak preživljava ovu cudesnu transfomaciju vec kroz nekoliko generacija, a da njezini dugorocni aspekti i posljedice još nisu sagledani.

Napuštanje dojenja je proces svjetskih razmjera, a narocito u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. U razvijenim zemljama je ponovo prisutan trend povecanja broja dojene djece.


Savremena iskustva i spoznaje o sastavu i kvalitetu majcinog mlijeka su dovele do novih preporuka u ishrani djeteta.

Najvažniji razlozi u prilog dojenja su:


1. Majcino mlijeko iz dojke je prakticno sterilno i bojazan od eventualnih infekcija je minimalna.

Osim toga, ono sadrži brojne imunološke faktore, kojim štiti dijete od infekcije.


Odavno je zapaženo da dojence koje je hranjeno majcinim mlijekom manje poboljeva od djeteta koje je hranjeno kravljim mlijekom. Tek u zadnjih dvadesetak godina se postepeno otkrivaju aktivni odbrambeni faktori i mehanizmi u majcinom mlijeku. Ovo važi kako za prvo mlijeko tzv. kolostrum, tako i za zrelo mlijeko. Do sada je utvrdeno da majcino mlijeko, a posebno kolostrum, zašticuje dojence od crijevnih infekcija, nekrotizirajuceg enterokolitisa, sepse, infekcije uzrokovane nekim virusima itd. Stoga, iako antiinfekciozno djelovanje majcinog mlijeka nije do kraja istraženo, mnoge cinjenice upucuju na to da ono ima veliki znacaj u zaštiti novorodenceta i dojenceta od infekcije.

2. Hemijski sastav majcinog mlijeka je prilagoden upravo potrebama rasta i razvoja ljudskog mladunceta, kao i karakteristikama njegovog sistema za probavu.


3. Majcino mlijeko ne izaziva alergijske reakcije kod dojenceta. Nasuprot tome, kravlje mlijeko je najcešca hrana odgovorna za alergiju dojencadi na prehrani flašicom. Alergijske reakcije javljaju se kod 1% djece vještacki hranjene.

Uzrocnici ovih alergija nisu nadeni u majcinom mlijeku.


4. Dojenje je, osim akta hranjenja, psihološki nezamjenjiv odnos izmedu majke i djeteta, koji djetetu pomaže u emocionalnom i socijalnom sazrijevanju, a vrlo je znacajan i za samu majku. Dojenje ne pruža samo hranu nego i osjecaj zašticenosti, brige, ljubavi i kontinuiranu socijalnu stimulaciju. Pretpostavlja se da ta prva socijalna relacija osigurava zdrav psihicki razvoj u daljem životu. U nekim razvijenim zemljama se zastupa teorija da se isti psihološki efekat može postici i hranjenjem na flašicu ako je majka emocionalno zainteresirana za djete, što nije potpuno tacno. Kod hranjenja na flašicu fizicko-emotivni kontakt majke i djeteta je siromašniji, nema djelovanja hormona prolaktina (hormon zadužen za stimulaciju lucenja mlijeka) na majcin mozak, koji bi pojacao majcinsko ponašanje. Istovremeno, hranjenje na flašicu zahtijeva krut vremenski raspored kao i fizicko odvajanje majke i djeteta. Osim znacaja dojenja na emocionalnu stabilnost i formiranje majcinskog odnosa prema djetetu, kod žene je dojenje prevencija i rizika od kasnijeg obolijevanja od raka dojke.

Mnogo je manja vjerovatnoca da ce žene koje doje u kasnijim godinama svoga života dobiti rak dojke u odnosu na one koje nisu dojile.


Ovo je naucno dokazano, te se i zbog toga svim ženama preporucuje dojenje.

5. Sa ekonomskog stanovišta majcino mlijeko je najbolja a najjeftinija hrana.


Prehrana kravljim mlijekom ili industrijskim adaptiranim preparatima je najmanje trostruko skuplja nego ishrana na prsima dojile, pa prema tome osjetno opterecuje porodicni budžet.

Mehanizmi luCenja mlijeka i tehnika dojenja


Sekrecija mlijeka kod majke pocinje nakon poroda pojavom prvog mlijeka ili kolostruma, koje je najbogatije bjelancevinama, mineralima i zaštitnim protivinfektivnim faktorima. Nakon 5 -10 dana njega zamjenjuje prelazno mlijeko u kome postepeno opada koncentracija bjelancevina i minerala. Ono je u odnosu na kolostrum rjede i vodnjikastijeg izgleda. Kolostrum je žuckast i gušci. Ova normalna pojava cesto zbuni majke te misle da im mlijeko "nije dobro", pa posežu za flašicom u strahu da dijete ne bude gladno, što je pogrešno. Krajem prvog mjeseca nakon poroda formira se stabilno zrelo mlijeko, cija sekrecija traje od više mjeseci do više godina. U prvim danima sekrecija kolostruma je do 50 ml. dnevno, zatim se postepeno povecava. U punoj kolicini mlijeko se pocinje luciti tek nakon 10 do 12 sedmica, kada iznosi oko 0,5 litara dnevno. Izmedu 4. i 5.mjeseca života djeteta kolicina izlucenog mlijeka je 750 - 1150 ml dnevno. Ovo su kolicine upravo prilagodene dobu i potrebama rasta i razvoja dojenceta.

Za uspješno dojenje buducu majku treba pripremiti još u djevojaštvu, pozitivnim primjerima i propagandom prirodne prehrane, iz razloga koji su ranije navedeni. Tokom trudnoce ženi treba dati dovoljno informacija o mehanizmu prirodne ishrane, njezinim prednostima, nacinu provodenja i mogucim greškama. U drugoj polovici trudnoce dojke treba pripremiti za dojenje, npr. masiranjem bradavica frotirom da otvrdnu. Odmah nakon poroda dijete treba staviti na dojku, a ne odvajati ga i odgadati dojenje. Vrlo je znacajno nakon poroda ne odvajati dijete od majke, jer je dokazano da plac djeteta izaziva otpuštanje mlijeka iz dojki, a blizina omogucava cešce stavljanje djeteta na dojku, što stimulira lucenje mlijeka. Od prvih sati nakon rodenja dijete treba stavljati na prsa po njegovoj želji. Majka sama ubrzo nauci prepoznati plac djeteta zbog gladi i stavlja ga na dojku kada ono to traži. U prvih 6-8 sedmica života dijete samo uvodi odredeni raspored hranjenja, koji se krece izmedu 6 - 8 a nekad i više obroka u 24 sata, zavisno od kapaciteta djetetovog želuca i brzine njegovog pražnjenja.


Svako dojence je individua za sebe i potrebe za hranom su veoma razlicite. Kako se mijenja sastav majcinog mlijeka tako se mijenjaju i potrebe djeteta za hranom. Neka dojencad doje šest puta dnevno a neka dvanaest i više puta. Za dojenje treba izabrati podesan položaj i mirno mjesto u stanu. Gladna beba okrece glavu, maše rukicama i dotice usta praveci pokrete ustima i jezikom kao da doji. Dojence na više nacina pokazuje da je gladno, a plac je zadnje sredstvo. Dojence ne treba ostaviti da place dugo jer pri placu guta zrak, što smanjuje kapacitet želuca, poslije podoja više bljucka i sa izbacenim zrakom vraca i hranu a javljaju se i grcevi u crijevima, koji su neugodni i za bebu i za majku. Prije dojenja beba se obicno presvuce. Majka prije dojenja treba oprati ruke sapunom i bradavice mlakom vodom i gazom. Vecina dojencadi vec u prvih pet minuta posišu najveci dio obroka. Bez obzira na to dijete treba držati na dojci duže jer je cesto bebi potreban i kraci odmor, nakon koga ponovo nastavi dojiti. Ako dojence na dojci zaspi treba ga nježno probuditi izvlacenjem bradavice iz usta, promjenom položaja na ruci i slicno. Prvi dani dojenja su znacajni i za majku i za dijete, jer je to period kada se sekrecija mlijeka tek uspostavlja. Majka mora biti veoma strpljiva i uporna, cesto nuditi dijete, višak mlijeka ispražnjavati iz dojki rucno ili pomocu pumpice i ponuditi ga djetetu na kašicicu. Ne nuditi dijete flašicom.

Dijete koje dobro doji, do 14. dana života namiri svoju porodajnu težinu. Sedmicno u prosjeku dijete dobiva na težini oko 175 g, što je mjesecno oko 600-750 g. Stolice su zlatnožute, dijete cesto i obilno mokri, zadovljno je, budi se kad je gladno. Sve su ovo pokazatelji da je dojenje dobro i da dojencetu ne treba dodatna hrana.


Za dojilju je potreban povecan energetski unos, što se postiže kvalitetnom i raznovrsnom prehranom, izbjegavanjem kahve i jakog caja, dok su pušenje duhana i upotreba alkoholnih pica nespojivi su sa ulogom majke dojilje. Neka istraživanja su pokazala da i vidno podhranjene majke dosta uspješno doje svoju djecu.

Dojence sve svoje potrebe u ishrani do šest mjeseci podmiruje majcinim mlijekom. Od šestog do osmog mjeseca postepeno treba dodavati vocne sokove, vocne kašice, supu od povrca i nemasnog mesa te žitarice. Do prve godine dijete postepeno pocinje jesti pire od povrca, žumanjce jajeta, kuhano meso, džigericu, piletinu, jogurt. Dijete i u tom periodu treba obavezno dojiti nekoliko puta dnevno. Nove namirnice uvoditi postepeno i ne miješeti nikad dvije nove namirnice istovremeno. Nakon jedne godine starosti djetetu treba davati sjackanu hranu svih vrsta, meso, jaja, jogurt, žitarice, povrce i voce u obliku sokova i svježe.


Dojenje treba obavezno nastaviti 2-3 puta dnevno do dvije godine života djeteta.