islamski univerziteti

Dosta je velicine i casti za mesdžid ako spomenemo da je on bio škola i univerzitet, cije temelje je udario najbolji covjek, najodabraniji Poslanik i najbolji ucitelj covjecanstva, Muhammed, a.s.

Kad govorimo o mesdžidu i njegovoj ulozi i pravilima koja su vezana za mesdžid, moramo znati da je njih postavio i objasnio Allahov Poslanik, a.s., kroz svoju poslanicku praksu. Mesdžid je u vrijeme Allahovog Poslanika, a.s., bio mjesto za ibadet i odgoj. Iz njega su poticale najznacajnije ideje i on je bio stjecište i rasadnik korisnog znanja, ibadeta, džihada itd. Mesdžid je ostavio neizbrisiv trag u izgradnji islamske licnosti i njene pripreme za kucu vjecnosti. On je bio škola Allahovog Poslanika, a.s., iz koje su izišle najbolje generacije u historiji covjecanstva.

Iz te škole je izišao najbolji ucenik Muhammeda, a.s., Ebu Bekr, r.a., i njegov zamjenik i savjetnik Omer, r.a., i plemeniti ashab, kojeg su se stidjeli meleki, Osman ibn Affan i jedan od najucevnijih i najhrabrijih ljudi, uopce, Ali ibn Ebi Talib.

Iz te škole je izišao i uspješno je završio veliki i nenadmašni vojskovoda Halid ibn Velid, zatim neprikosnoveni muhadis - Ebu Hurejre, veliki pobožnjak Ebu Zerr, muftija islamskog ummeta Abdullah ibn Omer, muffesir Islama Abdullah ibn Abbas, znameniti mislilac Selman Farisi, intelektualac nevjerovatne pronicljivosti Amr ibn As, nedostižni pjesnik Hasan ibn Sabit, nadareni govornik Sabit ibn Kajs i mnogi drugi ashabi, koji nisu odgajani na univerzitetima zapada niti istoka, vec u mesdžidu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. U mesdžidu za koji kaže Allah, dž.š.: "Džamija ciji su temelji, vec od prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha, dž.š., zaista više zaslužuje da u njoj obavljaš molitvu. U njoj su ljudi koji vole da se cesto peru, a Allah voli one koji se mnogo ciste." (Prijevod znacenja - Et-Tevbe, 108.)

Pitaj mesdžid, ciji se to bokovi pokrecu u ibadetu i ko to celom na zemlju pada pet puta na dan, pred Allahovom velicinom reci ce ti - muslimani.

Pitaj mesdžid, ko je taj iz cijih usta je potekao živi govor, najljepši savjet i dirljiva hutba. I ko je taj ko sa njegova mimbera nudi najbolji program generacijama i ulijeva iman iz njegovog mihraba u ljudska srca? - Reci ce ti - muslimani.

Pitaj mesdžid, ko je taj ko iz njega pravdu širi medu ljudima i poziva u život, ponos i srecu - reci ce ti - muslimani.

Ovakvi i oni koji su njih slijedili izašli su iz škole nubuvveta i odgajali su u mesdžidu Resula, a.s., koji je od cobana i trgovaca svilom odgojio i izgradio vode ummeta, i od obožavaoca kamenja i drveca najuglednije vode covjecanstva.

Muhammed, a.s., je kroz život u mesdžidu nudio najbolji program i najbolje rješenje za život. On je pokrenuo mozgove i pameti na razmišljanje, a srcima je ponudio mudrost i uputu.

Iz mesdžida je Poslanik, a.s., slao brigade vjernika i opremao i odgajao vojsku istine, koja ce se suprostaviti sljedbenicima laži i zablude.

Civilizacijski, kulturni i svaki drugi napredak u vrijeme Allahovog Poslanika, a.s., pocinjao je iz mesdžida. Svjetlo istine i pravde zracilo je svoje zrake iz mesdžida. Allah, dž.š., za graditelje i održavatelje mesdžida veli: "Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji molitvu obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se je, na pravom putu." (Prijevod znacenja - Et-Tevbe, 18.)

Šta u stvari znaci održavanje ili izgradnja mesdžida (imaretul mesdžid)?

Ucenjaci ehli sunneta vel-džema'ata kažu da imaretul mesdžid može znaciti jedno od dvoje:

a) ili podizanje i izgradnju mesdžida u ime Allaha, dž.š., kako kaže Resul, a.s.: "Ko sagradi mesdžid u ime Allaha, dž.š., makar kolik gnijezdo ptice, Allah ce mu sagraditi dvorac u Džennetu."

b) ili izgradnju (oživljavanje) mesdžida zikrom, velicanjem Allaha, dž.š., korisnim znanjem i naprednim djelovanjem. Dakle, oni koji grade mesdžide da služe svojoj svrsi, jesu iskreni Allahovi robovi.

Mi ne živimo sa mesdžidom i u mesdžidu jedan dan u sedmici, vec cijeli život, jer smo mi ummet koji je vezan za mesdžid. Naš život, naše aktivnosti i djelovanje krecu iz mesdžida.

Kaže Uzvišeni: "U džamijama koje se voljom Njegovom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime - hvale Njega, ujutro i navece, ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju i koji strepe od Dana u kom ce srca i pogledi biti uznemireni." (Prijevod znacenja - En-Nur, 36.-37.) To su dakle oni koji Allaha velicaju neprestano. To su Allahovi šticenici, sljedbenici "La ilahe illallah".

Kaže Ali Tantavi: "Zar je vrijednost mesdžida samo u pet dnevnih namaza? Zar je vrijednost mesdžida samo u sedmicnom okupljanju muslimana radi džuma-namaza? Zar je samo vrijednost mesdžida u nekoliko minuta razgovara pri susretu u njemu? Ne. Vrijednost, znacaj i uloga mesdžida je puno veca od toga."

Muhammed, a.s., nas je naucio da mesdžid ima ulogu škole (univerziteta) za izucavanje nauke, jer je Poslanik, s.a.v.s., prije svega poslan kao mualim - ucitelj.

U jednom hadisu on je rekao: "Primjer onoga sa cime me je Allah poslao od upute i znanja je kao primjer rodne kiše." (Buhari, Muslim)

Muhammed, a.s., je jednog dana ušao u mesdžid i vidio dvije skupine ljudi. Jedna skupina je sjedila i upucivala dove Allahu, dž.š., spominjala i velicala Allaha, a druga skupina je ucila nauku, raspravljala i postavljala pitanja ucenjacima. Kada je to vidio, Resul, a.s., je rekao: "Ova skupina pobožnjaka traži od Allaha i ako hoce dace im, a ako hoce uskratice im. A ova druga skupina traži znanje, a ja sam poslat kao mualim i sjeo je sa ovom drugom skupinom."

Njegova dava se temeljila na ilmu (znanju), ali uz iman (vjerovanje), jer je znanje bez vjerovanja obmana i to je obicno saznanje golih cinjenica. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je koristio mesdžid za prijem i docek izaslanika, vladara, uglednih skupina i pojedinaca i tu ih upoznavao sa suštinom islamskog ucenja i pozivao ih da prihvate Islam kao jedinu ispravnu vjeru i jedini ispravan program života, jer je Islam, kako kaže Sejjid Kutb: "Vjera koja je u podudarnosti sa ovim svijetom i ona je ta koja cisti i lijeci ljudska srca." Kaže kršcanin Morison: "Nije nikakvo cudo što je Allah poslao Muhammeda kao poslanika i prije njega je slao poslanike. Vec je cudo to što je on 40 godina živio kao nepismeni covjek, a onda je odjedanput postao najbolji govornik, sudija, vladar i ucitelj." I uistinu je tako, jer da je pisao prije toga, rekli bi: "Ti si napisao Kur'an!", da je znao citati, rekli bi svi: "Citao si prijašnje knjige i suhufe i na osnovu toga si sastavio Kur'an."

Zato kaže islamski pjesnik Ševki: "Tvoj brat Isa, a.s., je pozvao mrtvog i on je oživio, a ti si citav jedan narod podigao iz pepela."

Mesdžid je u vrijeme Allahovog Poslanika, a.s., bio i mimber za hutbe i govor koji je ostavljao neizbrisiv trag na ljudska srca. A najbolji govornik jeste upravo Muhammed, a.s., i jedna od njegovih mnogobrojnih mudžiza (cuda) i dokaza njegovog poslanstva jeste belaga - savršen i jezgrovit govor. O tome je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zaista mi je dat jezgrovit govor." Kažu ucenjaci hadisa: "Nemoguce je da i jedan covjek kaže i izrekne nešto poput Muhammeda, a.s.”, tj. nemoguce je da sa tako malo rijeci kaže tako puno znacenja.

Pored toga što je Muhammed, a.s, ucinio mesdžid mjestom ibadeta i hutbi, doceka delegacija, možemo slobodno reci da je mesdžid u to vrijeme bio i klub islamskih pjesnika i književnika. Resul, a.s., je jednog dana približio mimber pjesniku Hasanu ibn Sabitu i rekao: "Vrijedaj ih (mušrike) Hasane, Allah ce te pomoci Džibrilom." Pitao ga je jedanput Poslanik, a.s.: "Kakvo je tvoje stanje Hasane u odnosu na nevjernike?". On je odgovorio: "O Allahov Poslanice, moj jezik je takav da ga staviš na kamen, kamen bi raspuknuo, a da ga staviš na kosu, obrijao bi je."

Imam Buhari bilježi slucaj kada je Omer, r.a., ušao u mesdžid i zatekao Hasana gdje recituje svoje stihove, pa ga je Omer, r.a., srdito pogledao, a Hasan mu je rekao: "Ja sam, Omere, recitovao svoje stihove u vrijeme onoga koji je bolji od tebe", aludirajuci na Poslanika, a.s., a Ebu Hurejre je na to dodao: "Istinu je rekao Hasan." Ne možemo a da ne spomenemo i poznati slucaj natjecanja u pjesništvu, u mesdžidu Allahovog Poslanika, a.s., Jednog dana su predstavnici iz plemena Benu Temima došli sa svojih sedam pjesnika, medu kojima je bio i u to vrijeme nenadmašni pjesnik Zeberkan ibn Bedr. Resul, a.s., ih je pozvao u Islam, a oni su to odbili rekavši: "Necemo to uciniti dok ne pobijedimo tvoje pjesnike." Muhammed, a.s., je prihvatio taj izazov i sedmorici mušrickih pjesnika suprotstavio svog pjesnika Hasana ibn Sabita, koji je "do nogu" potukao pjesnike Benu Temima. Muhammed, a.s., je tako pobjedivao nevjernika u pjesništvu i govorništvu, kao što ih je pobjedivao sabljom na bojnom polju.

Prenosi se da, kada bi musliman došao kod drugog muslimana radi posjete ili neke potrebe, i ako ga ne bi našao kod kuce, njegova žena bi, ako bi on bio na pijaci, reci: "Otišao je na pijacu i brzo ce se vratiti", a ako bi bio u mesdžidu, rekla bi "otišao je u mesdžid i Allah zna kad ce se vratiti." To je bilo tako, jer su Allahov Poslanik, a.s., i halife poslije njega iz mesdžida slali muslimane u džihad na Allahovom putu, radi poziva - dave u Islam, jedinu priznatu vjeru kod Allaha, dž.š., i sa tog blagoslovljenog puta neki od njih su se vracali nakon nekoliko mjeseci ili godina, a neki se nikada nisu vratili. Otišli su na Ahiret tražeci Allahovo zadovoljstvo i nagradu i Allah, dž.š., je uslišao njihove dove. Zbog ispravnog razumijevanja Islama i njegove primjene u životu i zbog ispravnog razumijevanja uloge mesdžida kao velike institucije Islama, prve generacije muslimana su obilježile historiju covjecanstva, a historiju Islama posebno, velikim pobjedama i uspjesima na svim poljima i u svim sferama života i ljudskog djelovanja. Oni su bili pretece i prethodnici duhovnog, naucnog i kulturnog napretka covjecanstva, kojim se ponose i kojim ce se ponositi sve generacije muslimana do Sudnjeg dana. Nažalost, u našem vremenu, mesdžid je izgubio svoju pravu ulogu i on ni izdaleka ne služi svojoj svrsi, što je najbolji pokazatelj stanja u kojem se nalazi i životari islamski ummet danas. Onoga dana kada su muslimani zapostavili Allahovu knjigu - Kur'an, i kada su skrenuli sa staze na kojoj ih je ostavio Muhammed, a.s., cije su noci jednako svijetle kao i njeni dani, kada je mesdžid umjesto žive, djelotvorne islamske institucije, postao kulturno-historijski spomenik, cijem se vanjskom izgledu i obliku posvecuje daleko veca pažnja od suštinske uloge koju bi trebalo da ima mesdžid, tada su muslimani doživjeli kako duhovni i moralni, tako i kulturno-civilizacijski sunovrat i umjesto da budu vode i nosioci napretka i istinskih vrijednosti, zadovoljili su se ulogom slijepih sljedbenika tudeg, ma kako to tudinsko bilo nazadno i nemoralno. Zato ne cudi to što se islamski ummet danas nalazi na repu karavane i što je njegova snaga u društvu mizerna i beznacajna.