POSJETITE KURAN.BA
 
 

historijat mesdzidu-l-aqsaa

Sulejman Topoljak | Novi Horizonti br/str. 5

El-Aksa je stari list knjige, na koji je historija urezala brojne tragove.
Nema nijednog kamena u njegovu zidu, ogradi, temelju ili dvorištu a da na njemu historija nije ostavila svijetla obilježja, jer tu je mezarje poslanika, još od prvih Božijih poslanika, a njihov mesdžid bio je Makdis, iznad njegove stijene bio je nebeski mi'radž, a izmedu njegovih zidova Muhammed, s.a.v.s, bio je imam svim poslanicima tokom Isra'a i Mi'radža, mu'džize kojom ga je nagradio Svemoguci Gospodar.
Položaj: Mesdžidul-aksa nalazi se na brežuljku Murija – koji je bio svet cak i za Ken'ance. On je smješten na prostoru rebrastog oblika, na jugoistoku brežuljka, a dimenzije su mu: istocna strana duga je 462, zapadna 491, sjeverna 310, a južna 281 m.
PRVa GRADNJA:

Mesdžidul-aksa smatra se drugim mesdžidom po znacaju, odmah poslije Mesdžidul-harama. Ebu Zerr prenosi: Upitao sam Božijeg poslanika: «O Božiji poslanice, koja je prva džamija sagradena na zemlji?» «Mesdžidul-haram», odgovorio je. Zatim sam upitao: «A onda, «Mesdžidul Aksa», odgovorio je, pa sam upitao: «Koliko je izmedu njih?», «Cetrdeset godina, rekao je.» (Prenosi Buhari)

Historijski izvori nisu saglasni u vezi s tim ko je prvi graditelj Mesdžidul-aksa. Neki autori vele da je jedan od Ademovih, a.s, sinova sagradio Bejtul-makdis cetrdeset godina nakon što je njegov otac sagradio Mesdžidul-haram. Receno je, takode, da su Mesdžidul-aksa sagradili meleci koji su cetrdeset godina ranije sagradili i Mesdžidul-haram.


Ibrahim, a.s, bio je, takode, jedan od graditelja Mesdžidul-aksaa. Kada je prvi put, ušao u ken'ansku zemlju (Palestina), i posjetio Mesdžidul-aksa, šator je postavio na brežuljku Murija – mjestu današnjeg Aksaa. Tada je prinio nekoliko kurbana Uzvišenom Allahu u prisustvu ken'anskog kralja koji je bio jednobožac.
Medutim, najprihvatljivije mišljenje je da je Ibrahim, a.s, sagradio Aksa nakon povratka iz Hidžaza i gradnje Mesdžidul-harama.

Graditelji Kudsa bili su i poslanici: Jakub, Davud i Sulejman, a.s.
Zekerijja, a.s, bio je odgovoran za Aksa (hram), u cijem mihrabu je molio Allaha da mu daruje dobro (hairli) potomstvo, pa mu je Allah, dž.š, darovao Jahjaa. Isa, a.s, ucinio je Aksa i propovjedaonicom za da'wu (misiju) Allahu, dž.š, nakon što su ga sinovi Israilovi pretvorili u berzu novca i igralište za golubove.




MESDŽIDUL AKSA U ISLAMSKOM PERIODU

Muslimani su osvojili Kuds 15. godine po Hidžri pod vodstvom ashaba Ebu Ubejde Amira bin Džerraha, koji ga je prethodno opkolio sa vojskom u kojoj je bilo 3000 ashaba.
Patrijarh Sofronije uporno je insistirao da kljuceve grada preda pravednom halifi Omeru bin Hattabu, r.a, koji je i ušao u dvorište Mesdžidul-aksaa govoreci: «Odazivam ti se, Bože.

Odazivam se onim što je draže Tebi.» Zatim je pogledao udesno i ulijevo, pa je rekao: «Allahu ekber, ovo je, tako mi onog u cijoj ruci je moj život, mesdžid Davuda, a.s, mesdžid, o kom nas je Poslanik, a.s, obavijestio govoreci o 'Israu.» Zatim se usmjerio prema casnoj stijeni i poceo da svojim plemenitim rukama cisti prljavštinu, jer su je kršcani bili pretvorili u smetljište te naredio da se izgradi Mesdžidul-aksa, i to je prvi Aksa (stari), cija se gradnja odlikovala jednostavnošcu, i zato nije mogao biti dugog vijeka.


Neki historijski izvori smatraju da je, poslije Omera, r.a, graditelj Mesdžidul-aksa bio emevijski halifa Abdullah bin Mervan, dok drugi smatraju da je graditelj bio njegov sin, halifa Velid bin Abdul Melik. Medutim, treci nastoje da spoje ta dva mišljenja, pa smatraju da je halifa Abdulmelik poceo gradnju, a da ju je završio njegov sin halifa Velid. Takav Aksa, sa emevijskim planom, ostao je sve do 130. h.g. Ili 746., kada su se od posljedica zemljotresa srušile zapadna i istocna Hrama.
Zatim je abasijski halifa Ebu Dža'fer el-Mensur renovirao Mesdžidul-aksa, ali je gradevina ponovo, gotovo u potpunosti stradala u zemljotresu (158. hidžretske ili 774.g), tako da ga je halifa Mehdi iznova sagradio 163.h.g. (780.g). U njegovo vrijeme Aksa je sadržavao petnaest hodnika (prolaza) sa zapadne i istocne strane.
KRSTAŠKI PERIOD

Nakon što su krstaši okupirali Kuds (1099. godine), radili su na promjeni njegova osnovnog oblika, skrnaveci tako njegovu svetost, pretvarajuci jedan njegov dio u crkvu, a drugi dio u stanove za heroje hrama. Sa zapadne strane dogradili su gradevinu koju su koristili kao skladište za municiju, a dio poznat kao Mervanski mesdžid, ispod Mesdžidul-aksa, koristili su kao štalu za konje, i taj dio nazvali su Sulejmanove štale, pripisujuci ih Sulejmanu, a.s.

Medutim, Salahuddin el-Ejjubi povratio je Kuds 583.h.g. (1187.g) i vratio mu oblik kakav je bio prije krstaške okupacije. Najvažnija Salahuddinova intervencija bila je u tome što je mihrab Kudsa ukrasio sitnim mozaicima, a donio je i drveni minber koji je mahsuz uraden za Aksa, u vrijeme sultana Nuruddina Zenkija i taj minber ostao je u Aksau sve dok ga Jevreji nisu spalili (21.8.1969. godine). Ejubijski sultani i dalje su se interesovali za njegovo renoviranje, tako da je sultan Melikil Muazzam Isa 614.h.g. (1218.g) sagradio novi hodnik koji se nalazi sa sjeverne strane Mesdžidul-aksaa, nasuprot današnje sjeverne strane Aksaa.


MEMELUCKO I OSMANSKO RAZDOBLJE

Memeluci su pokazali izuzetno zanimanje za Aksa, pa su izgradili javne cesme (bunare), kubbeta i uradili su mnoga renoviranja, kao što je:

1. izgradnja jugozapadnog dijela krova Aksa, u vrijeme sultana Sejfuddina Kalavuna 686.h.g. (1286.g). Sultan Muhammed bin Kalavun (1327. g) renovirao je dna kubbeta Mesdžida (unutrašnje i vanjsko), a Aksa je renovirana i u vrijeme sljedecih sultana: Sejfuddina Ša'bana, Melika Ešrefa Inala, Melika Ešrefa Kajtabaja i Melika Ešrefa Kansuha Gorija.


2. Osmanlijski sultani, takode, uložili su zapažen trud u izgradnji Kudsa, a Aksa'a posebno. U tome su se istakli: Sulejman Kanuni, Mahmud ll, Abdul Medžid, Abdul Aziz i Abdul Hamid ll. Nakon pada osmanskog hilafeta, nadzor i izgradnju Mesdžidul-aksaa (sve do 1943. godine) preuzelo je islamsko vijece.
JEVREJSKA OKUPACIJA

Jevreji su poceli zavjeru protiv Kudsa od pocetka okupacije (1967. godine), kad su potpuno srušili magripski kvart, kako bi odatle poceli prokopavanje ispod dvorišta Mesdžidul-aksaa. Taj posao raden je u deset faza.
Prva je pocela 1967. godine, a najopasnija je bila deseta, koja je pocela 1988. godine, jer je imala za cilj da se unutrašnji dio dvorišta oslobodi od zemlje i kamenja kopanjem tunela, od kojih je posljednji bio tunel Hašmonim.
DŽAMIJA KUBBETU-SAHRA (STIJENINO KUBBE)

Sagradio ju je emevijski halifa Abdul Melik Mervan 76.h.g. (691.g)
Skicu za gradnju džamije napravili su arapski inžinjeri Redža bin Habven el-Kindi, iz Kudsa, i Jezid bin Selam, iz Bisana. Zamislili su da džamiju bude iznad stijene, koja je iznad površine zemlje oko metar i po. Dužina joj je 18, a širina 13 metara, i smatra se najljepšom gradevinom koju je covjek ikada sagradio.

Najpoznatiji svjetski inžinjer Hajter Mojs veli: «Uistinu je zgrada džamije Kubbetus-sahra El Mušerrefe u Kudsu jedna od najljepših zgrada koje je ovjekovjecila historija.»


Džamija nosi tragove islamske arhitekture od emevijskog perioda pa sve do naših dana, obuhvatajuci razdoblja islamske historije, abasijski, fatimijskoi ejubijski, memelucki i osmanski, takode i perioda Vrhovnog islamskog vijeca kao i jordanskog perioda, a njenu posljednju obnovu izvršio je kralj Husein.
DVORIŠNA VRATA

Dužina zida koji opasava dvorišta Aksaa dostiže 1544 metara; dvije strane-južna i sjeverna smatraju se njegovim dijelom, dok su istocna i zapadna opasane galerijama sa stubovima gradenim u dva perioda; ejubijskom i memeluckom.
Historicari spominju da je dvorište Aksaa imalo više od dvadeset vrata. Sa sjeverne strane ostala su:

3. Vrata Espat, koja su obnovljena 610.h.g. (1213.g), a zatim i u memeluckom periodu 679.h.g. (1367.g)


4. Babu Hittah, koja su sagradena u ejubskom periodu 617.h.g. (1220.g)

5. Babul-Atm, sagradena za vrijeme Ejubija 610.h.g. (1203.g)
Sa zapadne strane:


6. Vrata Gavanime, sagradena u memeluckom periodu 707.h.g. (1307.g)

7. Vrata Nazir, sagradena za vrijeme vladavine sultana Isa el-Ejubije


8. Vrata Hadid, cija je gradnja obnovljena u osmanskom periodu, 1354.-1357. godine

9. Vrata Mutahereh, cije renoviranje je izvršeno u memeluckom periodu


10. Vrata Silsileh i vrata Sekineh, gradena u ejubijskom a djelimicno renovirana u memeluckom periodu

11. Vrata Megaribe, vrata Burak, cija je gradnja ponovljena u memeluckom periodu 713. h.g. (1313.g).


Sa južne strane:

Na južnom zidu dvorišta Aksaa nalaze se troja vrata koja su zatvorena od oslobodenja Kudsa od strane Salahuddina, da bi se Kuds zaštitio od krstaških napada. To su: vrata Mufred, vrata Sulasi i vrata Muzdevedž.
MINARETI MESDŽIDUL-AKSAA

12. Minaret megaribskih vrata, nalazi se u jugozapadnom uglu dvorišta Aksa, iz memeluckog je perioda (sagraden u vremenu od 1277.do 1280.godine).

13. Minaret vrata Silsileh, nalazi se na zapadnoj strani dvorišta, iz memluckog perioda, 730.h.g. (1329.g).


14. Minaret Esbat, nalazi se sa sjeverne strane. Sagradili su ga Memeluci 769.h.g. (1367.g)

15. Minaret vrata Gavanime nalazi se na sjeverozapadnoj strani dvorišta, memeluckog je stila, sagraden izmedu 1297. i 1299. godine.



GALERIJE

Sjeverna galerija:

Sofa je sagradena u toku ejubijskog i memeluckog perioda i sastoji se od kamenih lukova koje nose gusti kameni stubovi prekriveni lancano povezanim malim kubbetima. Galerija obuhvata vrata: Esbat, Huttah i Atem, i minaret Esbat, te devet vjerskih škola iz memeluckog perioda i školu Evitadije koja potice iz Ejubijskog perioda.

Zapadna galerija, sagradena po uzoru na sjevernu, potice iz vremena memeluckog sultana Nasira bin Kalavuna. Na ovoj galeriji nalazi se sedam vrata i dva minareta. Vrata Gavanimeh, vrata Silsileh, i sadržava sljedece vjerske škole: škola Mendžekijjeh, Urgunijjeh, Hatunijjeh, Osmanijjeh i Ešrefijjeh.


KUBBETA DŽAMIJE AKSA

U dvorištu džamije Aksa nalazi se nekoliko kubeta koja su sagradena s namjerom poducavanja ibadeta i itikafa ili da bi se ovjekovjecio odreden dogadaj. Ta kubeta se s obzirom na njihov položaj dijele na dvije vrste:
Kubeta dvorišta Kubbetussahre:

16. Kube Silsile, sagradio ga je emevijski halifa Abdul Melik bin Mervan 65.-66.h.g. (685.-705.g)

17. Kube Nebijj, kaže se da je sagradeno na mjestu na kom je Poslanik, a.s, bio imam poslanicima na 'Israu. Sagradeno je u ranom periodu, a obnovljeno u vrijeme osmanskog sultana Sulejmana Velicanstvenog.


18. Kube Nahvijje, nalazi se u jugozapadnom uglu dvorišta Kubbetus-sahra, a njegova gradnja bila je u vrijeme ejubijskog sultana Isaa 604.h.g. (1207.g)

19. Kube Jusuf, nalazi se na južnoj strani dvorišta i sagradeno je u osmanskom periodu 1092.h.g. (1681.g)


20. Kube Šejh Halil, sagradeno je u sjeverozapadnom dijelu dvorišta i sagradeno je u osmanskom periodu 1112.h.g. (1700.g)
Kubeta koja se nalaze u glavnom dvorištu džamije Aksa:

21. Kube Sulejman, nalazi se sa sjeverne strane dvorišta Aksa nasuprot vratima Atm, a vodi porijeklo od emevijskog halife Sulejmana bin Abdul Melika, ipak, prihvatljivije je da je iz ejubijskog perioda.


22. Kube Ivana Ašaka, napravljeno je u vrijeme osmanlijskog sultana Mahmuda ll, 1233.h.g. nasuprot vrata Atm, na sjevernoj strani dvorišta Aksa.

23. Kube Musa, ejubijskog porijekla, sagradeno 648.h.g., nalazi se na zapadnoj strani dvorišta.


24. Kube Jusuf osmanska je gradevina, nalazi se na jugozapadnoj strani dvorišta. Sagradeno je u vrijeme osmanlijskog sultana Mahmuda lV, 1092.h.g.
CESME

Sebil znaci izvor ili voda koja tece na Allahovom putu, radi sevapa. Cesme džamije Aksa, shodno vremenu gradnje dijele se na dva perioda:
Ejubijske vode:

a. Sebil Ke's, koja se nalazi ispred džamije Aksa na južnoj strani


b. Sebil Ša'lan, nalazi se ispod sjeverozapadnih stepenica koje vode u dvorište kubeta
Sahra.

Memelucke vode:
25. Sebil Busajri, nalazi se sjeveroistocno od vrata Nazir, poznata su kao vrata Habs

26. Sebil Kajtebaj jedan je od najvažnijih bunara Aksa. Nalazi se na zapadnoj strani dvorišta Aksa, nasuprot biblioteke.



Osmanlijske cesme:

27. Sebil Kasim paša, sagraden je blizu vrata Silsile, južno od cesme Kastabaj

28. Sebil sultan Sulejman, pripisuje se sultanu Sulejmanu Velicanstvenom, nalazi se na sjevernoj strani Aksovskog dvorišta, blizu vrata Atm


29. Sebil Budejri, izgraden je u vrijeme sultana Mahmuda l na zapadnoj strani, istocno od vrata Nezir

30. Sebil Hutta, nalazi se nasuprot vrata Hutta i jedan je od najskromnijih sebila


31. Sebil vrata Magaribe, nalazi se nasuprot vrata Magaribe.

SVRATIŠTA

To su mjesta kockasta ili uzdužna oblika, uzdignuta iznad zemlje i poplocana kamenim plocama, ponekad sa mihrabom ili zidom u pravcu kible. Upotrebljavaju se za namaz i poducavanje, narocito ljeti.

To su:


a. Mesdžidi memeluckog porijekla

Mesdžid Zahir, sagraden 1292.godine

.
Mesdžid Busajri, sagraden 1397. godine.

Mesdžid Kajtebaj, sagraden 1455. godine.


Osmanlijski mesdžidi sa poznatim datumom izgradnje

Mesdžid Sebil Sulejman, sagraden 1536. godine.


Mesdžid Ali Paša, sagraden 1637. godine.

Mesdžid Tin, sagraden 1760. godine.


b. Osmanlijski mesdžidi sa nepoznatim datumom gradnje
Oni nose sljedeca imena: vrata Hadid, vrata Katanin, vrata sjeverni Katanin, Sebil Šejh budejr, Sebil Kasim paša, Kube Musa, El-Fahrijje, vrata Megaribe, Džamijil istocni megaribi, Senober, Zuhur, Metevedi, Keis, El-Hafir, El-Kerek, stolica Sulejmanova, kube Sulejman, Sebil Ša'lan.
c. mesdžidi koji su renovirani u 20. stoljecu

Nalaze se na istocnoj strani dvorišta Aksa.

1. Dva istocna mesdžida


2. Mesdžid Kantara Serkijje

3. Mesdžid Babuz-zehebijje


4. Mesdžid Sabra i Šatila