namaz kako ga klanjamo

A. I. | Saff br/str. 26

Dvadeset i sedma noc mjeseca ramazana ima posebno mjesto u srcima muslimana. Docekati je u Begovoj džamiji san je gotovo svake pobožne Bošnjakinje. Mersa Radoncic iz Sokolovic Kolonije je sa svojom kcerkom Lejlom krenula u Begovu džamiju za ovu mubarek noc, ali nije imala srece. Kasno je došla i nije mogla naci mjesta. Produžila je stotinjak metara uz Bašcaršiju i, za divno cudo, našla lijepo mjesto u Bašcaršijskoj džamiji. Cudila se kako nije gužva jer džamija je u samom centru. A onda je imam poceo uciti Kur'an na namazu. Nakon fatihe proucio je jedan ajet, drugi, treci,…citavu stranicu, a potom je otišao na ruku'. Mersa je shvatila zbog cega je našla mjesto?!


Hafiz Dževad Šošic je klanjajuci teraviju u Bašcaršijskoj džamiji proucio citav Kur'an (hatmu), oživljavajuci time sunnet i obicaje dobrih prethodnika. Noci ramazana su postale noci ibadeta Milostivom Allahu. U nekim drugim džamijama teravih namaz, nažalost, nije ni licio gore spomenutom, osim po imenu, što je svakako za kritiku. Prouciti Fatihu iz jednog daha, pronaci suru sa kratkim ajetima kao što su: Ja-sin, Hidžr, Er-Rahman, i uciti po jedan ajet, sa ruku'a i sedžde se vracati tako brzo da pozavidi i vrana koja kljuca, kratku stanku poslije ruku'a i izmedu dvije sedžde izbrisati iz opisa namaza, džematlije okupati u znoju i povrh svega toga zadati upalu mišica vlasniku pojasa karatea i sve to u dvadesetak minuta, uspjelo je ponekim imamima klanjajuci teraviju ovog ramazana. Neko ce upitati: A skrušenost u namazu?!


NAMAZ OSVJEŽENJA


Rijec tervih, množina teravih, u arapskom jeziku znaci odmor, osvježenje, sjedenje iza cetiri rekata - rijeci su velikog ucenjaka hanefijskog mezheba Abdullaha ibn Mahmuda (r.559 h.g.). U svojoj knjizi Ihtijar li ta'lil el muhtar on dalje kaže: “Teravih ima pet ovakvih odmora i to nakon svaka cetiri rekata koja se klanjaju sa dva selama. Dužina tih odmora (stanki) treba da bude u dužini klanjanja cetiri rekata." (str 91.-93.). Gotovo identican govor je zapisan u knjizi rahmetli Seida Serdarevica "Fikhul ibadat" koja je još uvijek oficijelna knjiga iz podrucja fikha u našim medresama. Serdarevic još dodaje da ni na teraviji ne valja uciti manje od tri kratka ajeta ili jednog dužeg a nakon Fatihe. Smirenost na namazu, a posebno na ruku'u i sedždi, spada u sastavne dijelove namaza bez kojih je on pokvaren. Poslanik s.a.v.s. je tri puta vracao covjeka da klanja namaz a potom ga poducio da se na ruku'u potpuno smiri; da se podigne i da se na stajanju potpuno smiri; da se spusti na sedždu i da se na njoj potpuno smiri. (Buhari) Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Najveci je kradljivac onaj koji krade od svog namaza. Allahov Poslanice - povikaše prisutni- kako covjek može krasti od namaza? A on odgovori:"Ako ne upotpunjuje ruku', ili sedždu, ili subbu (stanku) izmedu ruku'a i sedžde."(Ibn Huzejme, Ahmed, Hakim)


SRCEM VJERUJEM, A JEZIKOM OCITUJEM


Radost oka casnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. je bila u namazu. On nas je poducio da namaz cisti od grijeha kao što voda cisti od necistoce; da je rob najbliži Allahu kada je u namazu na sedždi; da je namaz jedan od temelja Islama; a njegove posljednje rijeci su bile: Namaz, namaz…


Klanjati namaz znaci graditi vjeru, a ostavljati ga znaci rušiti je. Poslije pet obaveznih namaza najvrednije je klanjati nocni, dobrovoljni namaz. U takve namaze spada i teravija. Klanjati teraviju znaci iskazati dodatnu zahvalnost Allahu slaveci Ga, hvaleci Ga, velicajuci Ga, moleci Ga kako to Njemu Uzvišenom dolikuje. No, znajuci za praksu u nekim našim džematima u kojima nema ni fizickog a kamoli duhovnog smiraja prilikom klanjanja teravije, moramo se zapitati: Treba li nam takav namaz, a pogotovo treba li Allahu dž.š.? Svemilosni Allah je naredio da se namaz sa strahopoštovanjem obavlja. (Prijevod znacenja El-Araf, 55. - Mu'minun, 2.) Može li se govoriti, ne o strahopoštovanju, vec o elementarnoj kulturi komuniciranja ako se nekom covjeku obracamo recenicom sastavljenom od 27 rijeci u jednom dahu, a na to nas ne tjera nikakva nužda niti obaveza vec to cinimo dobrovoljno? A kako je tek sa obracanjem Gospodaru ljudi? Je li cilj mehanicki izgovarati ajete ili izgovarati ih razmišljajuci o njima kako bi nas podstakli da još više žudimo za Allahovim obecanjima, i još više se bojimo Njegove kazne?


NAFILA ISPRED FARZA?


Naš narod je u periodu vracanja Allahovoj vjeri. To je posebno intenzivirano u mjesecu ramazanu kada se u džamijama nadu mnogi ljudi koji inace neredovno klanjaju. Sigurno je da ti ljudi u silnoj žurbi klanjanja nece osjetiti slast namaza pa mu nece ostati vjerni nakon ramazana. S druge strane, oni koji žurbu u namazu pravdaju novopridošlim džematlijama ustvari griješe i prema sebi i prema džematlijama: hem ne upotpuniše svoje namaze, hem drugima iskriviše sliku o Islamu. Ne treba zaboraviti da je teravija ipak dobrovoljni namaz. Njeno klanjanje nikako ne može biti ispred obaveznih (farz) namaza. No, moramo se zabrinuti nad takvim obavljanjem teravih - namaza koje može stvoriti sasvim pogrešne predstave o namazu kao glavnom stubu Islama, i to u vremenu kada sve veci broj ljudi dolazi u džamije tražeci smiraj srca svoga.