narkomanija

Smajil Durmisevic | Saff br/str. 36

Historijat uživanja opojnih droga - Narkomanija, kao klinicka pojava, poznata je u medicini od davnina. U ranijim vremenima javljala se u onim oblastima gdje se alkohol nije koristio kao opojno sredstvo ili tamo gdje se droga koristila u okviru religioznih rituala.



U savremenom dobu nastajala je kod onih koji su se sretali sa preparatima namjenjenim stišavanju bola (npr. stišavanje bola morfijem u medicini) ili kod onih koji su rukovali tim preparatima, te usljed radoznalosti ili nekog slucaja upoznali njihovo dejstvo, koje ih je opcinilo.Još su stari Grci poznavali svojstva ekstrakta maka koji je opijajuce djelovao na ljude i vodio ih u cudesne snove. Herodot, Aristotel i Hipokrat govorili su o opijumu u svojim djelima. Rimljani su u cast Cerere kojoj su se klanjali, pili makov sok.Nova era opijuma pocinje u XIX stoljecu otkricem aktivnih elemenata: alkaloida morfija, kodeina, heroina, kokaina i drugih.Tokom sedamdesetih godina ovoga vijeka Evropu, kao i našu zemlju, zapljusnuo je talas narkomanije, jednog sasvim drugog tipa po motivu korištenja, po populaciji koja je obolijevala i po kolektivnom uživanju u zloupotrebi droge. To je bila narkomanija mladih i to vec onih u pubertetnom uzrastu, pa sve do onih u dobu kasne adolescencije.


Šta je droga i šta je narkomanija?

Pod drogom se danas podrazumijeva svaka hemijska supstanca koja alterira raspoloženje, percepciju i svijest, odnosno koja na bilo koji nacin mijenja mentalnu aktivnost i psihicko stanje.Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zavisnost od droge ili narkomanija je stanje periodicnog ili hronicnog trovanja štetnog po pojedinca i društvenu zajednicu, prouzrokovano ponavljanim uzimanjem prirodnih ili sintetskih droga.Zavisnost od droga karakteriše:


-postojanje psihicke ili fizicke, ili pak i jedne i druge, ovisnosti od droge,

-nesavladiva potreba (želja, žudnja, kompulzija) za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) i njenim nabavljanje po svaku cijenu,


-sklonost povecanju doze (kolicine) droge ili izmjena tolerancije,

-štetno dejstvo na osobu koja uzima drogu, uz štetno djelovanje na društvo,


-pojava apstinencijskog sindroma poslije naglog prekidanja uzimanja droge.

Vrste droga


Najjednostavnija podjela droga je ona koja ih dijeli na prirodne i vještacke. Prirodne opojne droge su one koje se dobiju preradom plodova i razlicitih biljaka (opijumskog maka, indijske konoplje itd.).Vještacke (sintetske) opojne droge su one koje se dobiju sintetskim putem (npr. LSD), ali i lijekovi koji svojom zloupotrebom mogu izazvati ovisnost.

Rasprostranjenost narkomanije


Smatra se da na jednog registrovanog narkomana dolazi tri do pet onih koji nisu otkriveni. U 1991. godini ukupan broj narkomana u svijetu se procjenjivao u velikom rasponu od dvadeset miliona do dvije stotine miliona. Te godine strucnjaci Federalnog biroa za borbu protiv narkotika u SAD procjenjivali su da heroinomana u toj zemlji ima 560.000.Prema ranijim podacima Saveznog zavoda za zdravstvenu zaštitu bivše Jugoslavije bilo je 1975. godine 2398 narkomana, a 1983. godine taj se broj popeo na 9830. Prosjecna starost narkomana kod nas je bila 17 godina, odnosno 89,6% se nalazilo u dobi izmedu 13 i 22 godine.U Bosni i Hercegovini je 1975. godine registrovano 90 narkomana, a 1991. godine se operiše sa brojem od 1000 narkomana.Narkomanija je bila proširena, prema tadašnjoj evidenciji, u velikim gradovima bivše Jugoslavije (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Split, Niš, Dubrovnik), ali se javljala i u manjim gradovima .U to vrijeme narkomani su vec bili registrovani u Zenici, Tuzli, Doboju, Banjoj Luci, Prijedoru, Bihacu, Visokom, Trebinju i drugim mjestima.Prema našim istraživanjima od ukupno anketiranih ucenika osnovnih škola opojna sredstva uzima 0,9%. Od ukupnog broja anketiranih srednjoškolaca opojna sredstva uzima 10,9% ucenika. U III razredu srednje škole ženska omladina uzima opojna sredstva u 14,81% slucajeva, a muška omladina u 23,33% slucajeva.U IV razredu srednje škole ženska omladina, prema anketi, ne uzima opojna sredstva, dok muška omladina uzima opojna sredstva u 24,14% slucajeva.

Uzroci narkomanije


Uzroci uživanja opojnih droga su mnogobrojni, a baziraju se na tri faktora: licnosti, drogi i društvenoj sredini.Osobito su tome sklone osobe koje su usamljene, okrenute sebi, povodljive i psiholabilne. Takve licnosti se teško prilagodavaju, imaju problema sa uspostavljanjem kontakta i ispoljavaju reakcije straha. Medutim, potrebni su drugi uslovi i okolnosti. U omladinskoj dobi života, koja se odlikuje traganjem za sopstvenim vrijednostima, uz cesta kolebanja izmedu svjesnih i nesvjesnih modela poistovjecivanja, zatim radoznalošcu i sklonošcu ka novom, nepoznatom i nedoživljenom, uz jaku želju da se prekorace granice uspostavljenih normi i svakodnevnog iskustva. U tom dobu mladi najcešce pocinju da uzimaju drogu. Motiv za uzimanje droge, prema istraživanjima Bukelica, u 95% slucajeva je radoznalost i druženje sa narkomanima. Jedan od razloga je i oponašanje negativnih likova (kriminalci, gangsteri, negativni filmski junaci).Nedostatak ideala, praznina i siromaštvo osjecaja (samozadovoljstvo, bezbrižnost, bez vlastitog truda-lezihljebovici) u životnom dejstvu mladih stvara licnosti koje psiholozi zovu "zadovoljne biljke" i koje su veoma sklone narkomaniji.Opce je mišljenje da odnosi u porodici snažno uticu na pojavu narkomanije. U porodicama iz kojih poticu narkomani odnosi su najcešce poremeceni: rastava braka, smrt roditelja, djetinjstvo provedeno kod staraoca ili u nekoj porodici koja je dijete usvojila. Nedostatak sigurnosti, osjecaja pripadnosti i pozitivnih uzora umanjuju sigurnost djeteta, a u kasnijem životu uzrokuju smetnje u razvoju i vode u krizu licnosti.Ali, i naizgled stabilna porodica može naškoditi djetetu; razmaženost ili prestrog odgoj, odnosno nepostojanje cvrstog stava u odgoju djeteta mogu biti podloga za kasniji bijeg iz stvarnosti.Osim karakteristika licnosti, stanja u porodici, bitan faktor nastanka narkomanije su društveni (socijalni) uzroci. Najcešce se spominje sve brži razvoj tehnike, automatike, neprekidna žurba za necim; što stvara psihicku napetost, nesigurnost i strah. Sve ovo iscrpljuje energiju licnosti, a odbrana od toga straha može biti upravo narkomanija.

Izgled i ponašanje narkomana


Pošto je narkomanija bolest ovisnosti od opojnih droga, jasno je da je narkoman bolesnik potpuno ovisan o njenom djelovanju.Ponašanje narkomana se razlikuje od toga da li je pod dejstvom opojne droge ili je njeno dejstvo prestalo.Ponašanje nastalo pod dejstvom opojne droge (povecana motorika, utucenost ili psihicka uznemirenost sa jakim gestikulacijama pa i agresivnost) posljedica je oštecenja centralnog nervnog sistema, koji je najviše izložen dejstvu droge.Narkomani u periodu kada nisu pod dejstvom opojne droge izgledaju tako da su izrazito mršavi, sa blijedim izgledom kože, usporenih pokreta i naznacenom psihickom karakteristikom-utucenošcu. Na koži se nalaze tragovi uboda a ponekad i gnojne upale od nesterilno datih injekcija. Kao direktna posljedica dugotrajnog uzimanja opojnih droga nesterilnim injekcijama pojavljuje se hepatitis B i Sindrom stecene imunodeficijencije-SIDA.Usljed slabe ishranjenosti i stalnog trovanja organizma, otpornost je znatno smanjena, pa je narkoman sklon drugim bolestima i zarazama.Ako narkoman nema svoje dnevne doze, uocljivi su simptomi kao što su: drhtanje ruku, lupanje srca, znojenje, razdražljivost i uznemirenost.

Sprecavanje narkomanije


Cilj sprecavanja narkomanije je formirati takvu licnost koja ce prihvatiti sve ljudske i društvene vrijednosti koje zagovara porodicno i školsko vaspitanje i koja ce biti sposobna da životne probleme i teškoce savladava na zreo i stvaralacki nacin. Treba licnost ojacati da zauzme negativan stav prema narkomaniji i ostalim bolestima ovisnosti.Najefikasniji nacin borbe protiv narkomanije i ostalih bolesti ovisnosti je ispravan psihofizicki odgoj. On pocinje u porodicnom krugu, u najstabilnijoj i emocijonalno najuravnoteženijoj sredini koju poznajemo i u kojoj ce mladi prihvatiti sve pozitivne vrijednosti i ugraditi ih u svoj sistem vrijednosti i sistem ponašanja.Jedno od najznacajnijih pitanja u vaspitanju mladih je kako organizirati aktivnosti u slobodno vrijeme. Pokazalo se da rijetko ili nikako ne uzimaju droge omladinci koji se bave sportom ili su okupirani nekim drugim aktivnostima.U cemu je tajna uspjeha Islama u borbi protiv bolesti ovisnosti kao što su alkohol i droga, što je za svijet van Islama nesavladiva teškoca?! Islam je, Allahovom mudrošcu i dobrotom, ukazao covjeku na smisao života. Islam je ucinio život ozbiljnim, svrsishodnim. Allah je u covjeka udahnuo nešto od Svoga duha. Pružio mu mogucnost korištenja zemaljskih i nebeskih dobara. Otvorio horizonte vjerovanja. Smrt uklonio kao prepreku. Ukazao na vjecni život. Pružio povjerenje. Obznanio tajnu života: živjeti u ime Allaha, za Allahovu vjeru, za cinjenje dobrih djela, za srecu ljudi na oba svijeta, za mir, ljubav i spas.Islam je široko otvorio vrata ljudskom trudu za izgradnju ljudske licnosti, za oplemenjivanje covjeka, za dosezanje najviših mogucih duhovnih visina, za put u blaženstvo vjecnoga života.Lukman savjetuje svoga sina: "O sinko moj, obavljaj namaz i traži da se cine dobra djela, a odvracaj od hrdavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi - to je mudrost života!" (Prijevod znacenja - Lukman, 17.)Kada je Uzvišeni Stvoritelj potpuno zabranio upotrebu alkohola za pice, prvi muslimani su prestali piti. I ne samo to. Prosuli su alkohol po ulicama i porazbijali posude i caše u kojima je stajao alkohol i iz kojih se pio.Njihov iskreni iman je za tren riješio problem alkoholizma, onoga trena kada je do njih doprla Allahova rijec o zabrani alkohola. Snažna vjera u srcima prvih muslimana postigla je uspjeh i trasirala put ka otklanjanju zla i osvijetlila staze buducim generacijama.Droga je strašno zlo ciji su se tmurni oblaci nadvili nad ljudski rod. Radi iliustracije navešcemo jedan istiniti dogadaj, preuzet iz strane štampe i prenesen u Takvimu iz 1983. godine."Porucnik Grej, šef policije u Denveru, gradicu u državi Kolorado, umalo da nije pao u nesvijest 21.9.1967. godine, kada je sa svojim ljudima upao u staru zgradu, vec davno napuštenu. U jednoj sobici osamnaestogodišnja djevojka, sva zamrljana krvlju, potpuno gola, plesala je oko leša dvogodišnjeg djeteta. Djetetove su grudi bile rasporene i u njih zabijena razbijena boca coca-cole. Djevojka je bila majka ubijenog djeteta. Plesala je izgovarajuci besmislene rijeci. U podignutim rukama držala je malo srce istrgnuto iz grudi svoga djeteta. Uz zidove su sjedili drogirani mladici i djevojke koji su pušili i tupo posmatrali prizor". Djevojka je u nastupu halucinacija pod uticajem droge ubila svoje dijete, turpijom za nokte rasporila mu grudi i izvadila srce...

ISLAM JASNO I ODLUCNO ZABRANJUJE UPOTREBU DROGE smatrajuci to velikim grijehom. U tome zakljucku su saglasni svi islamski ucenjaci.


Islamski ucenjak Ibni Tejmije je u vezi sa drogom rekao: "U drogama je vece zlo nego u alkoholu, te su one pogotovo zabranjene. Ko bi smatrao da su dozvoljene, otpadnik je od Islama, nece mu se klanjati dženaza niti ce biti ukopan u muslimanskom groblju".

Danas se covjecanstvo hrve sa zlom alkoholizma i droge. Za Islam - taj problem ne postoji. Muslimani su ga vec davno riješili islamskim nacinom i stilom života. A ko živi takvim stilom i nacinom života, Allahova pomoc mu, sigurno, nece izostati. EL HAMDU LILLAHI RABBIL-ALEMIN. (Prijevod znacenja - El-Fatiha, 1.).