istorijska katastrofa bih

Historijska katastrofa Bosne i Hercegovine

Nešto su potpisali na kraju dugog kraja. Potpisali SDP, SBiH i NHI; Zlatko Lagumdžija, Krešimir Zubak i Safet Halilovic. Oni iz RS-a - nacelno. I niko još.Šta to sve, ustvari, znaci?

Nedavno je neko rekao: Ako smo bez ustavnih rješenja mogli šest godina, zašto ne bismo mogli još neko vrijeme, a ne da se nabrzinu pogriješi? Kad se uzme u obzir da se nešto zaista žurilo visokom predstavniku Wolfgangu Pet-ritschu, ovaj komentar je, svakako, na mjestu. Ili zato što uskoro odlazi, pa mu i to fali za knjige i memoare koje ce pisati o boravku u Bosni, ili zaista nije svjestan koliko su ozbiljni razgovori o promjenama entitetskih ustava i provedba odluke o konstitutivnosti, ili je nešto trece, cetvrto... što je za još veca nagadanja, a što ce se možda nekad i saznati...

Na kraju krajeva, nešto je potpisano. Neki su potpisali: SDP, SBiH i NHI. Oni iz RS-a - nacelno. Neki nisu ni pomislili potpisati.Šta to sve, ustvari, znaci?

Vitalni nacionalni interesi

Sastanci koji su posljednji mjesec (i više dana) vodeni u uredu visokog predstavnika, bili su maratonski i trajali su i do sitnih sati. Sudionici ovih pregovora su, pored visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, bili i Zlatko Lagumdžija (SDP), Safet Halilovic (SBiH), Mladen Ivanic (PDP), Dragan Kalinic (SDS), Krešimir Zubak (NHI), Milorad Dodik (SNSD), Mariofil Ljubic (HDZ)...

U prvom dijelu razgovora su celnici stranaka sa Petritschem razmatrali proporcionalnu zastupljenost u administraciji, državnoj službi i pravosudu.

U pregovorima je najveci problem bilo pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Predstavnici politickih partija iz RS-a zauzeli su poziciju koja je uvijek "mirisala" na kompromis, jer su se stalno pozivali na Ustav RS-a iz 1992. godine. Sporno je bilo i to šta koji narod može definirati kao nacionalni interes. Izjave predstavnika stranaka iz RS-a su, sve do jedne, arogantne i neozbiljne. Svi su uglas branili i, cini se, odbranili postojanje Republike Srpske, u kojoj bi prava Bošnjaka štitila Ustavna komisija, a na kraju je ispalo nekakvo Vijece naroda.

Pitanje pravde i nepravde

Zanimljivi su i komentari nakon što su predstavnici SDA napustili pregovore. Najgrlatija je bila Aleksandra Stiglmayer izjavljujuci da se SDA povukla jer je za status quo, jer želi zadržati postojece stanje. SDA-u prigovaraju i da su se povukli iz pregovora kako bi to iskoristili za predizbornu kampanju, iako time neki pokušavaju izbjeci temeljno i jedino relevantno pitanje o pravicnosti ponudenog rješenja. Primarno pitanje tice se pravde i nepravde, a ne izbora.

- Ne želimo preuzeti historijsku odgovornost za propast same ideje Bosne kao zemlje ravnopravnih gradana - izjavio je Alija Izetbegovic, pocasni predsjednik SDA, komentirajuci tok pregovora o ustavnim promjenama. - Razocaran sam. Dokument 16, koji je ponuden kao osnova za razgovor, legalizira neravnopravnost naroda u dva entiteta i od nas se ocekuje da u tome sudjelujemo. Vec deset godina gledamo isti film: svaki put kad stvari zapnu, rješavaju se na racun Bošnjaka. Ako smo morali popuštati u Daytonu, jer je alternativa bila nastavak rata i umiranja, sada ne moramo. Zato smo se povukli iz pregovora u kojime je sve, iz razgovora u razgovor, išlo na štetu bošnjackog naroda - rekao je Izetbegovic.

I laicima postaje jasno da se ovdje i definitivno radi o klasicnoj podjeli zemlje i da je manji bh. entitet, Republika Srpska, potvrden kao klasicna genocidna tvorevina.

Vlasti u RS-a izgleda uopce nije briga za Srbe u Federaciji i, što je još gore, svi su tamo složni sa Karadžicevim i Miloševicevim projektom. Miloševic ce biti kažnjen za zolocine, ali ce proizvod njegovog zlocina ostati. Sporazum koji su potpisali predstavnici SDP-a, SBiH i NHi-ja tek je samo obicni papir.

Koliko je "dobar" Sporazum?

Još jedan sporazum je iza nas, iako bi se pogotovo za ovaj - radi nesagledivih nevolja koje ce donijeti- moglo reci da je tek ispred nas.

Odlazeci Petrtitsch je bio toliko uporan da je od osam stranaka uspio nagovoriti SDP, NHI i SBiH (tacnije dio Alijanse) da potpišu Sporazum o ustavnim promjenama. I da se slikaju za historiju.

Nema sumnje da je ovim sporazumom postignuta najveca promjena od Dejtona naovamo, ali kakva. Mnogi tvrde, historijski katastrofalna po buducnost Bosne i Hercegovine.

Pošto nam je preko glave raznih potpisa i papira, mora se biti obazrivo prema implementaciji potpisanih obaveza, posebno u Republici Srpskoj, u kojoj ce sve ici teško jer im svako ubacivanje multietnicnosti u Ustav brka karadžicevsku koncepciju, na kojoj je i nastao ovaj entitet.

Šta se može ocekivati od Sporazuma na koji su samo koalicioni istomišljenici stavili potpis, dok oni iz RS-a nisu potpisali suštinskih 20 posto oko kojih se sve i vrti, a to je da su ravnopravni Bošnjaci i Hrvati u RS-u? Na kraju krajeva, srpskoj nije stalo do Srba u Federaciji (osim imovine), vec ima je zakleto stalo da im genocidno cedo i dalje raste i ostane u životu. Jer, u Republici Srpskoj misle kako im je to njihova i država i domovina. Hrvati su (posebno oni Jelevicevi) i ovim sporazumom najviše izgubili u RS-u, možda i namjerno, jer su se prikriveno nadali vlastitom entitetu.

Fatmir Alispahic, novinar i književnik

BOŠNJACI GUBE DOMOVINU

Sporazum o ustavnim promjenama je legalizacija stanja koje je proizvedeno ratom i genocidom, jer je Dejtonski sporazum bio nedovršeni akt. Bio je mirovni ugovor koji je nakon donošenja odluke o konstitutivnosti trebalo pretvoriti u trajno rješenje. Odluka o konstitutivnosti je znacila ukidanje entiteta ili, u najmanju ruku, uvodenje Doma naroda u drugi entitet. Mi imamo cinjenicno stanje da ce Srbi biti ravnopravni u Federaciji, dok ce se u Republici Srpskoj ozvaniciti stanje apartheida i segregacija Bošnjaka i Hrvata. Dovoljno je pogledati onaj dio u kome piše da ce predsjednik Republike Srpske uvijek biti Srbin. Mislim da je cilj ovakvih ustavnih promjena i polovocne odluke o konstitutivnosti - da se genocid u Republici Srpskoj ogrne demokratskim i humanistickim plaštom kako bi se odgodili ili ublažili razlozi za njeno ukidanje kao entiteta koji je stvorio Radovan Karadžic i zbog kojeg ga, ustvari, i gonimo, i zbog kojeg u Haagu odgovara Slobodan Miloševic.Mislim da je rijec o svojevrsnoj pozorišnoj predstavi.U svim vodenim mirovnim procesima Srbi su uvijek tvrdili da su rješenja suprotna njihovim nacionalnim interesima. Iduci za logikom da ce Bošnjaci pomisliti cim Srbi tvrde da je loše po njih, dobro je po nas. Mislim da se ta logika i danas ponavlja jer Srbi kritiziraju rješenja koja su fakticki njihov vjekovni san ne bi li ublažili revolt Bošnjaka zbog gubljenja Bosne i Hercegovine", komentira za Saff Fatmir Alispahic.

Sulejman Tihic, predsjednik SDA

Srbi sada imaju najveca prava

Ne želim se koristiti rjecnikom potpisnika Sporazuma koji isticu da je to "historijski sporazum, hrabra i važna odluka". Za razliku od njih, ja bih se pozabavio sadržajem samog Sporazuma, koji pokazuje da je SDA bila u pravu kad je odlucila prestati sudjelovati u razgovorima. Sada je svima jasno, osim potpisnicima, da ovaj Sporazum ne uvažava principe ravnopravnosti naroda u oba entiteta. Prava Bošnjaka i Hrvata u RS-u su znatno manja u odnosu na prava Srba, dok su prava konstitutivnih naroda u Federaciji BiH potpuno ista. Na prvom mjestu je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji je razlicit. U Federaciji BiH ostaje Dom naroda sa punim kapacitetom, tj. 100 posto, buduci da razmatra sva pitanja iz nadležnosti Zastupnickog doma, dok je u RS-u predvideno formiranje Vijeca za zaštitu naroda, sa svega 10 posto nadležnosti u odnosu na nadležnosti Narodne skupštine RS-a, jer odlucuje samo o uskoj Iisti pitanja koja su, prema Sporazumu, definirana kao pitanja vitalnog nacionalnog interesa. Na drugom je mjestu sadržaj vitalnog nacionalnog interesa. U Federaciji BiH, Dom naroda, ili vecina poslanika iz reda jednoga konstitutivnog naroda, može svako pitanje proglasiti vitalnim nacionalnim interesom, ukljucujuci cak i dnevni red sjednica, dok je u RS-u predvideno da Vijece razmatra samo osam pitanja, medu koje ne spadaju odbrana, sigurnost, prostorni plan, budžet, grb, himna, zastava entiteta itd. Teoretski postoji mogucnost da se lista ovih pitanja proširi uz glasove dvije trecine clanova Vijeca iz reda jednoga naroda, ali zato je, istovremeno, potrebno osigurati i dvije trecine glasova Vijeca Ustavnog suda RS-a za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, što je u praksi nemoguce. U Federaciji BiH, predsjednik i potpredsjednici ravnopravno odlucuju o svim pitanjima i rotiraju se naizmjenicno - Bošnjak, Srbin i Hrvat. U RS-u je predsjednik zadržao ovlasti Radovana Karadžica, kakve imaju predsjednici u predsjednickim sistemima, dok potpredsjednici nemaju uticaja i samo pomažu predsjedniku u obavljanju poslova koje im on povjeri. U RS-u je predsjednik uvijek Srbin. Prema Ustavu RS-a, potpredsjednici Bošnjak i Hrvat bit ce oni koje na jedinstvenoj Iisti predloži SDS. Sporazum omogucava da u RS-u Srbin istovremeno bude predsjednik eniteta, Vlade i Narodne skupštine, dok u Federaciji to nije moguce. U Federaciji BiH su sudovi sastavljeni na paritetnoj osnovi, tj. jednak broj sudija iz svih naroda, a u RS-u na vecinskom principu, tj. uvijek vecina Srba. Zacuduje da se Sporazumom ne ureduje ravnopravnost bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika u RS-u, kad je opcepoznato da politicki predstavnici iz RS osporavaju naziv bosanskog jezika", rekao je za Saff Sulejman Tihic.

Dr. Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu

Ovo je totalna katastrofa - javnost mora iskazati nezadovoljstvo

Kao pravnik, ne mogu dati strucni odgovor o Sporazumu, jer je ta odluka Cisto politicke prirode. Ja sam jedan od sedam potpisnika apela upucenog Wolfgangu Pet-ritschu koji je upucen prije potpisivanja Sporazuma, i ja još uvjek imam isti stav. Ako smo saburli i merhametli narod, onda cemo pristati na to da je ovaj sporazum jedan mali korak ka necemu što bi trebalo biti demokratska i sretno uredena država. Medutim, je idalje mislim da je Sporazum apsolutno protiv onoga što bi mi željeli da vidimo od Bosne i Hercegovine. Kao što vidimo, taj sporazum su potpisale samo tri stranke, dok to nisu ucinile tri velike nacionalne stranke, niti su sudjelovale u njemu. Politicki predstavnici hrvatskog naroda smatraju da su najveci gubitnici. Stranke iz Republike Srpske su, onako "džematile", otišle u Beograd po svoje mišljenje, a poznato je da su poprilicno rezervirane. Konacan sud o svemu tome je da ovo što nam se nudi kao sporazum o simetricnim rješenjima jest totalna katastrofa. Smatram da ovim pregovorima, koji su dugo trajali, Bosna i Hercegovina nije dobila ništa od onoga što je - šest godina od Dejtona - trebalo biti najnormalnije ustavno rješenje u demokratskoj Bosni i Hercegovini. Što se tice najavljivanih simetricnih rješenja, ona ovim potezom nisu riješena. Cak, naprotiv... Visoki predstavnik je obecao da ce za dva dana objaviti konacno rješenje Sporazuma. To je i ucinio, i ja se bojim da ce - ako stvari ostanu na ovome rješenju - Bosna i Hercegovina za nekoliko godina grcati u muci u kojoj vec živimo posljednjih deset godina ili, možda je bolje reci, u periodu poslije Dejtona. Bojim se da je ovo bio posljednji cas i da nam vrijeme istice te da bilo kakvi truhli kompromisi koji su postignuti ovim sporazumom ne nagovještavaju ništa dobro za našu državu. To potvrduje javnost. Zato mislim da je došlo vrijeme da bh. javnost vrlo glasno i jasno progovori o tom nezadovoljstvu spram sporazuma, jer on zaista ne obecava ništa dobro", rekao je u izjavi za Saff prof. dr. Zdravko Grebo.