POSJETITE KURAN.BA
 
 

sfor ne smije hapsiti

Nermin Kabahija | Saff br/str. 64

SFOR ne smije hapsiti "sumnjive mudžahedine" - SFOR mora u Haag privoditi osumnjicene ratne zlocince


Nakon što smo, u prošlom broju, objavili pismo Amnesty Internationala upuceno na adresu šesterice kljucnih bh. politicara, iz razgovora sa sekretarom ove organizacije saznajemo da su naše vlasti ostale nijeme na zahtjeve da se pokrene istraga protiv onih koji su svoje položaje iskoristili za necasne ciljeve, tako kršeci elementarna ljudska prava. Postavlja se pitanje hoce li Bosna i Hercegovina snositi ikakve posljedice zbog takvog ponašanja naših politicara

Možete li nam reci šta je bilo sa pismom koje ste poslali još 22. novembra ove godine na adresu Tomislava Limova i ostalih funkcionera u Bosni i Hercegovini. Jeste li dobili ikakav odgovor?


Herbroken: Od bh. vlasti nismo dobili zvanican odgovor na pismo, odnosno zahtjeve koje smo poslali. Pokušali smo i nezvanicnim putem, preko nekih ljudi, saznati o tome razmatra li se uopce to pismo, ali još uvijek nismo dobili nikakav odgovor. Je li djelomican razlog to što je u meduvremenu došlo do imenovanja novog ministra i što Tomislav Limov više nije v. d. ministar, to ne znamo.

Kakve posljedice Bosna i Hercegovina na medunarodnom planu može imati ukoliko se pokaže da vlasti nisu, ili ne žele, odgovoriti na vaše zahtjeve?


Herbroken: Bosna i Hercegovina, tj. vlasti Federacije su trebale zaštititi ljude od mogucnosti kršenja njihovih prava izrucivanjem u zemlje u kojima se to radi na najbrutalniji nacin, poput Egipta. Vjerovatno ste upoznati da se u toj zemlji zatvorenici najcešce muce najgorim metodama, da nemaju pravo na advokata, da podliježu nepravednim sudenjima. Dakle, Bosna i Hercegovina je bila dužna zaštititi te ljude.

Bojim se da se nismo baš najbolje razumjeli. Evidentno je, a i nadam se da ce neka buduca istraga to pokazati, da su bh. vlasti postupile kako nisu smjele. To ste i spomenuli u svome pismu. Kakve mogu, radi toga, biti posljedice po državu Bosnu i Hercegovinu i šta, recimo, Amnesty International može sljedece uraditi povodom toga?


Nadam da ce UN poduzeti konkretne mjere protiv FBiH

Herbroken: Ne znam koliko vam je poznato da je UN vec upozoravao vlasti Bosne i Hercegovine da njihovo ponašanje spram tih ljudi nije bilo u skladu sa poveljama protiv smrtne kazne i mucenja. Licno se nadam da ce UN nešto konkretnije poduzeti. Amnesty International može jedino publicirati podatke sa kojima raspolaže, i to je sve. Cula sam da neki ljudi namjeravaju tužiti Bosnu i Hercegovinu Domu za ljudska prava. To je dobro. Takoder, to žele ucinititi i neke žene koje se boje za hapšenja svojih muževa. One su udate za ljude arapskog porijekla i nastoje se pozvati na konvencije o zaštiti prava djeteta. Ali, problem je što više nema onih koji su izruceni u Egipat i nemaju mogucnost da se ikom žale. Cudno je da se to dogada u zemlji u kojoj postoji toliko svakojakih vladinih, nevladinih, medunarodnih organizacija.


Bezakonje pod okriljem SFOR-a

Pogotovo ako imamo u vidu da je i Vama poznato, a što ste spomenuli u svome pismu, da je u tim rabotama sudjelovao i SFOR, a samim tim i medunarodne organizacije... Imate li neka posebna saznanja kad je SFOR u pitanju, a koja niste spomenuli u pismu?


Herbroken: Tu nema nepoznatih detalja. SFOR je u maju mjesecu uhapsio petericu mladica iz Tuzle za koje je sumnjao da su pripremali diverziju u njihovoj bazi. Radi se o radnicima u bazi ’’Orao’’. Nakon hapšenja, na šta SFOR nije imao pravo, držali su ih i maltretirali tri dana. Ti ljudi nisu ni znali zašto su uhapšeni, a da ne govorim kako nisu imali nikakvog kontakta sa advokatima. Kasnije su pušteni bez ikakve kompenzacije, pa i izvinjenja. To nije sve. Imate i slucaj hapšenja dvojice Bošnjaka koje su držali sedam dana, zatim jednoga Arapa i... Bez obzira ko su i u kom se vremenskom periodu sve to dogodilo, SFOR nema mandat za to. On ima mandat da hapsi one za koje je Medunarodni tribunal u Haagu raspisao medunarodne potjernice. Tu obavezu je dobio prema Ženevskoj konvenciji. Ostale stvari treba prepustiti bosanskoj policiji i pravosudu.

Možete li nam reci kad je Bosna i Hercegovina potpisala Povelju o neizrucivanju ljudi u zemlje u kojima postoji smrtna kazna i mucenja u zatvorima?


Herbroken: Ustvari, tu konvenciju potpisala je bivša Jugoslavija. Sukcesijom, sve države koje su nastale od Jugoslavije prenijele su tu obavezu na sebe, pa tako i Bosna i Hercegovina.