POSJETITE KURAN.BA
 
 

latinska amerika

Jasin Jez | Saff br/str. 64

Muslimani su otkrili Ameriku 300 godina prije Columba


Prvi muslimani, istražujuci Novi svijet, našli su se na americkom kontinentu nekih 300 godina prije Columba, koji je, 21. oktobra 1492. godine, zapisao da je, ploveci pored Gibara na sjeveroistocnoj obali Kube, vidio džamiju!Posljednjih godina se broj prelazaka na islam stalno povecava. Otvaraju se islamski kulturni centri i džamije. Najtraženiji su sada daije, oni koji bi utolili žed za islamskim znanjem

Latinska Amerika je poznata po kolonizaciji, izraženom temperamentu ljudi, strogom katolicanstvu i prelijepim krajolicima netaknute prirode. Ali, nama je posebno zanimljivo to što islam ovdje pušta sve dublje korijene. Naime, ljudi u ovom dijelu svijeta u islamu sve cešce nalaze odgovore na svoja životna pitanja.


Broj muslimana koji žive u latinskoj Americi nije mnogo manji od broja onih koji živi u SAD-u. Katolicanstvo polahko gubi i svoj posljednji bastion, latinsku Ameriku.

Muslimani u Americi prije Columba


Snažan porast prelazaka na islam domicilnog stanovništva posljednjih godina zanimljiv je za mnoge analiticare, ali muslimani nisu ovdje odskora. Prvi muslimani koji su istraživali Novi svijet našli su se na americkom kontinentu nekih 300 godina prije Columba. Poput mnogih drugih, historicar P. V. Ramos citira Christophera Columba. Opisujuci stanovnike Karibika, naveo je da su «muhamedanci». On, 21. oktobra 1492. godine, zapisuje da je, ploveci pored Gibara, na sjeveroistocnoj obali Kube vidio džamiju! Ostatke džamija i minareta s ispisanih kuranskim ajetima arheolozi su našli na Kubi, u Meksiku, Texasu, Nevadi.

Dr. Barry Fell sa univerziteta Harvard, u knjizi «Saga America», navodi naucne dokaze za postojanje muslimanskih naseobina u Americi prije dolaska Columba. On je pronašao ruševine muslimanskih škola širom kontinenta, i to u Novom Meksiku, Indijani, Coloradu... Natpisi koji se još mogu vidjeti su ispisani su arapskim pismom iz Kufe.


Kad je došao na Trinidad, Columbo je bio zacuden vidjevši da tamošnji domoroci nose odjecu slicnu muslimanskoj, kakvu je vidio kod muslimana u Španiji i nazvao je almajzar.

Hidžab, koji danas ponosno nose Meksikanke, Brazilijanke i muslimanke iz drugih latinoamerickih zemalja, ima ovdje svoj legitimitet i iz historijskih razloga. Naime, Hernando Hortez, španski osvajac, kaže da su Indijanke nosile duge pokrivace na sebi (hidžab ili himar), a muškarci su nosili marokanske pantalone (šalvare). Mnoga prezimena domorodaca ukazuju na to da su prije dolaska evropskih ekspedicija tu živjeli muslimani, kao što su Marabitin (Murabit) ili Dubeida.


«Za razliku od Afroamerikanaca u SAD-u, mi pri prihvatanju islama ne trebamo mijenjati svoja prezimena, jer mnoga španska imena, kao što je, naprimjer, Medina, zapravo su muslimanska», kaže Ramon Omar Abdurrahim Ocasio, inace imam.

Slijedeci val muslimanskih imigranata stigao je sa kolonizacijom. Medu narodima koje su španski i portugalski kolonizatori porobili i doveli u Latinsku Ameriku bili su Mandig, Fula, Volof, Berberi i Mauri.


Africki muslimani iz ranih dana Latinske Amerike bili su veoma uspješni u davi i konvertiranju americkih Indijanaca na islam. Dok su na pocetku tolerirali javno prkticiranje islama (vidjevši uspjehe u davi), 1543. španski kolonizatori protjerali su muslimane sa svojih teritorija.

Vlada donirala 10 miliona U$D za izgradnju džamije


Allah, dž. š., odredio je da se muslimani - nasuprot ocekivanjima mnogih - ponovo vrate na društvenu scenu u Latinskoj Americi. Godine 1850. veliki val imigranata muslimana, prije svega iz Libana i Sirije, ucinio je da muslimani ponovo puste korijene Brazilu, Argentini, Vencueli i Brazilu. U Paragvaj su pristizali doseljenici iz Bangladeša i Pakistana. Muslimanski doseljenici su se dobro snašli u novom okruženju i ubrzo su, poput doseljenika u SAD-u, poceli aktivno djelovati u duštvu. Muslimanske zajednice, zatim, pocinju sa jacanjem medusobnih veza kao dijela ummeta i zapocinje se sa izgradnjom islamskih centara, mesdžida i islamskih škola. Jedan od ciljeva koje su sebi zadali bio je i širenje Allahove vjere. U tome su imali zapažen uspjeh, o cemu svjedoci i cifra od više od šest miliona muslimana, koliko danas živi na prostoru Latinske Amerike. Najvece zajednice su u Brazilu (oko milion i po) te Argentina (milion muslimana).

Argentinska vlada je donirala zemljište u vrijednosti 10 miliona americkih dolara za izgradnju džamije i kulturnog centra u glavnom gradu Buenos Airesu. Gradevinu u vrijednosti od 15 miliona dolara je donirala Kraljevina Saudijska Arabija.


Islamska organizacija Latinske Amerike (IOLA) jedna je od najaktivnijih islamskih organizacija. Organizira seminare te radi na ujedinjenju islamskih organizacija u Latinskoj Americi. Osim toga, organizira odlaske mladih muslimana na hadždž iz raznih južnoamerickih zemalja.

U Peruu je veliki problem sa jetimima. Latinoamericka muslimanska unija (LAMU), sa sjedištem u Kaliforniji (SAD), pokrenula je projekt za prvi islamski jetimski fond u Peruu. Naime, tamošnji mališani nerijetko su žrtve otmica, nasilnog vadenja organa i njihove ilegalne prodaje, ali i masovnih ubistava.


LAMU održava i fond za pomoc davi u Meksiku i Peruu.

Na Kubi muslimani uglavnom nailaze na slicne probleme kao i druge vjerske zajednice. Komunisticki režim ne dozvoljava izgradnju vjerskih objekata iako, naprimjer, u gradu Pilaya de Rosario živi cetrdeset odsto muslimana.


Meksiko traži daije

Muslimani u Meksiku, radi blizine sa SAD-om, u stalnom su kontaktu sa latinoamerickim muslimanima te države, u kojoj, procjenjuje se, živi oko 40.000 muslimana porijeklom iz Meksika, Puerto Rica i drugih južnoamerickih zemalja. Na taj nacin su u prilici dobiti znacajnu podršku od svoje brace iz SAD-a. Ali, to, ipak, nije dovoljno.


Meksiku je za davu potrebno više daija. Taj podatak dovoljno govori o tome koliko je dobar odaziv medu Meksikancima koji - zadivljeni ljepotom islama - napuštaju kršcanstvo. Ne samo da Meksikanci španskog porijekla sve više prihvacaju islam kao svoj životni put, vec i Indijanci, poput onih iz pokrajine Chiapas, pocinju otkrivati islam.

«A ako neko želi doci ovamo da nam se pridruži u davi, bujrum! Ucinite to Allaha radi! Neka vas Allah nagradi džennetom!», kaže Ismail Lopez, daija iz Meksiko Cityja.


Koji su razlozi koji ove ljude privlace u islam?

«Islam mi je dao osjecaj vjerskog zajedništva i smirenosti, koju sam pocela gubiti u svom životu. U islamu sam našla smisao savršenstva», kaže 26-godišnja Amina Lopez, majka dvoje djece, koja je do 1993 bila u katolicizmu.


Unija latinoamerickih muslimana, osvrcuci se na nemile podjele koje postoje medu muslimanima u svijetu, izjavljuje: »Kao prvo, mi odbijamo sve pokušaje da se podijeli ummmet na frakcije i zavadanje jednih protiv drugih. Što se tece našeg usmjerenja, mi slijedimo dva cista izvora islama: Kur'an i sunnet. Pokušavamo to provrsti u djelo u skladu sa stavom najboljeg džemata, Poslanika, s. a. v. s., njegovih ashaba i selefu-saliha. Južna Amerika je zaista ugledala svjetlo islama, a mi molimo Allaha, dž. š., da pojaca taj sjaj».