dzemal el-dzeridi

Necemo se odreci Hamasa i Islamskog džihada nikada

Ubijedeni smo da ce doci do proglašenja palestinske države, jer pokrovitelj pregovora nije samo UN, niti americka administracija, nego cijeli svijet. Još se nismo umorili od borbe i necemo se odreci niti jednog centimetra naše teritorije. Dat cemo šehida koliko god treba, ali cemo za pet-deset godina dobiti ono za šta se borimo

Bliski istok je posljednjih desetak mjeseci ponovo u vrhu svjetskog medijskog interesiranja. Kakva je trentuno situacija u Palestini?

El-Džeridi: Mi smo vec gotovo petnaest mjeseci ponovo u intifadi. Zapravo, sve je pocelo dolaskom cioniste i zlocinca Šarona na vlast. On je odmah, zajedno sa svojim osigura-njem i agentima, želio isprovocirati narod i krenuo je da ude u Mesdžidu-l-Aksu. Palestinski narod to, naravno, nije dozvolio i svojim je tijelima sacuvao Harem kako ga taj zlocinac ne bi uprljao. Bilo je mnogo poginulih i ranjenih, i to je bio znak za otpocinjanje nove intifade. To je stanje u kome se sada nalazimo.

Stalno se govori o pregovorima i sporazumima sa Izraelom. Medutim, Izrael zauzima sve više teritorije, i gradi naselja na palestinskom prostoru. Trebala se proglasiti palestinska država, a to još nije ucinjeno...

Propustili smo proglasiti državu 1999. godine

El-Džeridi: Moram vas upoznati sa nekim cinjenicama. Mi smo prihvatili sve medunarodne rezolucije koje su donijete u Ujedinjenim nacijama i prihvatili mirovni sporazum u Oslu. Taj sporazum daje pravo Palestincima na svoju državu na 22 posto od cijele površine Palestine. To podrazumijeva zapadnu oba-lu rijeke Jordan i pojas Gaze. Na toj teritoriji treba se formirati palestinska država, sa Istocnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. Mi smo prihvatili taj mirovni sporazum radi mira na Bliskom Istoku, ali pravednog mira na cijelom podrucju Bliskog istoka. Po dogovoru u Oslu, trebalo je, poslije pet godina od potpisivanja Mirovnog sporazuma, proglasiti palestinsku državu. Izraleska vlada je pocela postavljati prepreke ka us-postavljanju mira, poceli su graditi naselja unutar teritorije koja pripada Palestincima, ljude su poceli zadržavati na granicama, maltretirati i vršiti veliki pritisak na palestinski narod. Mi smo zakasnili sa proglašenjem palestinske države od 1993. do 1999. godine. Na osnovu Mirovnog sporazuma, trebali smo je proglasiti još 1998. godine. U tom period je predsjednik vlade Izraela bio Benjamin Natanjahu, koji se tome usprotivio, nakon cega je došao Ehud Barak, koji je, uz pokroviteljstvo SAD-a, pristao na poznate pregovore u Camp-Davidu. Nakon više od dvije sedmice mukotrpnih pregovora, novi sporazum se nije postigao, jer su oni zahtijevali ono što mi nismo htjeli niti smjeli prihvatiti.

"Zid placa" je zid El-Burak, sveto mjesto muslimana

Šta je traženo od vas?

El-Džeridi: Tražili su još od naše teritorije, dio Istocnog Jeruzalema i takozvani Zid placa, što mi nismo mogli prihvatiti. Svi muslimani znaju da je "Zid placa", zapravo, zid El-Burak, mjesto gdje je Muhammed, a. s., došao sa jahalicom Burak. Kad je bio na Isra'u, tu je vezao El-Buraka i klanjao... Amerikanci su tada vršili pritisak na nas da prihvatimo plan Izraelaca, zauvrat nam nudivši finansijsku pomoc cak u iznosu od sto milijardi dolara. Tvrdili su da ce od Palestine napraviti Švicarsku. Predsjednik Arafat im je odgovorio: "Ja se nikad necu odreci Jeruzalema, jer Jeruzalem ne pripada samo Pa-lestincima nego on pripada svim muslimanima svijeta. Poslije 74 godine borbe, ja necu izdati svoj narod. Prije bih umro nego se odrekao Jeruzalema". Mi smatramo da smo mi pobijedili, jer smo bili izloženi velikom pritisku, ali smo ostali cvrsto pri stavu i nismo pali pod pritiskom i ucjenama.

Kako palestinsko vodstvo, nakon tolikih godina terora i neuspjelih pregovora, uopce ima nade da bi Izrael nekad mogao pristati na nezavisnu Palestinu?

El-Džeridi: Mi smo ubijedeni da ce doci do proglašenja palestinske države jer po-krovitelj pregovora nije samo UN, niti americka administracija, nego cijeli svijet. Mi smo palestinsku državu, ustvari, proglasili još 1988. godine u Alžiru, i više od 28 zemalja u svijetu je priznalo tu državu. Danas imamo i predstavnika u SAD-u kao predstavnika PLO-a i on je u stalnom kontaktu sa americkom administracijom. Priznale su nas sve ne-svrstane zemlje, zatim islamski i arapski svijet, Afrika, vecina Latinske Amerike. Nije nas priznala vecina zemalja Zapadne Evrope i, naravno, SAD i Izrael. Medutim, zemlje Zapadne Evrope imaju svoje predstavnike, konzule, u Pa-lestini i oni dolaze i predaju akreditive predsjedniku Ara-fatu. Recimo, Rusija ima svoju ambasadu u Gazi, dok ostale zemlje imaju otpravnike poslova... Pokrovitelji pregovora u Oslu su trebali zajedno biti EU i SAD, ali je Izrael odbio EU, a Amerikanci su pristali na to da budu jedini pokrovitelj.

Mi se još nismo umorili od borbe

Vjerujete li doista da ce Izrael ikad priznati i jedan posto palestinske države?

El-Džeridi: Šaron ce kad-tad otici sa vlasti. On je glavni problem, jer on mrzi sve, ne samo Palestince nego i Arape, i sve muslimane. To je vojnik po profesiji i voli samo silu. Mi smo potpisali sporazum sa državom, a ne sa pojedinim ljudima kao što je Šaron. Nedavno sam gledao kako neke izraelske grupe protestiraju protiv njega, jer on je protiv mira. Mi se još nismo umorili od borbe i necemo se odreci niti jednog centimetra naše teritorije. Dat cemo šehida koliko god treba, ali cemo za pet-deset godina dobiti ono za šta se borimo. Ako je americka administracija ozbiljna u svojim namjerama - jer cijeli svijet vidi šta se tamo dešava - onda se ne treba ponašati dvolicno.

Kad kažete da se necete odreci niti jednog centimetra teritorije, na koju teritoriju mislite? Na cijelu Palestinu ili na onih desetak procenata oko kojih se pregovara?

El-Džeridi: Mi kažemo da su naša prava ono što je navedeno u rezolucijama UN-a, a to su zapadna obala Jordana i pojas Gaze, jer je cijeli svijet prihvatio to, pa cak ni Izraelci i Amerikaci to ne mogu poreci.

Mir hrabrih - nacin naše borbe

Ima li sadašnje palestinsko vodstvo legitimitet i, ako ima, kako ga je steklo?

El-Džeridi: Prije pregovora u Oslu, postojao je PLO, organizacija koja je predstavljala cijeli palestinski narod. Poslije toga smo u pojasu Gaze i u dijelu naše teritorije organizirali izbore. Bili su kandidirani i civili koji nikad nisu imali veze sa PLO-om, a sada su ministri. Naravno, poznato je da se izbori održavaju svake dvije ili više godina, zavisno kako je zakonom riješeno, ali mi trenutno nismo u mo-gucnosti organizirati izbore.

Ukoliko se proglasi palestinska država, hoce li njena vlast biti sposobna zaštiti vlastiti narod i teritoriju?

El-Džeridi: Odlucili smo da, kao nacin naše borbe, prihvatimo mir hrabrih. Na pregovorima u Oslu je dogovoreno da Palestinci, odnosno njihova vlast, maksimalno mogu imati licno oružje, poput puške ili pištolja, i to samo radi unuta- rnje sigurnosti. Kad smo to prihvatili i vratili se na našu teritoriju, nismo došli da ratujemo protiv Izraela. Prije tih pregovora, još kad smo bili PLO i bili u Libanu, imali smo oružje svih vrsta. Izrael ima jaku vojsku, koju Amerikanci naoružavaju. Dakle, sposobni smo zaštititi svoj narod onoliko koliko smo u mogucnosti. Oni proglase rat, mi proglasimo intifadu... Cinjenica je da nema ravnoteže. Oni imaju avione, ratne brodove, helikoptere, poznato vam je da su nedavno gadali i predsjednikovo sjedište...

Cini se da Arafat izvršava svaki zahtjev izraelske strane, posebno one koji se ticu hapšenja clanova "Hamasa" ili "Islamskog džihada". Nedavno je ponovo stavljen u kucni pritvor šejh Ahmed Jasin. Kako to komentirate?

El-Džeridi: Insistiram na tome da je palestinski narod sada, u ovoj posljednjoj intifadi, najjedinstveniji u svojoj historiji. Mi ne pravimo nikakve razlike izmedu "Hamasa", "Islamskog džihada", "Fataha" i ostalih organizacija. Sada postoji komitet koji vodi intifadu i u njemu su predstavnici svih tih organizacija, ukljucujuci i "Hamas"... Ne obazirite se na to šta mediji govore, Arafat licno mnogo voli šejha Ahmeda Jasina, a on je duhovni otac "Hamasa".

Šta mislite o akcijama "Hamasa" koje zapadni mediji nazivaju samoubilackim?

El-Džeridi: Mi smo protiv ubijanja civila, i to cijeli svijet zna. Mi smo bili politicki dobili bitku protiv Šarona, on je bio satjeran u cošak, ali, nažalost, te akcije su popravile njegovu poziciju i zato nam ne odgovaraju. Kad smo mogli cekati toliko na ostvarenje svojih ci-ljeva, mogli smo još sacekati. Treba znati kad koju metodu upotrijebiti. Za te akcije, mi kažemo šehidske akcije, treba biti atmosfera, trebaju biti okolnosti.

Izraelska strana, kao uvjet za nastavljanje bilo kakvih pregovora i uopce za primirje, zahtijeva da se odreknete "Hamasa" i "Islamskog džihada"?

El-Džeridi: Mi se nikad necemo odreci niti jedne od naših organizacija. Niti "Ha-masa", niti "Islamskog dži-hada". Ali, mi trebamo znati kad je vrijeme za politicku aktivnost i kad se trebamo strpiti. I još nešto: kod nas u zatvoru nisu samo clanovi "Hamasa" i "Islamskog dži-hada", nego i "Fataha". Mislimo da treba pružiti šansu politici. Mi se ne bojimo reci istinu.

Imamo dojam da postoji žestok sukob unutar palestinskih organizacija, posebno izmedu zvanicne palestinske vlasti i "Hamasa" i "Islamskog džihada"?

El-Džeridi: Prirodno je da ima razilaženja. Nemoguce je da se u jednom narodu svi slože oko svih stvari. Evo, nedavno je "Hamas" najavio da ce prekinuti sa šehidskim akcijama, koje se u medijima nazivaju samoubilackim, da vide šta ce postici americka delegacija koja bi trebala stici u Palestinu... Vama treba biti jasno da je sasvim prirodno da neko kome Izraelci ubiju sina, ne sluša ni vlast niti bilo koga i želi odmah uzvratiti. To treba razumjeti.