i ne ubijajte...

Ne ubijajte onoga koga je Allah zabranio, osim sa pravom

Rekao je imam Gazali: "Pocetak postojanja covjeka je spajanje covjekove i ženine sperme u materici. Spojena tekucina ocekuje da u nju bude udahnut život, tako da onaj ko je omete u tome cini svojevrstan zlocin. Kad dode u stadij grude mesa i zakvacka, njeno uništenje se smatra još vecim i gnusnijim zlocinom. Zlocin dostiže svoju krajnju granicu njegovim uništenjem nakon udahnjivanja duše i potpunog formiranja ploda"

Prema najjednostavnijoj definiciji medicinskih ucenjaka, geneticki inžinjering (rekombinacija gena, manipuliranje genima) skup je sredstava (metoda) kojima se pokušava napraviti promjena, ispravak ili selekcija na nasljednom faktoru ulaskom u DNA žive celije. Posebnim laboratorijskim instrumentima se dolazi do gena nosioca nasljedne osobine i vrši se eventualna promjena ili ispravak. Ako se, naprimjer, dode do gena koji nosi boju ociju i uspjedne izvršiti promjena, boja ce se promijenuti u buducnosti. Takav je slucaj i sa genima koji nose svojstvo visine, kratkoce, inteligencije i slicno.

Knjiga od 1.000.000 stranica

Zanimljiv je podatak da su geneticari, pored velikog napretka na tehnološkom polju i velikih uloženih napora, uspjeli doci do otprilike 1.500 gena od mogucih 100.000 gena ili više.

Da bi se upoznale šifre svih gena i nacin njihovog nizanja, potrebna je knjiga od oko 1.000.000 stranica.

Iako su genetika i njezine grane (medu kojima je i geneticki inžinjering) mlada nauka i njezino detaljno studiranje i izucavanje pocinje tek sredinom dvadesetog vijeka, pitanje prenošenja svojstva i zapažanja slicnosti izmedu minulih i dolazecih generacija je bilo poznato mnogo ranije. Dovoljna su nam dva primjera iz vremena Poslanika, salallahu alejhi ve selem, kao potvrda ove cinjenice.

Prenosi imam Buharija u svome "Sahihu" hadis u kome se navodi da je Poslanik, salallahu alejhi ve selem, rekao, nakon mulaane (uzajmanog proklinjanja) izmedu Uvejmira Adjlanija i njegove žene, koju je ovaj potvorio za zinaluk (blud) sa Serikom ibn-Sahmaom:

"Pogledajte njezino dijete nakon porodaja! Ako bude omalehno i rumeno, onda je on slagao. A ako bude krupnih crnih ociju i krupne zadnjice, rekao je istinu" ("Sahihu-l-Buhari", poglavlje "Pridržavanje za Kur'an i sunnet", broj hadisa 6.760.).

Prenosi imam Buharija od Aiše, r. a., da je Poslanik, salallahu alejhi ve seleme, jednog dana ušao kod nje radosnog i nasmijanog lica i rekao:

"Znaš li da je covjek iz plemena Mudlidž malo prije posmatrao Zejda ibn-Hariseta i njegovog sina Usamu i da je, nakon toga, rekao: "Uistinu ova stopala poticu jedna od drugih", tj. Zejd je Usamin otac ("Sahihu-l-Buhari", "Poglavlje o nasljednom pravu", broj hadisa 6272-).

Poslanik, salalahu alejhi ve selem, kao što vidimo, obradovao se kad je ovaj covjek, koji se, inace, bavio fiziognomikom (vještina prepoznavanja porijekla posmatranjem crta slicnosti izmedu roditelja i djeteta, prosudivanje karaktera i raznih duševnih svojstava pojedinca po tjelesnoj pojavi i crtama lica), na osnovu svog iskustva posvjedocio da su Usamina stopala od Zejdovih stopala, uzmajuci u obzir da su njih dvojica bili pokriveni i da im se nije vidjelo ništa osim stopala.

Djelovanje genetickog inžinjeringa

Geneticki inžinjering, prema podacima iz medicinskih izvora, djeluje na sljedecim poljima:

- Otkrivanje nasljednih bolesti,

- Lijecenje,

- Proizvodnja lijekova,

- Povecanje i poboljšanje produkcije biljnih i životinjskih vrsta

- Promjena i ispravak nasljednih svojstava kod covjeka,

- Odabir spola.

U ovom kratkom feljtonu cemo obraditi fikhske propise u vezi sa spomenutim poljima djelovanja genetickog inžinjeringa, što ce, nadamo se, doprinjeti boljem poznavanju novonastalih medicinskih pitanja i samo potvrditi utemeljenost islamskog prava i njegovo zadiranje u sve pore ljudskog života.

Otkrivanje nasljednih bolesti

Uzimanjem celije embrija, a zatim ispitivanjem gena nosioca nasljednih osobina, dolazi se do dragocjenih informacija o embriju i njegovom pravom stanju - nosi li sa sobom nosi neku od opasnih nasljednih bolesti ili ne. Te informacije pomažu roditeljima u donošenju valjenje odluke kad je u pitanju pobacaj; normalno, u skladu sa šerijatskim pravilima.

Studijski je potvrdeno da postoji više od 150 nasljednih bolesti koje zahvataju embrij. Neke od tih bolesti su uzrokovane nepravilnostima u nasljednoj operaciji, kao sto je slucaj sa monogoloidnošcu, koja nastaje kad se u celiji nade 47 umjesto 46 hromozoma.

Ovakav nacin ispitivanja celije embrija u 3-4 posto slucajeva (celija koja se ispituje se uzima putem vrlo tanke i precizne igle, njezinim uvlacenjem u pupkovinu ili posteljicu) završava se pobacajem, što je mali procent da bi to bilo šerijatski zabranjeno.

Islamski ucenjaci su složni u zabrani pobacaja nakon oživljenja ploda (embrija), a kao dokaz uzimaju rjeci Allaha, s. v. t.,:

"Ne ubijajte onoga koga je Allah zabranio, osim sa pravom" (Kuran: El-Israa, 31.).

Ubjedenje je ispred sumnje

Od zabrane su izuzeti samo slucaj krajnje nužde, kao, naprimjer, da majcin život bude ugrožen daljnjim ostajanjem embrija u njezinoj utrobi (kad se dogodi zatrovanje embrija i slicno). Tada je dozvoljen pobacaj u skladu sa fikhskim pravilom: "Kada se mora pociniti jedna od dvije štete, cini se manja šteta da bi se izbjegla veca". Takoder, majcin život je siguran, a život embrija je upitan, dok fikhsko pravilo glasi: "Ubjedenje je ispred pretpostavke (sumnje)".

Medutim, da bi dozvola stupila na snagu, moraju se ispuniti sljedeci uvjeti:

Postojanje uzroka koji vode krajnjoj nuždi, kao što je oboljenje embrija od bolesti koja može izazvati majcinu smrt.

Ako bi se majka pobojala bolesti koja bi mogla ugroziti njezin život, nije joj dozvoljeno da izvrši pobacaj, jer bi na taj nacin upropastila nevin život pod pretpostavkom i sumnjom.

Prevladavajuce mišljenje doktora je da ce majka ostati živa.

Jordanski casopis "Ed-Dustur", od 16. 11. 1994. godine, prenio je izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije sa sjedištem u Ženevi. u kome se navodi da 65.000 žena godišnje umire usljed izvodenja teških i opasnih operacija pobacaja.

Nepostojanje drugog nacina da se prevazide stanje nužde osim pobacaja.

Kad je u pitanju pobacaj prije oživljenja embrija, islamski pravnici su se podijelili na tri mišljenja:

- Opca dozvola (vecina safijskih i hanbelijskih ucenjaka),

- Opca zabrana (vecina islamskih ucenjaka),

- Dozvola u slucaju opravdanog razloga, kao što je pobacaj muslimanke koju su nevjernici silovali i slicno tome. Prema ovom mišljenju, koje je, ujedno, i najispravnije mišljenje, postojanje nasljedne bolesti se nesmatra opravdanim razlogom za pobacaj, jer dijete koje se rodi sa nekom od nasljednih bolesti može živjeti skoro normalnim životom. Kad uzmemo u obzir da nasljednu bolest nije moguce otkriti prije osme sedmice (prema strucnim izvorima), tj. nakon oživljavanja embrija, onda je to dokaz više za zabranu pobacaja tim povodom, jer se tada radi o pobacaju nakon oživljenja, što je, spomenuli smo, jednoglasno zabranjeno.