kultura ponašanja u slučaju bolesti

Islamski bonton (32)

Bez obzira koliko covjek cuvao svoje zdravlje, dode vrijeme da ga ophrva neka bolest i nemoc. Kako se tada ponašati i šta ciniti?! Ovaj tekst aktualizira kodeks ponašanja muslimana u slucaju bolesti, a govori i o potrebi obilaska drugih bolesnika, te ponašanju prema njima.

Zdravlje je jedna od blagodati koju je Allah dao ljudima. U Kur'anu i sunnet navedene su metode kako preventivno djelovati i sacuvati zdravlje. Ukoliko bi se cuvanjem higijene, cistocom, abdestom, gusulom, umjerenim konzumiranjem hrane i pica, apstinencijom od alkohola, droge, svinjskog mesa i svinjskih preradevina covjek sacuvao na ovom svijetu, uveliko bi se smanjile raznovrsne bolesti koje su posljedica našeg nesavjesnog odnosa prema sebi i poprilicna odvojenost od plemenitih nacela islamskog ucenja.
Pa, ipak, ma koliko covjek cuvao svoje zdravlje cesto ga zapljusne talas neke bolesti. Ukoliko do bolesti dode: šta musliman treba ciniti i kako se u takvoj situaciji ponašati? Na to pitanje odgovor ce biti ponuden u tekstu.

Moliti Allaha, dž.š., za zdravlje

Musliman treba moliti Allaha Uzvišenog za zdravlje prije nego ga izgubi. Ibn ebi Bekre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, molio Gospodara svjetova da mu sacuva i zaštiti zdravlje: «Allahumme 'afini fi bedeni, Allahumme 'afini fi sem'i, Allahumme 'afini fi besari, la ilahe illa Ente!» / «Allahu, podari zdravlje mome tijelu, Allahu, podari zdravlje mome sluhu, Allahu, podari zdravlje mome vidu, nema boga osim Tebe!».

Lijecenje u slucaju bolesti

Musliman je dužan, ukoliko ga oprhve kakva bolest, lijeciti se, jer je to preporucio Allahov Poslanik, s.a.v.s, naglasivši u predaji Ebu Hurejre, r.a: «Allah nije dao nijednu bolest, a da za nju nije stvorio i lijek!». U Džabirovoj, r.a, predaji koju bilježi Muslim, Vjerovjesnik, s.a.v.s, jasno napominje: «Za svaku bolest ima lijek, pa kada se pronade odgovarajuci lijek za bolest, ona ce, Allahovom pomoci, biti izlijecena!».
Zna se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kako prenosi Džabir, r.a, poslao ljekara Ubejj b. Ka'bu, r.a, kada je on bio bolestan. Isti ashab, u drugoj predaji kaže: «Sa'd b. Mu'az, r.a, je bio pogoden u središnju venu na ruci. Poslanik, s.a.v.s, mu je izvršio kauterizaciju na ruci nekim željezom slicnom šiljku na strijeli. Nakon toga mu je ruka otekla, pa je ponovio proces».

Zabrana lijecenja alkoholom

Mnogi ljudi i danas smatraju da alkohol lijeci, iako je Vjerovjesnik, s.a.v.s, kategoricki zabranio upotrebu alkohola cak i u svrhu lijecenja. Prema tome, treba izbjegavati lijecenje sa alkoholom i koristiti ono što nije haram.
Potvrdu za to nalazimo u predaji Vaila el-Hadremija koji prenosi da je Tarik b. Suvejd el-Džu'fi, r.a, pitao Poslanika, s.a.v.s, o alkoholu, a on mu je zabranio da ga proizvodi. Tarik b. Suvejd je pojasnio da on taj alkohol proizvodi iskljucivo za lijecenje, našto je Allahov Poslanik., s.a.v.s, konsatirao: «To nije lijek! To je bolest!».

Bolesniku se brišu grijesi

Uistinu je divno biti vjernik. Cak i bolest koja vjernika zadesi nije za njega nesreca, vec dobro i blagodat. Ako vjernik pravilno razumije Allahov raspored i Njegovu sudbinu, on ce i bolest smatrati Allahovim odredenjem i bit ce njom zadovoljan, znajuci da ce ga ona kutarisati nekih kazni onoga svijeta ili ga, pak, ocistiti od grijeha. Ohrabrujuce djeluje predaja Ebu Se'ida i Ebu Hurejrea, r.a, u kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s, obecava: «Muslimana ne pogodi nikakva nedaca ili bolest, tuga ili žalost, niti kakva nezgoda, pa cak ni obicni ubod trna, a da mu zbog toga ne budu oprošteni (neki) grijesi!».
Allah Uzvišeni, upravo putem razlicitih životnih iskušenja i raznih bolesti, cisti vjernike od svih taloga i naslaga grijeha, negativnosti i nepravilnosti. Problem je kako to ispravno shvatiti i razumjeti i dostojanstveno to podnijeti, nadajuci se Allahovoj, dž.š., nagradi. Nadamo se da ce nam sljedeca predaja u tome itekako pomoci. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: «Vjernika i vjernicu ne prestaju pogadati razna iskušenja u njima samima, njihovoj djeci ili imetku, sve dok im se ne izbrišu svi njihovi grijesi, tako da Allaha susretnu bez ijednog grijeha».

Za oduzimanje vida nagrada je Džennet

Svaka bolest ili iskušenje donosi oprost grijeha i Allahovu, dž.š., nagradu shodno težini bolesti ili iskušenja koje mu je Allah, dž.š., podario. Jedno od najvecih iskušenja, bolesti i fizickih nedostataka je gubitak vida. Onaj ko se strpi nakon toga i bude zadovoljan Allahovom, dž.š., sudbinom bit ce nagraden Džennetom. To Poslanik, s.a.v.s, jasno napominje u hadisi-kudsijji, koju od njega prenosi Enes b. Malik, r.a: «Allah Uzvišeni kaže: «Kada stavim Svoga roba na iskušenje oduzimanjem vida, pa se on strpi u tome, nadoknadit cu mu taj nedostatak Džennetom!»

Bolesniku se ne prekidaju sevapi za ucinjena djela

Bolesnik ne smije gubiti nadu u Allahovu milost, jer i dok je bolestan njemu sevapi teku za djela koja je radio dok je bio zdrav, tako da svojom bolešcu prakticno ne gubi ništa od nagrada koje mu pripadaju. To je još jedan dokaz Allahove, dž.š., milosti prema Njegovim stvorenjima.
Enes b. Malik, r.a, prenosi zanimljivu predaju od Vjerovjesnika, s.a.v.s, koji o tome kaže: «Svakome muslimanu, koji je dok je bio zdrav radio dobra djela, Allah ce upisivati dobro djelo i za vrijeme njegove bolesti, pa ako ga izlijeci – ocistio ga je, a ako mu dušu uzme – oprostit ce mu grijehe!»

Dužnost je obici bolesnika

Allahov Poslanik, s.a.v.s, je ubrojio obilazak bolesnika u dužnosti spram drugog muslimana. Tako u predaji Alije, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: «Šest je dužnosti muslimana spram muslimana: da mu nazove selam kada ga sretne, da mu se odazove kada ga pozove, da mu kaže «Jerhamukellah» kada on kihne i kaže «El-Hamdu lillah», da ga obide kada se razboli, da mu klanja dženazu kada umre i da mu želi ono što želi i sam sebi!». U Muslimovoj predaji umjesto: «i da mu želi ono što želi i sam sebi», stoji: «ako mu zatraži da ga posavjetuje, da to i ucini!».
U Buharijinoj predaji koju prenosi Ebu Musa, r.a, nareduje se obilazak bolesnika. To Vjerovjesnik, s.a.v.s, nedvojbeno naglašava: «Obidite bolesnika, nahranite gladnog i oslobodite zarobljenog!».

Podsticaj za obilazak bolesnika

Islam je obilazak bolesnika pozicionirao izuzetno visoko, uporedujuci ga s posjetom Gospodaru svjetova. Pogledajmo hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, a u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s, kaže: «Allah Uzvišeni ce na Sudnjem danu reci: «Covjece, Ja sam se bio razbolio ali Me ti nisi posjetio». Covjek ce upitati: «Kako da Te posjetim, Gospodaru, kad si Ti Gospodar svjetova?!». Reci ce: «Zar nisi znao da se taj i taj Moj rob razbolio, a ti ga nisi posjetio? Zar ne znaš da bi Me našao kod njega da si ga posjetio?!». Imam Nevevi, tumaceci ovaj hadis, tj. da bi covjek tamo našao Gospodara svjetova, tvrdi da bi, ustvari, našao nagradu i Allahove pocasti da je posjetio tog covjeka.

Treba zijaretiti i bolesnog nemuslimana

Poslanik, s.a.v.s, nas uci da treba da obidemo cak i bolesnog nemuslimana, ako nam je bio komšija, poznanik ili poslovni partner. To potvrduje hadis koji prenosi Enes b. Malik, r.a, koji kaže da se jednom prilikom razbolio djecak Židov, koji je služio Poslanika, s.a.v.s, pa ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s, zijaretio, sjeo kod njegove glave i rekao mu: «Primi islam!» Djecak je pogledao u svoga oca koji je bio prisutan i otac mu je predložio da posluša Muhammeda, s.a.v.s, što je djecak i ucinio i prihvatio islam, a Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, izlazeci iz kuce, rekao: «Hvala Allahu koji ga je spasio od Vatre!»
Dakle, posjeta nije bila samo radi posjete, nego je Vjerovjesnik, s.a.v.s, ucinio divan potez i djecaka spasio sigurnog Džehennema, jer je djecak umro nakon kratkog vremena. Koliko li mi takvih i slicnih situacija propustimo, ne želeci da spasimo svoje komšije, poznanike i poslovne saradnike. Oni ce nas, budimo uvjereni, optužiti na Sudnjem danu za naš, uistinu, nehumani gest: dopuštenju da se stropoštaju u džehennemsku vatru!!!

Nagrada onome koji obide bolesnika

Allahov Poslanik, s.a.v.s, podstice vjernike da zijarete bolesnike obecavajuci im velike nagrade. U Sevbanovoj, r.a, predaji Poslanik, s.a.v.s, obecava džennetsko voce: «Kada musliman ode u obilazak svoga brata muslimana, on se nalazi u džennetskoj hurfi sve dok se ne vrati!». Neko je upitao 'Alejhisselama: «A šta je to džennetska hurfa?». On je odgovorio: «To je džennetsko voce!».
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je obecao Džennet onome ko, pored ostalog, obide i bolesnika. U predaji Ebu Hurejrea, r.a, to se jasno nagovještava. Naime, Poslanik islama, s.a.v.s, je upitao: «Ko je danas zapostio?». Ebu Bekr je odgovorio: «Ja!» Upitao je: «Ko je danas od vas klanjao dženazu?» Ebu Bekr je odgovorio: «Ja!» Poslanik, s.a.v.s, je ponovo zapitao: «Ko je od vas danas nahranio gladnog?» Ebu Bekr je, ponovo, odgovorio: «Ja!» Poslanik, s.a.v.s, je, na kraju, upitao: «Ko je od vas danas obišao bolesnika?». Ebu Bekr je ponovo odgovorio: «Ja!» Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, nakon toga, rekao: «Koja osoba uradi sve to u jednom danu uci ce u Džennet!»

Šta se uci uz bolesnika?

Kada se dode bolesniku, treba se iskoristiti prilikom i prouciti mu dovu za ozdravljenje. To je bila praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 'Aiša, r.a, prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi obilazio nekog bolesnika, potrao ga svojom desnom rukom, a onda proucio: «Allahumme Rabbe-n-nasi, ezhibi-l-be'se, vešfi, Ente-š-Šafi la šifae illa šifauke, šifaen la jugadiru sekamen» / «Allahu, Gospodaru ljudi, otkloni tegobu i izlijeci, jer Ti lijeciš. Nema lijeka osim Tvoga. Izlijeci lijekom poslije koga nema boli!»
Lijepo bi bilo uz bolesnika prouciti dovu koju je Džibril ucio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, kada je osjecao bolove. Naime, Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Džibril došao Vjerovjesniku, s.a.v.s, nakon što se on tužio na bolest, pa mu je proucio: «Bismillahi erkike, min kulli šej'in ju'zike, min šerri kulli nefsin ev 'ajnin hasidin, Allahu ješfike, Bismillahi erkike!» / «Allahovim imenom te lijecim od svega što te uznemirava, od zla svake osobe ili oka koje zavidi. Allah je tvoj lijecnik. Allahovim imenom te lijecim!»
Ibn 'Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: «Ko posjeti bolesnika, prije nego mu dode cas smrti, pa uz njega sedam puta prouci: «Es'elullahe-l-'Azime Rabbe-l-'arši-l-'azimi en ješfijeke» / «Molim Velikog Allaha, Gospodara velikog Arša, da te izlijeci», Allah ce ga izlijeciti od te bolesti!»

Šta bolesnik uci?

Ukoliko bolesnik osjeca neke bolove, Poslanik islama, s.a.v.s, je savjetovao da prouci dovu, koja ce mu pripomoci u odagnavanju bolova.
Ebu 'Abdullah Osman b. ebi-l-'As, r.a, prenosi da se on potužio Vjerovjesniku, s.a.v.s, na bolove koje je osjecao u tijelu otkako je prešao na islam, pa mu je on savjetovao da stavi ruku na mjesto gdje ga boli, a onda da tri puta prouci: «Bismillah!», a iza toga sedam puta: «E'uzu billahi ve kudretihi min šerri ma edžidu ve uhaziru» / «Utjecem se Allahu i Njegovoj moci od zla što ga osjecam i bojim ga se».

Šta uci onaj koji je izgubio nadu u život?

Bolesnik treba zikr ciniti Allaha Uzvišenog i moliti Ga, a to posebno treba ciniti kada osjeti da mu ta bolest smrt priziva. Tako je cinio Allahov Poslanik, s.a.v.s, pred svoju smrt, kada je bio naslonjen na Aišu, r.a, i onda je, kako ona veli, proucio: «Allahummagfirli verhamni ve elhikni bi-r-refiki» / «Allahu, oprosti mi, smiluj mi se i sastavi me sa najuzvišenijim drugom».
U drugoj 'Aišinoj, r.a, predaji Poslanik islama, s.a.v.s, je u svojoj smrtnoj bolesti ucio: «Allahumme e'inni 'ala gamerati-l-mevti!» / «Allahu, pomozi mi u ovim smrtnim casovima!».

Zabrana psovanja i proklinjanja bolesti

Prirodno je da ne volimo sve ono što nam smeta i pricinjava odredene poteškoce. Bolest je iscrpljujuca, brzo nam dosadi, pa, otuda, cesto reagiramo ne nedopušten nacin, izražavajuci se loše o toj bolesti. Medutim, da znamo koliko nam je bolest pomogla u cišcenju od grijeha i svojevrsnoj dezinfekciji našeg duhovnog stanja, ne bismo tako postupili.
Poslanik islama, s.a.v.s, je upozoravao ashabe da ne proklinju bolest i da o njoj ne govore s mržnjom i prezirom. U Džabirovoj, r.a, predaji to se, ekspilicite, prepoznaje. Naime, Allahov Poslanik, s.a.v.s, je ušao kod Ummu-s-Saib, koja je drhtala jer je imala povišenu temperaturu, pa je upitao: «Šta ti je?». Ona je odgovorila: «Groznica, Allah joj bericeta ne dao!». Vjerovjesnik, s.a.v.s, je tada rekao: «Ne proklinjij groznicu, jer ona otklanja ljudske grijehe, kao što kovacki mijeh otklanja trosku od željeza!».

Zabranjeno je tražiti smrt u bolesti

Kada se covjek nade u nekoj teškoj situaciji, velikom iskušenju ili opakoj bolesti, treba ocuvati prisebnost i shvatiti da nas Gospodar svjetova iskušava tim i želi da ostanemo jaki, cvrsti, ustrajni i dostojanstveni. Zabranjeno je, u tim momentima, tražiti ili priželjkivati smrt. Onome ko dode u takvu nezavidnu situaciju najbolje je da se ponaša sukladno Poslanikovom, s.a.v.s, savjetu, koji od njega prenosi Enes b. Malik, r.a: «Neka niko od vas nipošto ne zaželi smrt zbog nevolje koja ga je pogodila, a ako vec mora, onda neka kaže: «Allahu, održi me u životu dokle god je život bolji za mene, a usmrti me ako je smrt bolja za mene!».

Sažetak

Zakljucujuci aktualiziranu temu spomenut cemo još neke elemente koje treba imati na umu kada posjecujemo bolesnike:

1. Ne zadržavati se dugo uz bolesnika, jer ga to može itekako zamoriti, kao što kaže arapski pjesnik: «Nije tako teško bolovati, kad bi komšije dale mirovati!».

2. Nazvati selam bolesniku i prisutnima i, okrenuvši se njemu, zamoliti Allaha Uzvišenog za njegovo ozdravljenje, što ce mu osnažiti nadu i uciniti ga raspoloženim.

3. Poslije selama, treba se rukovati s bolesnikom i staviti mu ruku na celo, jer se time iskazuje naša bliskost s njim i naš pojacani interes za njegovo ozdravljenje.

4. Zamoliti bolesnika da prouci dovu za nas, jer se bolesnikova dova ne odbija.
5. Ne govoriti uz bolesnika o smrti i ne kazivati ni za ciju smrt, jer bi ga to moglo potresti i negativno na njega utjecati.

6. Ne govoriti povišenim tonom, kako ga ne bismo uznemirili.

7. Ne prisiljavati ga da jede i pije, jer bi ga to moglo uznemiriti.

8. Ponijeti neku hediju bolesniku, što ce biti ocit znak naše pažnje spram njega