posebnosti muhammeda, s.a.v.s. (19)

85. Isa, a.s., ce klanjati za imamom iz Muhammedovog, s.a.v.s., ummeta

Mutevatir predajom je preneseno da ce se Isa, a.s., spustiti prije nastupanja Kijametskog dana, da ce ubiti Dedžala. Tada ce sa muslimanima džematile klanjati a imam ce biti jedan od Muhammedovih, s.a.v.s., sljedbenika.
Mutevatir predajom takode je preneseno da ce Mehdi biti sljedbenik ovog ummeta i da ce Isa, a.s., klanjati za njim u džematu.
Džabir ibn Abdullah, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Jedna skupina iz mog ummeta ustrajat ce u borbi za istinu sve do Sudnjeg dana. Tada ce se Isa sin Merjemin, a.s., spustiti na Zemlju, pa ce mu predvodnik te muslimanske skupine reci: - Hajde, budi nam imam u namazu! Isa, a.s., ce tada reci: - Ne, vi ste jedni drugima predvodnici, i to je ono cime je Allah, dž.š., pocastio ovaj ummet.'
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Kakvo ce vam stanje biti kada se medu vas spusti Isa sin Merjemin a vaš imam bit ce jedan od vas.'

86. Ovom ummetu je dozvoljen ratni plijen

Jedna od specificnosti Muhammedovog, s.a.v.s., ummeta je i to da im je Allah, dž.š., ucinio ratni plijen halal (dozvoljenim), za razliku od ranijih naroda kojima to nije bilo dozvoljeno. Raniji narodi se dijele na dvije vrste:
-oni kojima nije bio ni propisan džihad (borba), pa nisu ni imali ratnog plijena;
-oni kojima je džihad bio propisan, te kada bi zadobili ratni plijen bilo im je naredeno da ga sakupe na jednu hrpu, pa ako im je borba primljena, došla bi vatra sa nebesa i spalila ga.
Ovom ummetu je Allah, dž.š., to olakšao i dozvolio im, da ratni plijen mogu koristiti i za to su uspostavljena detaljna pravila o njegovoj raspodjeli, koja su spomenuta u fikhskim knjigama.
Allah, dž.š., u Kur'anu kaže: 'Sada jedite ono što ste zaplijenili kao dopušteno i lijepo i bojte se Allaha – Allah zaista prašta i Milostiv je.'
Džabir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
“Dato mi je petero što nije dato nijednom od poslanika prije mene: potpomognut sam strahom na udaljenosti mjesec dana putovanja, zemlja mi je ucinjena mjestom za klanjanje i cistom, pa gdje god covjeka iz moga ummeta zatekne namaz, neka klanja. Dozvoljen mi je ratni plijen, a nije bio dozvoljen nikome prije mene, dat mi je šefa'at (zauzimanje) i raniji poslanici slati su svako svome narodu a ja sam poslan cijelom covjecanstvu.”
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Ratni plijen nije bio dozvoljen ni jednom od ranijih vladara, nego bi dolazila vatra sa nebesa i ona bi ga spalila...'
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Ni jednom narodu prije nas nije bio dozvoljen ratni plijen, pa je Allah, dž.š. - znajuci za našu slabost i nemoc - nama to ucinio dozvoljenim.'

87. Safovi ovog ummeta su poput safova meleka

Jedna od karakteristika ovog ummeta je da se oni redaju u namazu u safove koji su poput safova meleka kod Allaha, dž.š.
Na tu odliku ukazuje nekoliko hadisa:
Džabir ibn Semure, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom došao medu njih i rekao: 'Zar se necete poredati kao što se meleki redaju kod svog Gospodar?! Mi upitasmo: -Allahov Poslanice, kako se meleki redaju kod svoga Gospodara? On im odgovori: - Popunjavaju safove po redu i ne ostavljaju slobodnog prostora u safovima.'
Huzejfe, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Data nam je prednost u troje: sva nam je zemlja ucinjena mjestom na kojem možemo klanjati a njenom prašinom cinimo tejemmum, naši safovi su ucinjeni poput safova meleka i dati su mi ovi ajeti na kraju sure El-Bekare iz riznice koja je ispod Arša, iz koje niti je kome šta dato prije, niti ce biti dato poslije mene.'

88. Tejemmum i klanjanje na zemlji

Medu odlike i specificnosti ovog ummeta ubraja se i to da im je Allah, dž.š., dozvolio klanjanje na svakom mjestu na zemlji, osim necistih mjesta gdje inace nije dozvoljeno klanjati. Prema tome, gdje god covjeka iz ovog ummeta zatekne namaz, i ako nema vode, uzet ce tejemmum i klanjat ce, i taj namaz mu je ispravan. To je napomenuto u ranije citiranom hadisu u kojem Džabir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Dato mi je pet stvari... ucinjena mi je zemlja mjestom za klanjanje i cistom, pa gdje god covjeka iz moga ummeta zatekne namaz, neka klanja...”
U hadisu Abdullah ibn Amra, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovako rekao: '...i zemlja mi je ucinjena mjestima za klanjanje i cistom, pa gdje god me zatekne namaz uzet cu tejemmum i klanjat cu. Onima prije nas to nije bilo dozvoljeno jer im je bilo naredeno da klanjaju samo u hramovima i bogomoljama.'
Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi hadis u kojem se kaže: 'Ni jedan od ranijih poslanika, a.s., nije klanjao dok ne bi došao do svog hrama.'

89. Dozvoljeno je klanjanje u obuci

Muhammedu, s.a.v.s., kao i njegovim sljedbenicima, dozvoljeno je da klanjaju u obuci, za razliku od ranijih naroda, pogotovo židova, koji nisu obavljali molitvu u obuci. Cak je Allahov Poslanik, s.a.v.s., podsticao da se radi suprotno njihovoj praksi, a i sam se svojim postupcima od njih razlikovao.
Šeddad ibn Evs, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Razlikujte se od židova, oni zaista ne klanjaju u svojoj obuci, niti obuveni.!'
Svakako, treba napomenuti da je u obuci dozvoljeno klanjati ako je obuca cista i ako se klanja u nekoj sali, ili na otvorenom terenu, dakle na mjestima na kojima se ta obuca koristi, a ne da se u obuci klanja na tepisima koji su prostrti u džamijama, jer se obuca koja se koristi napolju ne koristi u kuci, džamiji itd., da se prljavština s polja ne bi unijela u kucu ili džamiju.

90. Muhammedov, s.a.v.s., ummet je pocašcen petkom - najodabranijim danom u sedmici

Izmedu ostalog, Allah, dž.š., pocastio je ovaj ummet i time što ga je uputio da uzme petak kao svoj najodabraniji dan, jer to i jeste najbolji dan u godini. Ranije narode to je mašilo. To pojašnjavaju naredni hadisi:
Huzejfe i Ebu Hurejre, r.a., pripovijedaju od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Oni narodi koji su bili prije nas nisu upuceni na petak, pa je židovima pripala subota, a kršcanima nedjelja. Nakon toga je Allah, dž.š., doveo ovaj naš ummet i dao nam je petak, pa je ucinio da i židovi i kršcani na Sudnjem danu budu poslije nas, tako da smo mi bili posljednji na dunjaluku, a bit cemo prvi na ahiretu i tako je odredeno prije nego je išta stvoreno.'
Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Upuceni smo na petak a raniji narodi su udaljeni od toga.'
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Mi smo (na dunjaluku) bili posljednji narod, a na Sudnjem danu bit cemo predvodnici, pored toga što im je (nebeska) knjiga data prije nas, a nama je data nakon njih. Petak je dan koji im je nametnut, pa su se u vezi s tim razišli. Allah je nas uputio na taj dan i oni su zbog toga iza nas.'

91. Muhammedovom, s.a.v.s., ummetu svakog petka dato je vrijeme kada im se dova prima

Allah, dž.š., je Muhammedovom, s.a.v.s., ummetu dato vrijeme kada im prima dovu. To vrijeme je svakog petka i ko god ga od muslimana potrefi, tražeci u njemu neko dobro, Allah, dž.š., ce mu tu dovu uslišati i dati mu ono što traži. Hadisi koji govore o tom vremenu kada se dova prima dostigli su stepen mutevatir hadisa.
O tome kada je to vrijeme u kojem se dova prima mišljenja se razilaze. Medu najispravnija mišljenja ubrajaju se dva: prvo, da je to vrijeme kada se hatib nalazi na minberi i drugo, jace od toga, da je to period od ikindijskog do akšamskog vremena, svakog petka.
Hadisi koji govore o tome su:
Hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., u kojem se govori da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pomenuo petak, pa je izmedu ostalog rekao: 'U njemu ima vrijeme koje, kada ga musliman potrefi, klanjajuci i uceci dovu, Allah ce mu to uslišati.' Tada je Poslanik, s.a.v.s., pokazao svojom rukom, opisujuci da je taj period kratak.
U drugom hadisu, koji takode prenosi Ebu Hurejre, r.a., od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kaže se: 'Najbolji dan koji je sunce obasjalo je petak: u njemu je stvoren Adem, a.s.,... (i, u hadisu, izmedu ostalog, stoji:) u njemu ima period, koji kada ga musliman potrefi, klanjajuci i uceci dovu, Allah ce mu tu dovu primiti i dati mu ono što traži.'