rasim kadic

Nermin Kabahija | Saff br/str. 61

Treba nam drukcija Bosna, ali i Evropa koja se nece bojati muslimana, nego ce ih razumijevati


Pokušali smo razjasniti zbog cega su planovi o borbi protiv terorizma prave tek kad je neko naudio Americi i Amerikancima, uz cinjenicu da je Bosna i Hercegovina nekoliko godina terorizirana, a nije bilo antiteroristickog plana

Gospodine Kadicu, Vi ste, ispred Vijeca ministara, clan Koordinacionog tima za borbu protiv terorizma. Kakva je uloga Bosne i Hercegovine u borbi protiv terorizma?


Kadic: Svaka zemlja je, cinom nezavisnosti, preuzela obaveze u pogledu uredivanja pravde i bolj-eg života ne samo kod sebe nego i na citavoj Zemlji. Svako, dakle, ima svoj udio u uredivanju nekih od javnih svjetskih, kontinentalnih ili regionalnih pitanja, odnosno problema. Bosna i Hercegovina je, bez obzira što je, gledano u svjetskim razmjerama, veoma mala zemlja, kad je u pitanju terorizam ipak, rekao bih, velika zemlja. Mi smo povezani sa terorizmom još od 1991. godine. Cetiri godine smo bili terorizirani, a da to mnogi ili nisu vidjeli ili nisu htjeli vidjeti. I u tome domenu treba posmatrati ulogu Bosne i Hercegovine u borbi protiv terorizma. Naravno, u ovom trenutku najkoncentriraniji, planetarnih razmjera, problem terorizma je onaj od 11. septembra. Nakon tih dogadaja, uspostavljena je globalna koalicija za borbu protiv terorizma, i pred Bosnu i Hercegovinu je stavljeno nekoliko zadataka. Prvo, da sama odgovori, a na bazi vlastite ocjene i svjetski prihvacenih standarda, šta treba uraditi u borbi protiv terorizma i, drugo, da ne dopusti da njena složena struktura bude mjesto novog razracuna civilizacija ili sukoba ljudi razlicitog svjetonazora. I u tome je njena velika uloga. Mada smo, moram priznati, dosta pretjerivali u naglašavanju tog znacaja; i mi, politicari, zatim mediji, pa i obicni gradani.

Mediji terorizirali antiteroristickom kampanjom


U tome što ste rekli, pojavljuje se dilema. Je li Bosna i Hercegovina zasluženo ili nezasluženo, stalno, na tapetu svjetskih politicara i medija?

Kadic: ''Citanjem'' samo naših medija, jer mi pišemo o svojim problemima, stice se dojam da su svi svjetski problemi koncentrirani iskljucivo u Bosni. To nije tako. Otvoreno govoreci, na bazi svih dosadašnjih sastanaka i razgovora, od kada sam ja clan Koordinacionog tima, svi medunarodni zvanicnici u Bosni, od generala SFOR-a Silvestera do visokog predstavnika Petritcsha, smatraju da je Bosna i Hercegovina bespotrebno i prejako osvijetljena "svjetlom" terorizma i da to ne odgovara istini. Dakle, nema razloga za pretjerano podizanje prašine kada je Bosna u pitanju. Ima razloga za jednu vrstu pojacanog opreza i aktivnijeg odnosa vlasti kako bismo preduprijedjeli moguce teroristicke akcije, kojih je bilo u Bosni u posljednjih pet godina, da ih ne bi bilo u narednom periodu.


Dakle, Vaša vizija uloge Bosne i Hercegovine u antiteroristickoj koaliciji se poklapa sa vizijom medunarodne zajednice. Cini se da se u stvarnosti tako ne djeluje.

Kadic: Medunarodna zajednica u Bosni rijetko je kad imala jedinstven stav o nekom konkretnom pitanju, ali kad je u pitanju terorizam, zaista je postignut jedinstven stav, mada ne kad su u pitanju svi aspekti i vidovi terorizma. Šok nakon 11. septembra u Bosni i Hercegovini, pa i na sjednicama Koordinacionog tima, pripadnici medunarodne zajednice znatno su umanjili. Oni su tražili radikalnije mjere, tj. izuzetne mjere, tumaceci to izuzetnom situacijom. Ja sam bio nosilac one politike koja je vrlo jasno stavila na znanje da mogu doci u obzir samo mjere u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta. Tada sam, u kontekstu ovih mjera, rekao kako su neki, koji danas sjede u Haagu, devedeset trece, cetvrte i pete, koristili te izuzetne mjere. To je upozorenje bilo veoma znacajno, pa smo, od pocetne nabusitosti medunarodnih predstavnika, došli do ipak partnerskog odnosa. U tome je veliku ulogu odigrao i Zlatko Lagumdžija. Sada radimo u mnogo mirnijim uvjetima.


Zašto nije odgovoreno na terorizam RS-a?

Bosna i Hercegovina ima iskustva sa terorizmom još od 1991. godine. Nije li cudno to što se Koordinacioni tim i Antiteroristicki plan prave tek nakon udara na Ameriku? Ne govori li to da je, ipak, u svemu prevladala vizija medunarodne zajednice, a ne naša, iako ''imamo iskustva sa terorizmom''?


Kadic: Mi smo bili objekt terorizma i agresije i, nažalost, ta prica još uvijek nije završena… U pravu ste, iako su Karadžic i Mladic još uvijek na slobodi, mi zbog njih nismo napravili antiteroristicki tim. Vjerovatno zato što je to dijelom u domenu medunarodnih snaga, a dijelom i domacih vlasti, mada je saradnja RS-a, kad su oni u pitanju, u potpunosti izostala. Dakle, mi nismo imali tim, ali smo imali neku vrstu pojacanog opreza. Nakon rata bilo je na desetine teroristickih nedjela, stotine ubistava povratnika u RS; eto, nedavno Meliha Duric, zatim povratnik na Palama, za kojeg još uvijek ne znam šta se dogodilo. Sve su to teroristicka djela, kao, uostalom, i ona u srednjoj Bosni, Mostaru, zatim i ubistvo Joze Leutara. Sve ovo je ukazivalo da postoje elementi teroristickih djela, ali izgleda da kad Sjedinjene Države nešto pokrenu, tek se onda cijela Planeta zatalasa. Mi jesmo talasali i prije, tražili smo istrage i sudenja, ali nismo imali tim.

Tenzije s pripadnicima Armije BiH porijeklom iz islamskih zemalja


Javnosti je malo poznat taj plan za borbu protiv terorizma. Kakav je to plan i u cemu se on sastoji?

Kadic: Koliko se puta pokazalo da Balkan i Bosna najbolje funkcioniraju u izuzetnim situacijama?! Sjetite se, samo, organiziranja odbrane Bosne i Hercegovine! Mi, nažalost, imamo odgovornost samo s vremena na vrijeme, ali onda nešto uradimo bolje od drugih... Naš plan je sastavljen iz tri dijela: politicke mjere, operativno-policijske i diplomatsko-medunarodne aktivnosti. Naravno, rijec je opcem dokumentu. Kad je politika u pitanju, govori se da treba usvojiti tzv. CIPS-sistem za zaštitu identifikacije gradana. Znate, mi imamo dosta ljudi koji imaju nekoliko licnih karata, uglavnom dobijenih bez otisaka prstiju, i sa nekoliko prebivališta i još mnogih drugih stvari. Tu su, naravno, i mnogo veca pitanja, pitanje obavještajno-sigurnosne agencije na nivou Bosne i Hercegovine, istraživanja terorizma, pitanje državljanstava, azila i imigracije, pitanje civilne avijacije, trgovine ljudima i da ne pojašnjavam dalje. Tu još samo treba istaknuti pracenje racuna i transakcija sumnjivih organizacija.


Kad se sagledaju cinjenice o reviziji i oduzimanju državljanstava, uglavnom se dode do zakljucka da su, prvenstveno, Arapi ili da kažem muslimani, objekt antiteroristickog plana. Šta je sa strancima u RS-u? Cini se da njih nema ninakakvim spiskovima?

Kadic: Prvo, svi su oni na spiskovima kad je revizija u pitanju. Dakle, podaci koje imamo ukljucuju i svojevremene pripadnike vojske RS-a gradane bivših sovjetskih republika. I njihova ce se državljanstva preispitati. U tim spiskovima su i pripadnici Armije BiH porijeklom iz islamskih zemalja. Oko njih ne treba posebno dizati tenzije. Morate znati da su pojedini slucajevi terorizma, poput mostarske bombe, ipak vodili do tih ljudi. Dodajte još i cinjenicu da pojedine zemlje, poput Egipta ili Alžira, potražuju te ljude preko Interpola ili na drugi nacin, tako da je Bosna i Hercegovina, kao clanica Interpola, morala sve to provjeriti. I, naravno, stekao se dojam da je taj pritisak usmjeren samo na ljude iz islamskih zemalja koji su dobili bh. državljanstvo. To možda i jest bilo, bar u ova zadnja dva mjeseca, ali moram napomenuti da to nije kampanja protiv islama i muslimana. To je uobicajeni red poteza na bazi nekih operativnih saznanja koje dobija policija.


Cak je i CNN cenzuriran

Sjecate li se onog ruskog književnika koji je pucao snajperom po civilima u Sarajevu? Je li on ikad bio predmet operativnih saznanja naših vlasti i policije i hoce li biti?


Kadic: Pitanje je veoma zanimljivo i, ako bude hajra od ovoga intervjua, onda je to u ovom pitanju. Ja cu ovo pitanje pokrenuti, njegovo se ime i prezime zna. Trebamo provjeriti nalazi li se u Bosni i Hercegovini, je li dobio državljanstvo kao pripadnik srpske vojske. Takoder cu se raspitati gdje je danas i šta bi se na medunarodnom planu moglo uraditi, jer zlocini protiv covjecnosti nikada ne zastarjevaju. Dakle, ne znam odgovor na ovo pitanje, ali je ono zaista inspirativno da se nade odgovor.

Mediji, što svjetski - što domaci, dobrahno vode glavnu ulogu u antiteroristickoj kampanji. Kakvim ih vidite, tj. kakvu im ulogu dajete prema vašem planu?


Kadic: Mediji u Bosni i Hercegovini, iako su napravili veliki napredak u posljednjih pet-šest godina, ipak su još uvijek dobrahno raštrkani. Ganjanje ekskluzivizma, pogotovo kad je terorizam u pitanju, dovelo je do tzv. pikanterija, tj. iskljucivo traženja detalja koji mogu prodati novine. Treba biti otvoren i reci da je, uporedo sa ''šokantnim'' naslovnim stranicama, bilo i dosta kriticnog ramišljanja. Ali, bilo je i veoma hrabrih primjera u iznošenju vlastitih stavova. Malo sam i iznenaden, jer sam ocekivao da ce se mnogi bh. mediji, jednostavno, prepustiti tom novom, antiteroristickom valu, zaboravljajuci cinjenicu da je ovdje i prije bilo terorista. Mislim na osam hiljada ubijenih u Srebrenici, gdje je stradalo više ljudi nego u Americi. Kad su mediji u pitanju, sjetite se jeste li ikad vidjeli ijednu sliku žrtve iz WTC-a? Cak je i CNN, koji je potpuni obrazac medijske slobode, sakrio te slike, jer je bio cenzuriran. Kod nas niko nije cenzuriran, naši mediji su imali potpunu slobodu, i to je dobro. Mi moramo proci taj put da niko, ni od ovih, a ni od buducih vlasti, nece cenzurirati medije, pogotovo u borbi protiv terorizma.

Ne zaboravite da je u medijima bilo i dosta promašaja, neprovjerenih i izmišljenih vijesti, koje su nanosile nevjerovatnu štetu ugledu Bosne i Hercegovine u svijetu. Navešcu samo dvije stvari. Prvo, informacija da se Interpolova potjernica za citavu Planetu koja je došla i Bosni, proglasi u centralnom TV-dnevniku kao potjernica za teroristima iskljucivo u Bosni, bila je pravi šok. Ili, ona izjava koju je donio Sejfudin Tokic, a nije bila njegova, koja je nanijela najvecu štetu ugledu Bosne i Hercegovine u svijetu, o slici Alije Izetbegovica i Usame bin-Ladina. Nikakav demant to nece moci saprati. Takva je bila i procijena Vijeca ministara. Onda imate i medije susjednih zemalja koji su nakon 11. septembra jedva docekali da u isti koš strpaju sve muslimane kao da je Bin-Ladin izabran na izborima da predstavlja sve muslimane. Sa druge strane, Miloševic i Tudman jesu. Iako su ovi izabrani na izborima, zapad nije optuživao cijele narode, a na osnovu Bin Ladina prijetilo je da bude optužen cijeli islamski svijet. Srpski mediji su koristilli taj pritisak na Sarajevo i Bošnjake, koji su nosioci ideje odbrane Bosne, da naknadno retuširaju svoje zlocine u Bosni i Hercegovini. Kad su se, prvi put nakon dogadaja u Americi, sastali svi kljucni ljudi u BiH da se dogovore oko problema terorizma, jedan poznanik (koji se ne bavi politikom) mi je rekao: "Oni su došli zato da dostave fakturu Sarajevu!" Opet, jedan drugi, umjereniji, rekao mi je: "Oni su došli jer smatraju da je krivica kod onih drugih". Cini mi se da to batrganje beogradskih nacionalista o zlocinackom porijeklu muslimana u Bosni ipak nece uspjeti. I to je naš zadatak.