POSJETITE KURAN.BA
 
 

dan ašure

Senad Ceman | Novi Horizonti br/str. 54

Svemoguci Allah je, iz neizmjerne milosti prema svojim robovima, puteve dobra ucinio lahkim i za malo truda obecao im veliku nagradu, kako bi nadoknadili propušteno i kako bi grijehe zamijenili dobrim djelima. U odredenim danima se, za ista djela, dobija mnogo veca nagrada nego u drugim prilikama. Nazovimo to 'Sezonom dobra'. Jedna od njih je i Dan ašure, deseti muharrem, koji muslimani obilježavaju na razlicite nacine: postom, što je, vidjet cemo utemeljeno, šijskim samobicevanjem, što je nakaradno i spremanjem jela zvanog Ašura, o cemu ne nalazimo traga u životu prvih muslimana. Dan ašure ima svoj znacaj, historijat i propise, on je jedno od znamenja dini-islama, a Allah, dž.š., kaže: 'Pa ko poštiva Allahove propise – to je znak cestita srca.'

1. Definicija Ašure

Imam El-Kurtubi kaže: 'Rijec 'ašura' je promijenjeni oblik arapske rijeci 'aširetun' što znaci 'deseti', zbog velicanja i znacaja ovog dana.
O onome što se spominje, kako je Allah, dž.š., u tom danu odlikovao deset poslanika sa deset kerameta ili kako je u tom danu dat deseti keramet ovom ummetu, ne nalazimo nijedan vjerodostojan dokaz.

2. Znacaj Allahovog mjeseca muharrema

Uzvišeni Allah kaže: 'Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a cetiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!'
Poslanik, s.a.v.s., je, nakon ramazana, mjesec muharrem preporucio najboljim za post. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Najbolji post, poslije onog u mjesecu ramazanu, jeste post u mjesecu koga vi nazivate muharrem, a najbolji namaz, poslije farz-namaza, jeste nocni namaz.'
Ibnu Redžeb u svom 'Letaiful Me'arifu» bilježi od Osman el-Hindija da su prvi muslimani: 'Velicali tri desetine: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta i prvih deset dana muharrema.
Samim tim što se ovaj mjesec naziva 'Allahov mjesec muharrem,' upucuje na njegov znacaj, zna li se da se samo uz najuzvišenija stvorenja dodaje atribut 'Allahov', kao: 'Bejtullah' – Allahova kuca, 'nakatullah' – Allahova deva, 'Halilullah' i sl.

3. Historijat Dana ašure

Ašura je bila poznata i predislamskim Arapima koji su postili taj dan o cemu svjedoci predaja Aiše, r.a. Moguce je da su Kurejšije post toga dana naslijedile od naroda koji su slijedili ranije poslanike, možda još od vremena Ibrahimovog šerijata. Pouzdano se zna da je Poslanik, s.a.v.s., postio ovaj dan u Mekki, prije nego je ucinio hidžru u Medinu. Prenosi se od Ibnu Abbasa da je Allahov poslanik, s.a.v.s., zatekao medinske židove kako poste ovaj dan. Upitao ih je: 'Šta je ovo?' Ovo je poseban dan, rekoše, u njemu je Allah spasio Benu Israil od njihovog neprijatelja te ga je Musa zbog toga postio. Rece im: 'Ja sam preci Musau od vas!' Pa je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. Iz hadisa je jasno kako je Poslanik naredio da se posti ovaj dan kako bi se muslimani razlikovali od židova jer su oni taj dan praznikovali, a praznikom se ne posti.

4. Šta je cinio Poslanik, s.a.v.s., na Dan Ašure?

Poslanik bi ovaj dan proveo u ibadetu posta. Prenosi se od Aiše, r.a., da je rekla: 'Kurejšije su za vrijeme džahilijjeta postili Dan ašure, i Poslanik je taj dan postio. Nakon što je ucinio hidžru u Medinu opet je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. Kada je propisan post ramazana, rekao je: 'Ko hoce da ga posti neka to i dalje cini, a ko nece neka ga ostavi.'

5. Tretman posta na Dan ašure

S obzirom da je post mjeseca ramazana propisan druge godine po Hidžri, a da su muslimani postili Dan ašure prije toga u Mekki, sam hukm ovog posta moramo posmatrati kroz to vrijeme:

a) Prije nego je propisan ramazanski post

Ulema o ovom pitanju nije jednoglasna. Jedni smatraju da je tada post bio važib – stroga obaveza muslimana. Ovo je mišljenje Ebu Hanife, rivajet od Šafije i rivajet od Ahmeda. Dokaz im je spomenuti hadis Aiše, r.a., u kojem stoji: ' Ko hoce da ga posti neka to i dalje cini, a ko nece neka ga ostavi.' Drugi smatraju da je post tada bio mustehab – pohvalan. Ovo je poznatije Šafijino mišljenje, a dokaz mu je hadis koji prenosi Muavija: 'Ovo je Dan ašure, Allah vam nije strogo propisao njegov post, a ja ga postim, pa ko hoce neka ga posti, a ko nece neka ga ne posti.'

b) Nakon što je propisan ramazanski post

Imam Nevevi prenosi idžma – jednoglasno mišljenje uleme kako je post ovoga dana sunnet, a ne vadžib.

6. U cemu je hikmet – mudrost ovog posta

Dan ašure je dan u kojem je Allah spasio Musa'a, a.s., i njegov narod od zuluma faraona. Musa ga je, u znak zahvalnosti, postio. Naš poslanik ga je postio i rekao: 'Mi smo preci Musau od vas.' Ovim postom svjedocimo da je Allahova vjera jedna i da u islamu nema sebicnosti i njime se pokazuje kako je islam uputa cijelom covjecanstvu.

7. Da li je dovoljno postiti samo deseti dan

Onaj ko bi postio samo deseti dan muharrema je ispunio sunnet posta toga dana i u tome nema mekruha - pokudenosti. Ovo je mišljenje Ibnu Abbasa, Ebu Hanife i Ibnu Tejmijje. Ko bi postio dan prije ili dan nakon toga dana – takav post je još bolji, i što se više dana posti u mjesecu muharremu sve je veca i nagrada. Što se tice hadisa: 'Postite Dan ašure, a razlikujte se od židova time što cete postiti dan prije i dan poslije njega' – Albani ovaj hadis smatra slabim.

8. Ašura izmedu nemara i pretjerivanja

Islam je vjera jasna. Njegovi propisi su jasni i o njemu treba govoriti sa dokazom. Dan ašure je dobrim dijelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora biti u skladu sa Kur'anom i sunnetom. Danas muslimani obilježavaju ovaj dan na sljedeci nacin:
- Istog datuma, desetog muharrema, je u Iraku, na Kerbeli, ubijen Poslanikov unuk Husejn, r.a. Šiti su, valjda prije svega da se i po tome razlikuju od sunnija, izabrali da se na taj dan sjecaju tog teškog dogadaja, potpuno zanemarujuci Poslanikovu praksu, cineci po ulicama djela krvavog samobicevanja pa nas je tada stid što takva djela cine muslimani.
- Postoje i muslimani koji se krajnje nemarno odnose prema ovom danu i ne znajuci, ili tacnije receno, ne žele da znaju za njega.

- Put muslimana mora biti put sredine. Zato on ne doživljava Dan ašure poput onih koji su u krajnjem gafletu, niti kao oni koji pretjeruju i u vjeru unose ono o cemu Allah nije nikakav dokaz objavio.
Pred nama je još jedna prilika da cinjenjem ibadeta posta dobrim djelom pobrišemo loše. Oživimo u našim kucama jedno od znamenja ove Vjere ciste - Dan Ašure o cijoj vrijednosti Poslanik islama kaže: 'Post na Dan ašure je oprost za male grijehe ucinjene tokom godine, a post na Dan Arefata je oprost za male grijehe ucinjene tokom dvije godine.'


Dan ašure odgovaru prvom martu 2004. godine.