2. U Vašim rodnim Zavidovicima svojevremeno je postojala muzicka grupa 'Pauk' koja je uveliko postala popularna zahvaljujuci hitu 'Momak iz provincije'. Kada ste preuzeli dužnost premijera Vlade Kantona u Zenici su se iz politickih krugova, i ne samo iz njih, o Vama culi i komentari u stilu hita na koji Vas, evo, podsjecamo. Ima te li utisak da Zenicanima smeta (i zašto?) to što je na celu Kantona 'momak iz provincije'?
Toga je na pocetku mandata bilo. Bilo je ljudi koji su skepticno gledali na moj dolazak na poziciju Premijera ZE–DO Kantona. Ja ih razumijem, jer se medusobno nismo poznavali. Medutim, nakon nekoliko mjeseci, najveci broj tih ljudi mi je cak i direktno kazao da su imali pogrešan utisak. Ja se ni tada, a ni danas nakon 10 mjeseci mandata ne opterecujem time jer moja uloga, kao i mojih najbližih saradnika, je da opravdamo povjerenje gradana ZE–DO kantona i da ovaj Kanton, u granicama mogucnosti i kompetencija izvucemo iz situacije u kojoj se, na žalost, još uvijek nalazi.
3. Otkako ste na kormilu Kantona dobili ste naglašeno negativan tretman u pojedinim medijima, a prije svega u veoma gledanoj emisiji FTV '60 minuta'. Znate li ko je (i zašto?) inicirao medijsku kampanju protiv Vas? Koliko su do sada iznesene ocjene o Vama i ukupnom angažiranju (narocito u godinama agresije na BiH i poslije toga) argumentirane, a koliko paušalne?
Ta kampanja koja se vodila protiv mene nastupila je nakon nekih kadrovskih promjena i to je opce poznata stvar. Mi smo tim promjenama zapoceli dugotrajnu borbu protiv nelegalnih izvora moci i uticaja na institucije ZE–DO kantona. Medutim, oni koji su pokrenuli tu kampanju uradili su to iz ocaja. Znali su da u mojoj prošlosti, hvala Bogu, nema ništa sporno, ali su ipak probali da mi nanesu štetu. Ja sam, nakon što sam diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci (a obaviješten sam da su i to provjeravali jer im je valjda bilo cudno što sam diplomirao u roku od 2,5 godine) prvu godinu proveo u Armiji R BiH kao obican vojnik s puškom u rovu. Zatim sam radio kao inspektor Uprave prihoda, Sekretar za odbranu a u periodu novembar 1993.–mart 1995. bio sam Predsjednik IO opcine Zavidovici. Nakon toga sam 3,5 godine proveo u «Krivaji», 2 godine u Agenciji za privatizaciju i 3 godine u vlastitoj firmi. Ništa u tom mom 10-godišnjom putu nije bilo sporno, sve ostalo su bile špekulacije.
4. Jedni tvrde da ste metom prozivki (pa i pokušaja ljudskog i profesionalnog diskvalificiranja) zbog Vaše politicke i vjerske pripadnosti, a drugi – zato što nastojite da u Kantonu uspostavite red i zaustavite kriminal. Ko je u pravu?
U pravu su oni koji misle da je u pitanju uspostava reda i zaustavljanje kriminala. Ovo prvo samo služi kao dodatni «otežavajuci» adut.
6. U medijima ste oznaceni i jastrebom u redovima SDA, pa tvrdolinijašem, vjerskim fanatikom... Provlacila se, opet kroz medije, i teza kako ste se na nezakonit nacin i gotovo preko noci obogatili. Šta biste rekli u 'svoju odbranu'?
Na celo SDA Zavidovici došao sam neposredno nakon silaska ove stranke s vlasti, odnosno njenog pocetka djelovanja u opoziciji. Nakon 1995. godine pa sve dok je bila na vlasti SDA, nisam igrao nikakvu znacajnu ulogu u politici. Tek kad je na red došla unutarnja demokratizacija Stranke te na zahtjev vrha Stranke, s nekolicinom progresivnih ljudi sam krenuo u aktivnost reformiranja OO SDA Zavidovici. Mislim da smo u tome uspjeli jer je na prošlim izborima u Zavidovicima SDA ostvarila jedan od najboljih rezultata u BiH. Uopce se ne smatram politicarem nego covjekom koji u ovom momentu služi ideji za koju se isplati trošiti vrijeme i energiju. I ne mislim skoncati kao politicar. S druge strane, ja uopce nisam bogat covjek. Imam kucu i poslovni prostor, a oboje sam stekao pošteno zaradujuci kroz vlastitu firmu. Dok sam radio u državnim institucijama jedva sam natezao kraj s krajem, a i za vrijeme ovog mandata kao premijer, moja situacija se u tom pogledu nece izmijeniti. Usput da kažem, moja firma sada puno manje radi nego dok sam ja radio u njoj iako je jasno koliko posla bi sada mogla imati zbog cinjenice da sam premijer. Ali ja nicim necu ukaljati svoju namjeru zbog koje sam prihvatio ovaj poziv.
8. U kojoj je mjeri Vaš sadašnji premijersko-politicki rad zavisan od 'sugestija' i 'naloga', na primjer, vrlo utjecajnih kadrova SDA – Šemsudina Mehmedovica iz Tešnja i Šefika Džaferovica (malo je iz Zenice, a više, jer je rodom sa Vaših prostora, iz Zavidovica)?
Moram priznati da nemam nikakvih pokušaja od strane bilo koga iz Stranke da mi izdaje «naloge». Oni koji me bolje poznaju znaju da to ne bi ni prihvatio kao nacin rada. Sa Šemsudinom Mehmedovicem se povremeno cujem, istina puno rjede nego prije izbora na ovu funkciju, a g. Džaferovic me povremeno obraduje svojim dolaskom u kasnim poslijepodnevnim satima i popije sa mnom kahvu, usput razmjenjujuci poglede na zajednicke probleme koje imamo.
10. Zbog cega su do sada strateški partneri uglavnom zaobilazili ZE-DO kanton u kojem je, recimo, nezaposlenost goruci problem? (da ne pominjemo ostale, takoder životne...) Da li je to rezultat onog 'do nas je...', ili je u pitanju nešto drugo?
Ima svega. Prvo, vecina politicara u ovoj zemlji dugo nije mogla da shvati i prihvati da smo mi, sa stanovišta razvijenog svijeta, neprivlacni za strana ulaganja. To je davno predstavljalo obavezu da se razviju stimulativne mjere za privlacenje stranog kapitala. Toga uglavnom nije bilo. Uzmite npr. nekog investitora iz Njemacke koji za investiranje na raspolaganju ima Madarsku i Bosnu. Madarska mu je bliža, nema politickih rizika, ima uredeno tržište i, vjerovali ili ne, do prije nekoliko mjeseci cak i jeftiniju radnu snagu (Tek posljednjih mjeseci njihova radna snaga je «skuplja» od naše za 20%). Šta mi imamo od svega toga? Dakle mjere za stimulaciju ulaganja su od presudnog znacaja za eventualna strana ulaganja. Drugo, naše velike firme koje trebaju da se privatiziraju, sa stanovišta stranog investitora nemaju nikakvu vrijednost. Jer, firma koja tradicionalno pravi gubitke ne vrijedi ništa. Pogledajte gubitke naših velikih firmi za koje u njihovim knjigama piše da vrijede stotine miliona KM. Što prije shvatimo da su najvažnije stvari koje trebamo dobiti kroz privatizaciju tržište i ulaganja prije cemo riješiti probleme. Inace, možemo se sa našim «velikim» i «vrijednim» firmama slikati.
12. Kako saradujete sa Vladom Federacije BiH i premijerom Ahmetom Hadžipašicem? (Federalni premijer Vas je, nedavno boraveci u Zenici, pohvalio, rekavši kako od svih kantonalnih premijera najmanje tražite, a najviše predlažete rješenja okrenuta boljitku). U kojim sve projektima Vlada Federacije može i treba više i konkretnije da pomogne ZE-DO kantonu?
Imamo korektne odnose sa Vladom FBiH. Takoder, moji odnosi sa Premijerom Hadžipašicem su dobri. Naš pristup generalno nije da kukamo i da tražimo milostinju. Mi se u kontaktima sa Vladom FBiH uglavnom bavimo predlaganjima sistemskih rješenja cija primjena bi bila od koristi za cijelu Federaciju. Za sada je aktuelno nekoliko naših zahtjeva. Jedan od kljucnih jeste zahtjev za povlaštenijim statusom individualnih poljoprivrednih proizvodaca. Drugi zahtjev odnosi se na dalju centralizaciju sistema ubiranja poreza ne samo na visokotarifne robe nego i na sve druge oporezive proizvode i robe. Dalje, od Vlade FBiH smo tražili zalaganje za smanjenje izuzetno visokih placa sudija i tužilaca koje u znatnoj mjeri opterecuju naš budžet. U narednom periodu cemo definirati zahtjev za povlaštenim cijenama elektricne energije za izvozno orijentirana preduzeca te podršku u definiranju kvalitetnog stimulisanja zapošljavanja.
Pojedinim novinarima smeta istina o radu ove Vlade. Mi smo za 10 mjeseci svog mandata donijeli preko 550 raznih odluka i iz budžeta ZE–DO kantona potrošili više od stotinu miliona KM. Ti tendenciozni novinari su «išcackali» svega tri odluke koje bi mogle biti sporne i njih prenaglasili do vasionskih razmjera. Prvo, kada je u pitanju auto za Kanton hronologija je bila slijedeca. Mi smo na raspolaganju imali jedno terensko vozilo koje troši 25 litara benzina na 100 km i jedno putnicko vozilo «Audi» staro 7 godina koje je prešlo preko 200.000 km. Ta dva auta smo zamijenili za jedan «Passat», a Kantonu je iz tog aranžmana ostalo 15.000 KM. (Terenac smo prodali za 45.000, «Audi» zamijenili za 10.000, a kupili «Passat» za 40.000 KM). Naša druga odluka je bila da podržimo projekat Emira Hadžihafizbegovica «Kijametski dan» sa 5.000 KM koje predstavljaju pretplatu na kasete koje ce nam on dostaviti. To je jedan izvanredan projekat za koji je Vlada smatrala da treba biti podržan i mi u tome ni danas ne vidimo ništa sporno. Konacno, za utakmicu sa Danskom potrošili smo 600 KM, a vec je u medijima išla informacija da niti ja niti ministri nismo išli na utakmicu koristeci te karte. Dakle, na preko 100 miliona KM sporno je 5.000 KM.
14. Zlobnici su ranije Zenicko-dobojski kanton zvali Tešanjsko-visockim, a sada – Zavidovicko-maglajsko-tešanjski. Za Vas je, naravno, i dalje – Zenicko-dobojski, zar ne?
Apsolutno.
16. Saznali smo da ste u zvanicnim i nezvanicnim razgovorima sa vodecim ljudima-predstavnicima medunarodne zajednice u BiH, koji su Vas posjecivali, imali i žustre rasprave o Bošnjacima. Kakve su njihove generalne predodžbe o nama, šta im se ne dopada... u cemu nas ne razumiju?
Ne bih baš to nazvao raspravama o Bošnjacima u direktnom smislu i ne bih ih nazvao žucnim. Ponekad predstavnici medunarodne zajednice imaju drugacije mišljenje od nas i to je razumljivo. Mislim da su oni dobro informisani, a kada se prave da to nisu onda testiraju nas. Nekada imaju dvostruke standarde po istom pitanju ali ja im to ne zamjerim. Mislim da nas ne razumiju u pogledu nekih naših specificnosti, nudeci prilicno pojednostavljena rješenja. Ipak treba naglasiti da je saradnja sa medunarodnim organizacijama od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu te da takav osjecaj trebamo imati svi.
18. Šta je za Vas islam, kako ga doživljavate i koliko u njemu pronalazite izvorište za duhovno obogacivanje?
Jednostavno, ja vjerujem u Allaha, dž.š., vjerujem da je svaki moj potez pažljivo zabilježen od Onog koji na sve motri. Ne mogu se pohvaliti nekim visokim stepenom duhovnosti, svjestan sam da još puno toga moram uciniti da bi mi se otvorile riznice duhovnog bogatstva. Ipak, snagu za stalnu borbu za univerzalna moralna nacela crpim u vjeri.
20. Na koje oblike u zloupotrebi vjere ste najosjetljiviji? Šta cinite u sredini u kojoj do punog izražaja dolazi Vaš vjerski aktivitet da biste zaštitili vjeru od poganluka i drugih, neprihvatljivih ponašanja pojedinaca, ili grupa?
Na licemjerje, to nikako ne mogu da podnesem. A kako se možete boriti protiv licemjerja? Veoma teško.
22. Kako gledate na vjeronauku u školama? Ima i mišljenja da se uvodenjem predmeta kultura religija postepeno iz škola upravo potiskuje religija. Kako Vi o tome promišljate?
Smatram da vjeronauka treba ostati u školama, a ne mislim da je sporno da se uvodi i kultura religija. Bitno je da se medusobno ne iskljucuju. Vjeronauka je neophodna zbog razbijanja predrasuda o unutarnjim vrijednostima vjere. Kultura religija treba biti predmet u kome ce se upoznavati religije iz vana.
24. Brojni roditelji su zabrinuti zato što njihovoj djeci-školarcima nije omoguceno da obavljaju džumu-namaz, jer to još nije zakonskom regulativom riješeno na nivou Kantona. Ako djeca odu na džumu – izostaju sa nastave, a ukoliko ostanu u školi - nema ih na džumi. Kako bi, prema Vašem mišljenju, trebalo pomiriti ove dvije krajnosti?
Preporucit cu nadležnom Ministarstvu da pokuša razriješiti taj problem. S jedne strane, djeci treba omoguciti obavljanje džuma namaza. S druge strane, to ne treba biti razlog da djeca nisu na nastavi. Vjerovatno je rješenje u drugacijem rasporedu casova.
26. Vi sigurno niste hadžija-džabija. Vjerujemo da ste svoj odlazak na hadž platili novcem koji ste pošteno zaradili. Šta se u Vama, u Vašem bicu, promijenilo nakon povratka sa hadža i koliko ste cinjenicu da ste, eto, postali hadžijom shvatili, prije svega, velikom moralnom obavezom?
Neobicno sam sretan što mi je Allah, dž.š, podario mogucnost da još 1998. godine obavim hadž. Sretan sam zbog cinjenice da sam bar tu u potpunosti ispoštovao obavezu, dakle cim sam stekao mogucnost odmah sam to uradio. Ne mislim da je to bila prekretnica u mom životu, više je to bilo neko neobjašnjivo ispunjenje, osjecaj da sam izvršio obavezu. Osjecaj da budem moralno odgovoran i do tada me je pratio, a to se hvala Bogu i nastavilo.
28. Bliže nam se mubarek ramazanski dani. U cemu se sve, prema Vašem mišljenju, ocituju ljepote, dubine i širine poruka Ramazana?
Ramazan je zaista za mene nešto posebno. Sve je u tom mjesecu drugacije, ljepše. To je mjesec duhovnog bogacenja jer zaista u tom mjesecu punim baterije koje se u ostalih jedanaest koriste. Za sve imam više vremena, više se družim sa dragim ljudima, boravim u džamiji. Hvala Bogu na tom prelijepom daru.