POSJETITE KURAN.BA
 
 

bez i jedinstva i saradnje nema napretka u islamskom svijetu

Hamid Indzic | Novi Horizonti br/str. 47

Islamski svijet u brojkama


Svjedoci smo savremenih kretanja u svijetu i izazova pred kojim se nalaze zemlje islamskog svijeta. U vezi s tim postavlja se pitanje: Šta islamski svijet može poduzeti na planu poboljšanja svog statusa i pomaka naprijed. Ocito je da veliki broj država i regiona vidi svoju buducnost u kolektivnom i efektivnom radu za ostvarenje zajednickih interesa. Tako su nastale: Evropska unija, G-8 (Savez sedam visokorazvijenih zemalja i Rusije) NATO, itd. Na drugoj strani, zemlje islamskog svijeta i nerazvijene zemlje pokušale su da oforme slicne saveze i unije kroz koje ce uspostaviti multilateralne odnose, te poboljšati medusobnu saradnju i koordinaciju. Plod tih napora je i formiranje: Organizacije africkog jedinstva, Organizacije zemalja clanica Arapske lige, Organizacije islamske konferencije i dr.

Sigurno je da su pojava velikih svjetskih korporacija, globalizacija i opca opredijeljenost svijeta uticali da se brzim koracima krene sa zaposjedanjem novih tržišta uz pomoc vrtoglavog razvoja telekomunikacijskih sistema i tehnologije. Lideri zemalja islamskog svijeta relativno rano su uvidjeli nužnost koordiniranja medu zemljama na cijem su celu. Tako je došlo do organizovanja konferencije islamskih zemalja sa africkog i azijskog kontinenta 1965. godine, a vec 1969. godine održan je Prvi kongres islamskih zemalja u Tunisu. U novembru 2000. godine u Dohi, glavnom gradu Katara, održan je 9. kongres islamskih zemalja.


Sušta istina i žalosna stvarnost je da zemlje islamskog svijeta proživljavaju teške momente i susrecu se sa mnogim problemima i izazovima od kojih su najveci: siromaštvo, ratovi, zavisnost od drugih i podredenost njima, potreba za reformama u svim sferama života (od kojih su najnužnije politicke i ekonomske reforme), zatim okupacija Palestine i arapsko-izraelski sukob, pitanje Kašmira, Cecenije, Balkana itd. Smatram da potencijali i mogucnosti islamskog svijeta nisu iskorišteni na ispravan nacin niti u željenom nivou, a smetnja tome može biti i nepostojanje politicke volje kao i odgovarajucih organizacionih sposobnosti. Nema sumnje da su zemlje islamskog svijeta u mnogo boljem položaju na pocetku 21. stoljeca nego u proteklom stoljece u kojem su se oslobodile okupacije i postale suvremene nezavisne države koje su oformile univerzitete, škole i potrebne institucije, ustrojile vojske, i postigle kulturni, obrazovni i idejni uspon. Potrebno je još mnogo toga uciniti na svim poljima ljudskih djelatnosti kako bi se postigli zadovoljavajuci rezultati. Cinjenica je, primjera radi, da obim trgovinske razmjene izmedu zemalja islamskog svijeta ne prelazi 8 posto ukupnog obima njihove vanjske trgovine. Investicije tih zemalja zaobilaze bratske islamske zemlje i usmjeravaju se ka Zapadu. Još uvijek se ne nazire mogucnost formiranja korporacija sastavljenih od preduzeca iz islamskih zemalja po uzoru na ono što cine banke i preduzeca na Zapadu, a bez snažnih saveza ne može se ni racunati na osvajanje tržišta u zemljama islamskog svijeta.
U redovima koji slijede upoznat cemo se sa slikom islamskog svijeta na osnovu istraživanja i podataka koji su objavljeni na veb-sajtu renomirane televizijske stanice El-Džezira (Al-Jazeera) iz Katara.

Analiza stanja u islamskom svijetu

Dvije trecine muslimana živi u islamskim zemljama, a jedna trecina su manjine koje žive u drugim dijelovima svijeta. Neke zemlje mogu se smatrati zemljama islamskog svijeta, ali još nisu ušle u Organizaciju islamske konferencije, a neke, opet, poput Eritreje i Etiopije, u kojima muslimani cine vecinsko stanovništvo, ne smatraju sebe zemljama islamskog svijeta. Države koje cemo u ovom prikazu predstaviti clanice su OIK-a, a u njenom sastavu je 56 država. Podaci koje cemo navoditi uglavnom su iz 2000. godine, a jedan od osnovnih izvora koji cemo, pored ostalog, koristiti je knjiga 'The World Factbook' kao i prikaz razvoja zemalja koji su objavili Ujedinjeni narodi.

Geografski prikaz

Islamski svijet proteže se na trideset i dva miliona kvadratnih kilometara, što otprilike cini cetvrtinu suhe površine Zemlje koja ukupno iznosi stotinu cetrdeset i devet miliona kvadratnih kilometara.
Najvece zemlje islamskom svijeta, po prostranstvu, su: Kazahstan (2.717.300 km?, na 11. mjestu u svijetu), Sudan (2.505.810 km?), i Alžir (2.381.740 km?).
Najmanje zemlje islamskog svijeta su Maldivi (300 km?) i Bahrein (620 km?).
Islamske zemlje rasporedene su na cetiri kontinenta, ali ih je najviše u Aziji i Africi.
U Aziji se nalazi 27 zemalja, i to: Azerbejdžan, Jordan, Uzbekistan, Afganistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Indonezija, Iran, Pakistan, Bahrein, Bruneji, Bangladeš, Turska, Turkmenistan, Saudijska Arabija, Sirija, Tadžikistan, Irak, Oman, Palestina, Kirgizija, Katar, Kazahstan, Kuvajt, Liban, Maldivi, Malezija i Jemen.
U Africi se nalazi 26 zemalja, i to: Uganda, Benin, Burkina Faso, Cad, Tunis, Alžir, Komorski otoci, Džibuti, Senegal, Sudan, Siera Leone, Somalija, Togo, Gabon, Gana, Gambija, Gvineja Bisao, Kamerun, Libija, Mali, Egipat, Maroko, Mauritanija, Mozambik, Niger i Nigerija.
U Južnoj Americi nalaze se dvije zemlje: Surinam i Gvajana.
U Evropi, tacnije na Balkanu, jedna zemlja: Albanija.
Morske granice islamskog svijeta iznose 102.347 km.

Najduže rijeke u islamskom svijetu su:
Nil: 6.695 km
Niger: 4.700 km
Ind: 2.900 km
Eufrat: 2.736 km
Tigris: 1.835 km
Najveca jezera su:
Kazvinsko: 438.000 km?
Viktorija: 83.000 km?
Mrtvo more: 1050 km?


Plodna površina, odnosno obradiva zemlja cini 11,3 posto ukupne površine islamskog svijeta.

Stanovništvo

Ukupan broj stanovnika islamskog svijeta je 1.361.441.883, ili 22,7 posto od ukupno blizu 6 milijardi stanovnika u svijetu.
Najmnogoljudnija islamska zemlja je Indonezija (225.000.000), zatim Pakistan (142.000.000), i Bangladeš (129.000.000). Te tri zemlje cine 36 posto ukupnog broja stanovnika islamskog svijeta.
Najmanje stanovnika imaju Maldivi (301.000), Bruneji (336.000) i Surinam (431.000).
U Aziji živi 852.000.000 muslimana, dok ih je u Africi 438.000.000. Od cetrdeset najmnogoljudnijih zemalja svijeta, deset je islamskih:
Indonezija, na 4. mjestu,
Pakistan, na 7. mjestu,
Nigerija, na 10. mjestu.
Prosjecni rast stanovništva je 2,2 posto (poredeci odnos nataliteta i mortaliteta), što predstavlja sredinu u odnosu na cjelokupno stanje u svijetu. U islamskom svijetu taj procenat najveci je u Palestini i iznosi 8,3 posto a u Somaliji 4,13 posto.

Starosna dob stanovništva

15-64 godine = 57,2 posto
mladi od 14 godina = 39 posto
Pokazatelji o starosnoj dobi stanovništva svjedoce da stanovništvo islamskih zemalja nije mlado, jer je vecina stanovništva u životnoj dobi izmedu 15 i 40 godina.
Na 1.000 stanovnika rada se u prosjeku 30 djece, a umire 10 ljudi. Smrtnost kod djece je u prosjeku 67 na 1000 stanovnika, a najveca je u Afganistanu 150. Prosjecna životna dob je 77 godina u Jordanu, Kuvajtu i Libiji, a 41 godina u Nigeru i Siera Leonu, na što najviše uticu: ishrana, lijecenje, obrazovanje i sigurnosna situacija.

Obrazovanje

Cinjenica je da se zemlje islamskog svijeta ubrajaju u zemlje sa najvecim brojem nepismenih. Da apsurd bude veci, to se dešava ummetu kojem je Allah, dž.š, na samom pocetku objave poslaniku Muhammedu, s.a.v.s, odnosno u prvim ajetima Kur'ana casnog, ucinio obligatnim ucenje, izucavanje nauke i ukazao na izuzetnu važnost i korist nauke koja se proucava u ime Allaha, dž.š. Vlade islamskih zemalja za obrazovanje ne izdvajaju više od 4 posto od ukupnog bruto-nacionalnog dohotka, dok napredne zemlje svijeta izdvajaju 5,18 posto. Najveci procenat pismenog stanovništva je u Gvajani 98,1 posto, zatim u Brunejima 88,2, a najmanji u Nigeru 13,6, Somaliji 24 i Maliju 31 posto.
Zdravstvo

Zemlje islamskog svijeta za zdravstvo (lijekove, medicinski materijal i opremu) izdvajaju u prosjeku 123 dolara po osobi.
Vojska

U toku 1997. godine utrošeno je više od sedamdeset i dvije milijarde dolara u vojne svrhe. Saudijska Arabija potrošila je osamnaest, Turska osam, a Indonezija pet milijardi dolara.
Privredni razvoj (UN pokazatelji)

Ujedinjeni narodi postavili su skalu po kojoj su rangirale zemlje (predstavljena je u razmaku od 0 do 1, a ocjene privrednog razvoja, na osnovu rezultata predstavljenih tom skalom su, nizak, srednji i visok).
Dvadeset zemalja islamskog svijeta dobile su ocjenu nizak, 31 zemlja dobila je ocjenu srednji, a samo 5 zemalja dobilo je ocjenu: visok (privredni razvoj). Tih pet zemalja su: Bruneji (0,889), Bahrein (0, 872), UAE (0,855), Kuvajt (0,848) i Katar (0,840). Samo poredenja radi, sljedece zemlje dobile su ocjenu visokog privrednog rasta: Kanada (0,932), Norveška i SAD (0,927) i Japan (0,924).
Ekonomija

Ukupan dohodak od proizvodnje u islamskom svijetu u 1999. godini iznosio je tri hiljade cetristo osamdeset i tri milijarde dolara. (Indonezija šesto dvije milijarde, Turska cetristo dvadeset i pet milijardi, Iran tristo cetrdeset milijardi).
Od toga na poljoprivredu otpada 24, na industrijsku proizvodnju 30, i na uslužnu djelatnost 46 posto. Stopa siromaštva je ogromna i kazuje da 37 posto stanovništva živi ispod njene donje granice. U islamskom svijetu ima tristo devedeset i pet miliona radnika, što cini 29 posto od ukupnog broja stanovnika. Iz analize zaposlenosti u 35 islamskih zemalja uocljivo je da 19,2 posto stanovnika islamskih zemalja nije zaposleno.
Islamske zemlje uvoze robe i proizvode u vrijednosti od cetristo trideset i jednu milijardu, a izvoze u vrijednosti od tristo pedeset i osam milijardi dolara.
Aparati i tehnicka pomagala

Podaci o broju radio i TV-aparata, fiksnih telefona, mobitela i kompjutera su sljedeci:
- radioaparata: oko 222.000.000
- TV aparata: oko 102.000.000
- fiksnih telefona: oko 56.000.000
- mobitela: oko 10.000.000
- kompjutera: 16,5 na 1000 stanovnika.
Prirodna bogatstva

Zemlje islamskog svijeta su bogate naftom, zemnim gasom, raznim rudama, vodom, plodnom zemljom, i dr.
Naftu eksploatiše 35 islamskih zemalja što predstavlja 43 posto ukupne svjetske proizvodnje. Zemni gas ima 25 zemalja i one proizvode 8 posto od ukupne svjetske proizvodnje.

Najznacajniji problemi sa kojim se susrecu zemlje islamskog svijeta
- Siromaštvo

Siromaštvo je jedan od najizraženijih problema na svjetskoj sceni (milijardu i tristomiliona je siromašnih u svijetu), tako da ni islamski svijet nije zaobiden. Naprotiv, kazali smo da 37 posto (petsto cetiri miliona) muslimanskog stanovništva živi ispod granice siromaštva. Dakle, gotovo trecina od ukupnog broja siromašnih u svijetu naseljava podrucje islamskog svijeta.
- Korupcija

Anketu, cije rezultate navodimo, sprovela je nevladina organizacija koja djeluje pri Svjetskoj banci, a sadržavala je skalu na kojoj su zemlje mogle dobiti ocjene od 1 do 10.
Što se tice islamskih zemalja, Malezija je ocijenjena kao zemlja u kojoj ima najmanje korupcije, pa je dobila ocjenu: 5,3, Tunis: 5, Jordan: 4,7.
Zemlje sa najvecim procentom korupcije su: Nigerija: 1,9, Indonezija: 2, Pakistan: 2,7.
Od zapadnih zemalja Danska je dobila ocjenu: 10, Finska: 9, a SAD su zauzele 17. mjesto sa ocjenom: 7,5.
- Unutrašnji sukobi

Unutrašnji sukobi i nesigurnost osnovni su razlozi zaostalosti i sporog razvoja zemalja islamskog svijeta. Dovoljno je navesti, kao primjer, Afganistan, Alžir i Sudan koji su razoreni unutrašnjim konfliktima i ratovima.
- Sukobi izmedu islamskih zemalja

Zaista su bolni podaci da danas izmedu 21 islamske zemlje u Aziji (od ukupno 27) postoje sukobi i sporovi, a od 26 islamskih zemalja u Africi 18 ih ima probleme o kojima se spore. Zemlje na sjeveru africkog kontinenta imaju medugranicne sukobe, kao i sukobe politicke prirode. Arapski poluotok i Arapsko-perzijski zaliv poprište su mnogih medusobnih sukoba i konflikata. Od 56 zemalja koje su clanice Organizacije islamske konferencije, 37 zemalja bile su ili su još uvijek u medusobnim sukobima, a samo 19 zemalja nije imalo sukobe ili probleme politicke prirode s nekom drugom islamskom zemljom.
Historijat sukoba i ratova

Sukobi izmedu islamskih zemalja pocinju cetrdesetih godina prošlog stoljeca kada su se mnoge islamske zemlje izborile za nezavisnost.
Evo pregleda sukoba koji su vodeni u zadnjih šest desetljeca:
1940-1949. - cetiri zemlje bile su u medusobnim sukobima: Afganistan i Pakistan, Saudijska Arabija i emirat Abu Dabi.
1950-1959. - devet zemalja bilo je u medusobnim sukobima
1960-1969. - dvadeset i jedna zemlja bila je u medusobnim sukobima
1970-1979. - dvadeset i dvije zemlje bile su u medusobnim sukobima
1980-1989. - dvadest i jedna zemlja bila je u medusobnim sukobima
1990-2000. - dvadest i jedna zemlja bila je u medusobnim sukobima.
Irak je ucestvovao u najviše sukoba protiv drugih islamskih zemalja i to 14 (sa 6 zemalja), a najviše protiv Kuvajta (7).

Gubici i ljudske žrtve tokom tih ratova i sukoba bili su katastrofalni, i iznosili su 600.000 žrtava i to najviše osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeca. Najvece žrtve i štete bile su u Prvom i Drugom zalivskom ratu (Irak protiv Irana, i Irak protiv Kuvajta i saveznika). Bogate zemlje Zaliva pretrpjele su ogromne materijalne gubitke, a neke i danas snose posljedice. Osnovni motivi i razlozi tih ratova i sukoba bili su i ostali konflikti zbog pogranicnih podrucja, što cini 98 posto ukupnih problema. Ostalo su problemi politicke naravi. Za preko 30 sukoba u islamskom svijetu još uvijek nije nadeno kompromisno rješenje, niti je potpisan sporazum izmedu sukobljenih strana.