muftija muamer ef-zukorlic

Nema argumenata za cijepanje Sanžaka

Novi Pazar je grad specifican po mnogo cemu. To je centar kulture, privrede, ekonomije i svega drugog u sandžackom regionu. To je jedan od rijetkih gradova u svijetu gdje muslimani nisu u apsolutnoj vecini, ali su ekonomski apsolutno ispred svojih komšija. To je kulturno i duhovno središte ponosnih Sandžaklija, koji se ne propuste pohvaliti ni time da je Novi Pazar jedini grad u u kome su - na svojim mitinzima - i Draškovic i Šešelj i Arkan dobili batine.Novi Pazar karakterizira još jedna specificnost. To je grad u kome egzistira vjerovatno jedino muftijstvo koje se ne finansira iz budžeta Rijaseta ili zaradom od ucenja hatmi, mevluda, tevhida..

Na pocetku razgovora, pojasnite dokle sežu granice Sandžackog muftijstva!

Ef. Zukorlic: Zapravo, naša organizaciona jedinica je Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, za razliku od koncepta muftiluka u Bosni i Hercegovini. To je zato što je naša islamska zajednica u duhovnom smislu dio Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a nalazi se izvan granica Bosne, uz još neke specificnisti. Radi tih specificnosti, najveci administrativni vjerski organ na podrucju Sandžaka je Mešihat. Pored Mešihata, imamo i Sabor Islamske zajednice Sandžaka. Što se tice podrucja naše jurizdikcije, to je nacelno Sandžak. Medutim, s obzirom na adminisrativne i politicke probleme koji proizlaze iz cinjenice da je Sandžak pocijepan, odnosno podijeljen izmedu Srbije i Crne Gore, i naša jurizdikcija takoder nailazi na probleme kad je u pitanju normalno funkcioniranje u južnom dijelu Sandžaka, a to je onaj dio koji je pod vlašcu Crne Gore. Naime, u pocetku tih problema nije bilo. Tada je Mešihat bio na celu tih promijena koje su se dogodile 1993. godine, ali poslije toga su se i jedna i druga vlast, i beogradska i podgoricka, pocele miješati u rad Islamske zajednice. Crnogorske vlasti su bile posebno rigorozne i direktno sprjecavale naš rad u južnom dijelu Sandžaka, vršeci atak, prijetnje i mnoge druge pritiske na imame i druge službenike Islamske zajednice.

Tri islamske zajednice u jednoj državi
U Podgorici je predsjednik Islamske Zajednice reis Demirovic, u Beogradu je muftija Jusufspahic. Kakvi su odnosi Sandžackog muftijstva sa njima?

Ef. Zukorlic: Mi, nacelno, imamo dobre odnose, iako ova sporna pitanja i ovi problemi o kojim govorim ne dozvoljavaju da se razviju pravi islamski bratski odnosi koji bi bili poželjni i nužni. Naravno, mi se vidamo. Ja sam jednom bio u posjeti Podgorickom mešihatu i nekoliko puta u posjeti Islamskoj zajednici u Beogradu. Medutim, cinjenica da postoje tri zajednice u jednoj državi dovoljno govori da stvari nisu postavljene na svoje mjesto.

400 djece u obdaništu, 600 softi, 60 studenata

U Novom Pazaru vec desetak godina radi medresa. Prošle godine je pokrenuta inicijativa za otvaranjem islamske pedagoške akademije. Upoznajte nas pobliže edukativnim aktivnostima Mešihata.

Ef. Zukorlic: Islamska zajednica Sandžaka na celu sa Mešihatom ima cijelu lepezu ustanova koje djeluju na ovom podrucju. Naravno, pored vjerskih usluga i aktivnosti, jedan od prioritetnih zadataka našeg djelovanja jest vjerska prosvjeta, ali i prosvjeta uopce. Naravno, radi realizacije tih naših emaneta pristupili smo osnivanju nekoliko ustanova u okviru kojih se ostvaruju ti interesi. Prvo, mi imamo ustanovu za obrazovanje djece predškolskog uzrasta koja djeluje u Novom Pazaru, a ima i svoje ogranke izvan Novoga Pazara. Uspješno radi vec cetiri godine i trenutno ima više od cetiri stotine djece. Pored toga, radimo na otvaranju posebnog mekteba koji ce predstavljati svojevrstan nastavak edukacije djece koja završe predškolsku nastavu. Taj program je osmišljen da ide uporedo sa osnovnom školom i sa njim krecemo upravo od 1. oktobra… Spomenuli ste medresu. Ona nosi ime "Gazi Isa-beg". Od 1945. godine je bila zatvorena i ponovno je otvorena 1990. godine. Ona radi vrlo uspješno. Trenutno imamo oko dvjesto redovnih i oko cetiristo vanrednih ucenika. Imamo muško i žensko odjeljenje. Vec je nekoliko generacija završilo medresu i imamo više od 60 studenata na islamskim univerzitetima u svijetu koji su završili naše medrese. Logican kontinuitet vjerskog obrazovanja je i osnivanje Islamske pedagoške akademije. Odluka je na nivou Sabora Islamske zajednice donijeta još u maju mjesecu, a proteklih mjeseci pristupilo se pripremama za realizaciji. Pripreme su okoncane i mi se nalazimo pred pocetkom akademske godine. Prva generacija je upisana. Imamo 27 redovnih i 17 vanrednih studenata, tako da cemo, inšallah, i sa ovim hairli-projektom i prakticno krenuti. Smatramo da Sandžaku treba i više od toga i mi cemo, i kao institucija i u saradnji sa drugim nacionalnim institucijama, raditi na osnivanju fakulteta, ako Bog da i univerziteta, jer to je nešto što je neophodno za opstanak ovog naroda i ocuvanje njegovog vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta.

Postoji li predmet vjeronauke u sandžackim školama?
Ef. Zukorlic: Vlada Republike Srbije je donijela tu odluku i vjeronauka je zvanicno uvedena, odnosno vracena u škole 1. septembra. Protekli mjesec uglavnom smo se pripremili za realiziranje toga projekta jer se radi o tome da se djeca opredjeljuju izmedu vjeronauke i alternativnog predmeta etike, tako da nastava i zvanicno pocinje 1. oktobra. Naravno, to je bio još jedan razlog da ubrzamo otvaranje Islamske pedagoške akademije, s obzirom da ce trebati veliki broj predavaca za vjersku nastava u punom kapacitetu u svim razredima osnovne i srednje škole. Trenutno smo spremni za prvu fazu, s obzirom da se ove godine vjeronauka uvodi samo u prvim razredima osnovne i srednje škole. Tako da ce Islamska pedagoška akademija imati poseban zadatak - formiranje i osposobljavanje kadrova za ovu vrstu posla, naravno i za druge potrebe.

Ni u politici, ni izvan nje
Na zadnjim izborima u Jugoslaviji, nekako stidljivo i bez mnogo medijske kampanje, pojavila se stranka Narodni kongres Bošnjaka Jugoslavije. Za nju kažu da je oformljena u Novom Pazaru, da su njeni clanovi džamijski ljudi te da iza nje stojite upravo Vi. Koliko u tome ima istine?

Ef. Zukorlic: Pedeset godina vladavine komunizma je bilo obilježeno direktnim uplitanjem države u rad Islamske zajednice. Taj brak je bio jak. To potvduje i cinjenica da Islamska zajednica nije mogla pretrpjeti raspad Jugoslavije, pa se i ona istovremeno raspala, što, naravno, nije slucaj sa Srpskom pravoslavnom i Katolickom crkvom. To, teoretski gledano, nije trebao biti slucaj ni sa Islamskom zajednicom, koja je mogla ostati jedinstvena bez obzira na raspad prethodne države. Ovo isticem zato što, s padom komunizma, praksa uplitanja, nažalost, nije otišla u prošlost, vec je beogradski režim, koji je vladao u proteklih pedeset godina, nastavio istu praksu. Žalosna je cinjenica da su neke lokalne partije u Novom Pazaru, odnosno u Sandžaku, takoder pokušale na isti nacin imati Islamsku zajednicu u svojoj ruci kako bi je iskoristili u svoje politicke svrhe. Od 1993. godine i reformi u Islamskoj zajednici, i mi smo odlucno stali na kurs da ocuvamo Islamsku zajednicu neutralnom i nezavisnom u odnosu na politiku, kako zvanicnu, tako i nezvanicnu. To je bio vrijedan cilj i, nadam se, prava odluka, ali se ipak pokazalo da nas je vrlo skupo koštalo. Mi smo se našli izmedu nakovnja i cekica. S jedne strane, nas je napadao i ignorirao režim, proglašavao priznatim i nepriznatim. S druge strane, i naše nacionalne partije u Sandžaku. To je bilo zato što nismo omogucili da budemo politicka alatka u njihovoj ruci. Zato su nas napadali, kvalificirali raznim imenima, proglašavali kojekakvim izdajnicima iz ovog ili onog interesa itd. U okviru cjelokupne te kampanje, bilo su optužbi da se bavimo politikom, da stojimo iza ove ili one stranke, da formiramo ovu ili onu stranku itd. Kao što ste spomenuli tu stranku, ona je upravo jedan od sitnih detalja, podvala i potvora koje su išle na racun naše Islamske zajednice, Mešihata, a nerijetko i na moj racun. Prema tome, naš stav prema svim politickim strankama je vrlo jasan: mi se ne bavimo dnevnom i stranackom politikom, ne izjašnjavamo se o dnevnopolitickim dogadajima, iako nismo nezainteresirani za globalna politicka kretanja, pogotovo ona koja se ticu našega statusa kao naroda, nacije, naših prava, kako vjerskih tako i nacionalnih. Prema tome, mi jesmo zainteresirani i nije nam svejedno ko ce biti na vlasti, jer se to, naravno, direktno odražava i na svakog od nas kao pojedinca, a i na rad naše institucije. U tom kontekstu možete tumaciti naš cjelokupni odnos prema politici.

Znaci da vi niste vezani za ovu stranku?
Ef. Zukorlic: Ja sam bio jasan i još jednom cu istaci: Ne da nisam vezan ili da naša institucija jest ili nije vezana vec mogu reci da bi bilo suprotno vjerskim propisima podrediti organe i autoritete Islamske zajednice bilo kojoj politickoj stranci. Jer, politicke stranke mogu biti faktori koji artikuliraju politicke ili neke druge nacionalne interese, ali su one, ipak, nešto što danas može biti u interesu, a sutra može biti protiv interesa muslimana.

Protiv cijepanja Sandžaka
Ponovo se aktulizira pitanje referenduma o otcjepljenju Crne Gore od Jugoslavije, odnosno Srbije, samim tim i pitanje trebaju li Bošnjaci Sandžaka koji žive na teritoriji Crne Gore glasati za otcjepljenje. Kakav je stav Mešihata?

Ef. Zukorlic: S obzirom da mi ovo pitanje smatramo strateški važnim, vec smo nekoliko puta transparentno istakli svoj stav. Mi se nemamo pravo izjašnjavati o pravu Crnogoraca da oni imaju svoju državu ili nemaju. Ali se izjašnjavamo protiv cijepanja Sandžaka. To, istovremeno, znaci i protiv svega što vodi cijepanju Sandžaka. Prema tome, ako formiranje crnogorske države i njeno osamostaljenje podrazumijeva cijepanje Sandžaka, a podrazumijeva, mi smo protiv tog osamostaljenja. To je suština našeg stava. Istina je da smo pod udarom crnogorskih medija i nevidenim ispiranjem mozga. Cak je bošnjacki narod u južnom dijelu Sandžaka podlegao nekakvoj teoriji da im je u interesu cijepanje Sandžaka. Polahko, kako vrijeme odmice, i te se zablude lijece, i ja se nadam da ce se one, ako Bog da, potpuno izlijeciti. Nema niti jedan jak argument u korist cijepanja Sandžaka kad je u pitanju nacionalni interes Bošnjaka u Sandžaku.

Tajni sastanak vjerskih voda
Povodom naucnog skupa u Kulturnom centru “Kralj Fahd” u Sarajevu, održan je i sastanak svih vjerskih voda bivših jugoslavenskih republika. Sastanku su prisustvovali reisu-l-ulema Bosne i Hercegovine i gospodin Abdul Muhsin et-Turki, generalni sekretar Islamske lige „Rabita“. Domacim novinarima nije bio dozvoljen pristup sastanku. O cemu se razgovaralo i koji su zakljucci doneseni?

Ef. Zukorlic: Uglavnom, data je podrška ideji osnivanja koordinacionog tijela, iako su neke zajednice tražile da to pitanje prvo razmotre sa svojim predstavnickim zakonodavnim tijelima. Odluceno je da se sacini nacrt odluke koja bi podrazumijevala osnivanje takvog tijela i uskoro ce nacrt te odluke biti dostavljen svim zajednicama, koje ce, sa svojim zvanicnim organima, zauzeti stav o tom pitanju i nakon toga ce se organizirati sastanak na kome ce se, ukoliko to bude išlo po planu, i zvanicno donijeti takva odluka.

Koje su specificnosti po kojima je prepoznatljivo Sandžacko muftijstvo?
Ef. Zukorlic: Specificno je, prije svega, po tome što smo mi uspostavili ravnotežu izmedu nosilaca islamskog budenja medu mladim svijetom i nekih tradicionalnih navika odgovornih u Islamskoj zajednici. Druga specificnost je cinjenica da smo uspjeli saciniti mehanizam samofinansiranja Islamske zajednice, ne racunajuci na hatme, jasine, mevlude. To podrazumijeva da smo dobar dio energije potrošili, a i dalje trošimo, na organiziranje komercijalnog sistema koji se realizira u okviru firme unutar Islamske zajednice i ima široku lepezu aktivnosti. Konkretno, imamo proizvodnju namještaja, svoje stolarske radionice, trgovine, lanac butika, ugostiteljske objekte i agenciju kompjuterskih usluga, a u pripremi su još neke aktivnosti. I sve to djeluje u okviru Islamske zajednice. U dogledno vrijeme možemo, ako Bog da, biti model Islamske zajednice za vremena koja dolaze i puna su izazova za sve nas.