sejjid kutb-2

Velikani tefsirske znanosti

Autor je brojnih clanaka, studija i knjiga, koje su bitno utjecale na idejna kretanja u arapsko-islamskom svijetu. Najvažnije njegovo djelo je komentar Kur'ana, koji se ubraja u racionalne tefsire. U njemu Kutb na nov nacin tumaci ajete, posvecujuci narocitu pažnju kur'anskome stilu i poticuci na akciju i rad za islamske vrijednosti. Kutb se ne miri s postojecim stanjem nego poziva na angažovanje svih pozitivnih snaga, kako bi se stanje promijenilo nabolje. Zato je njegov tefsir naišao na izvanredno dobar prijem, na što ukazuje i cinjenica da se svake godine pojavi novo izdanje toga djela.

Kutb je autor brojnih djela od kojih je vecina doživjela veliki broj izdanja i bitno utjecala na tokove islamske misli u arapsko-islamskome svijetu. Cak i djela iz prvoga perioda njegova pisanja izazivaju pažnju i interesovanje, jer se on još tada pokazao kao vrstan književnik i književni kriticar. Djela iz drugog perioda njegova života koja govore o islamskim temama imala su daleko jaci odjek i naišla su na izvanredan prijem širom islamskoga svijeta, te je Kutb poznatiji po njima. Njegova najpoznatija djela su:

1. Fi Zilalil-Kur'an (U okrilju Kur'ana) – njegov cuveni komentar Kur'ana, preveden i na bosanski jezik,
2. Me'alim fit-tarik (Znakovi pored puta) – prevedeno na bosanski jezik,
3. El-'adaletul-idžtima'ijjetu fil-islami (Socijalna pravda u islamu),
4. Et-tasvirul-fenni fil-Kur'ani (Umjetnicka slika u kur'anu),
5. El-islamu ves-selamul-'alemijj (Islam i svjetski mir),
6. El-islamu ve muškilatul-hadare (Islam i problemi današnje civilizacije),
7. Hasaisut-tesavvuril-islamijji ve Mukavvimatuhu (Odlike i faktori koncepcije islama),
8. Dirasat islamijje (Islamske studije),
9. Nahve mudžteme'in islamijj (Ka islamskome društvu),
10. Ma'reketul-islami ver-re'sumalijje (Borba izmedu islama i kapitalizma),

11. Tasvibat fil-fikril-islamijjil-mu'asir (Ispravke u savremenoj islamskoj misli),
12. Emrika elleti re'ejtu (Amerika koju sam vidio),1
13. Mešahidul-kijameti fil-Kur'an (Prizori Kijametskoga dana u Kur'anu),
14. El-Mustakbelu li hazed-din (Buducnost pripada islamu),
15. En-Nakdul-edebijju – usuluhu ve menahidžuhu (Književna kritika – osnove i pravci),
16. Kutub ve šahsijjat (Knjige i licnosti),2
17. Hazed-din (Ova vjera),
18. Tefsiru suretiš-Šura (Tumacenje sure Šura),
19. Tefsiru ajatir-riba (Tumacenje ajeta o kamati),
20. Islam ev la islam (Bez potpune predanosti Allahu nema islama),

21. Muhimmetuš-ša'ir fil-hajati (Šta je potrebno pjesniku u životu),
22. Tiflun minel-karje (Dijete sa sela) – roman,
23. El-medinetul-mešhure (Cuveni grad) – roman,
24. El-kasasud-dinijj (Vjerska kazivanja) – Kutb je koautor ovog djela,
25. El-džedidu fil-lugatil-arebijje (Novo u arapskome jeziku) –Kutb je koautor ovog djela.3
Uz spomenuta djela koja su štampana kao zasebne cjeline, treba ukazati i na veliki broj clanaka koje je Kutb objavio u raznim casopisima, poput: El-Liva'ul-džedid, Ed-Da'va, Medželletul-Azhar, Medželletul-iman, Medželletuš-šihab,4 El-Ihvanul-muslimun, itd.

Kutbov tefsir

Najvažnije i najobimnije Kutbovo djelo je, svakako, njegov cuveni komentar Kur'ana: FI ZILALIL-KUR'ANI – U OKRILJU KUR'ANA. Buduci da on na stranicama toga djela izlaže svoj doživljaj i razumijevanje Kur'ana, strucnjaci za tefsir to djelo najcešce ubrajaju u racionalne komentare Kur'ana. Medutim, imajuci u vidu književnu vrijednost toga djela, neki ga ubrajaju u književni smjer u tefsiru, dok ga treci, uzimajuci u obzir njegov poticaj na rad i žrtvu za islam, smatraju najistaknutijim komentarom Kur'ana sa stanovišta islamskoga pokreta.

Pisanje toga djela teklo je na slijedeci nacin: Nakon svoga cuvenog djela ET-TASVIRUL-FENNI FIL-KUR'ANI, Sejjid Kutb 1952. godine u sedam brojeva casopisa El-Muslimun na isti nacin tumaci odredene kur'anske ajete, nakon cega odlucuje da istom metodom protumaci cijeli Kur'an. Planirao je da svaki džuz (trideseti dio) Kur'ana objavi kao zaseban svezak, koji bi napisao za dva mjeseca. U pocetku je uspijevao održati taj tempo, pa i premašiti ga, jer je od oktobra 1952. pa do januara 1954. godine objavio tumacenje prvih šesnaest džuzova Kur'ana.5 Nakon toga Kutba zatvaraju, ali on nastavlja sa pisanjem tefsira. Tako je u zatvoru dovršio tumacenje kompletnoga Kur'ana, ali je, zbog drugacijega životnog iskustva i novih otkrica u Kur'anu, poceo sa preradom i dopunom tumacenja prvih džuzova Kur'ana. Nekada su te dopune i prerade bile tolike da su neki džuzovi u drugom izdanju bili duplo obimniji nego u prvom izdanju. Prije nego što je pušten iz zatvora dovršio je preradu i dopunu prvih deset džuzova a nakon izlaska iz zatvora nastavlja posao na dopuni jedanaestog, dvanaestog i trinaestog džuza. Zatim ga ponovo zatvaraju i on ne uspijeva nastaviti sa dopunom i preradom ostalih džuzova, jer je nad njim izvršena smrtna kazna.6 To je razlog što su naredni džuzovi u konacnome izdanju ovoga djela manjega obima.

Iz uvoda u tefsir može se zakljuciti da je Sejjid Kutb, vrativši se istinski islamu, shvatio vrijednost Kur'ana i njegove poruke, te da je drugi dio svoga života živio u skladu sa njegovim principima. Taj dio svoga života, kako sam tvrdi proveo je 'u okrilju Kur'ana' (fi zilalil-Kur'ani), po cemu je i nazvao svoj tefsir. Iako je znatan dio toga perioda proveo u zatvoru, podvrgnut strašnim mucenjima, on ga smatra najsretnijim i najkompletnijim dijelom svoga života, periodom u kojem je uskladio svoj život sa kur'anskim principima, te našao smiraj u životu, i pored izuzetno teških iskušenja kroz koja je prošao.

Izmedu ostalog, on u uvodu u svoj tefsir kaže: 'Živjeti sa FI ZILALIL-KUR'AN (U OKRILJU KUR'ANA) blagodat je koju spoznaje samo onaj koji ju je okusio, blagodat koja uzdiže život, blagosilja ga i procišcava. (...) Živio sam uživajuci U OKRILJU KUR'ANA – toj kompletnoj uzvišenoj i cistoj koncepciji postojanja - bitka... cilju postojanja svega, cilju covjecijeg postojanja i poredio to sa koncepcijama neznanja u kojem živi covjecanstvo na istoku, na zapadu, na sjeveru i jugu, pa sam se zapitao, kako covjecanstvo živi u baruštini cija je voda nepitka, u ponoru u koji sve više tone, u mracnoj tami, a na domaku mu je cisto plodonosno tlo, tako visoki duhovni napredak i tako blistavo svjetlo?'7 Dakle, Kutb svojim tefsirom otkriva i drugima istinu do koje je došao, isticuci da je to jedini put spasa, te da svi drugi putovi vode u zabludu.

Ili ce ljudi prihvatiti Allahovu Knjigu kao vodic u svim sferama svoga života, pa živjeti u skladu i zadovoljstvu i na dunjaluku i na ahiretu, ili ce odabrati put zablude, koji ih vodi neredu, nesreci i propasti na oba svijeta: 'Kroz življenje U OKRILJU KUR'ANA došao sam do cvrstog uvjerenja... da nema dobra na ovoj Zemlji, nema mira ovom covjecanstvu, nema smirenosti ovom covjeku, nema napretka, blagodati niti cistote, nema skladnosti sa zakonima kosmosa i prirodom života..., bez povratka Allahu. (...) Okretanje a Allahovom programu izloženom u Njegovoj Knjizi nije nafila – da covjek nešto radi kad mu na um padne, niti nešto dobrovoljno, niti predmet izbora hocu-necu...8

Odlike Kutbova tefsira

Tefsir FI ZILALIL-KUR'AN spada medu relativno duže komentare Kur'ana i najcešce je štampan u šest tomova. Na pocetku tumacenja sure Kutb piše uvod u suru, govoreci o njenoj vrijednosti, te o temama koje obraduje. Ako je sura kraca, na pocetku tumacenja je navede pa je onda komentariše, a ako je duža, onda navede njen prvio dio, koji cini jednu tematsku cjelinu. Zatim ukratko opiše o cemu taj dio govori, kojim povodom je objavljen (ako ima povod objave), a onda tumaci ajet po ajet. Zatim navodi slijedece dijelove, dok ne dode do kraja sure.
O Kutbovu nacinu tumacenja kur'anskih ajeta i o odlikama njegova tefsira puno je pisano, izmedu ostalog i nekoliko studija, pa i doktorskih disertacija.9 Mi cemo u najkracem iznijeti važnije karakteristike toga djela:

1. Istancan književni stil.

'Uzvišeni Allah podario je Sejjidu Kutbu – Allah mu se smilovao – izvanrednu sposobnost u književnosti i istancan književni stil, u što niko ne sumnja. Taj urodeni dar on je na najbolji nacin iskoristio u svome tefsiru, što je vjerovatno jedan od razloga zbog kojih njegovo djelo nailazi na izuzetno dobar prijem u današnje vrijeme.'10 Interesantno je da je u stoljecima prije Kutba prodefilovao veliki broj mufessira a da niko od njih nije uspio prici Kur'anu sa književnoga aspekta, kao što je to on ucinio. Buduci da je posebnu pažnju obracao kur'anskom stilu i duhu kur'anskoga izraza, on je znao otkriti neka znacenja koja prethodni mufessiri uopce nisu primijetili. Doduše, njegov stil je visok i za neke donekle nerazumljiv – cak i u prijevodu na bosanski jezik – ali je zbog ljepote stila i snažnih poruka ipak naišao na izvanredan prijem.

2. Duboki doživljaj kur'anskoga teksta.

Na više mjesta u svome tefsiru Kutb govori o tome kako kur'anski tekst ima posebnu moc, jer ostavlja neizreciv osjecaj na ljudsku dušu, srce i razum. Cak i Kutb, sa izuzetnim sposobnostima za izražavanje, ukazuje na to da je nemoguce opisati taj osjecaj i pretociti ga u rijeci i slova!11 Uz to on na nekoliko mjesta u svome tefsiru istice da mu se više puta znalo desiti da je neke ajete proucio na stotine puta, ali je njihovo znacenje dokucio tek kada se vratio kur'anskim principima i nakon što se duboko uživio u kur'anski tekst, te u prilike u kojima je Kur'an objavljivan. On istice da živjeti u atmosferi Kur'ana ne znaci samo išcitavati kur'anski tekst i izucavati njegove znanosti, nego saživjeti se sa prilikama u kojima je Kur'an objavljivan, što je uslov za ispravno razumijevanje njegova teksta.12

3. Potenciranje rada za islam.

Kao što je vec receno, Kutbov tefsir mnogi smatraju najistaknutijim komentarom Kur'ana za pripadnike islamskih pokreta, jer potice na rad, pokrece na akciju i poziva na davanje maksimalnoga doprinosa za islam. Na više mjesta u svome tefsiru on istice da je aktivno bavljenje radom za islam u okviru džemata kljuc kojim se otvaraju vrata razumijevanja i pristupa Kur'anu, te shvatanja njegovih intencija i ciljeva. 'Po drugi put ukazujemo da Kur'an otkriva svoje tajne samo onima koji se boru u skladu s Kur'anom i u borbi provode veliki džihad. Samo takvi žive u atmosferi u kojoj je Kur'an objavljen. Samo oni osjecaju slast Kur'ana i spoznaju ga, jer oni primjecuju kao da se Kur'an baš njima obraca, isto onako kao što se obracao prvom muslimanskom društvu pa je to društvo osjetilo njegovu slast, spoznalo je i krenulo naprijed s njim.'13

4. Pristup kur'anskome tekstu bez unaprijed formiranih stavova.

Kutb je smatrao da je kur'anski stil iznad ljudskih formi i oblika, te da ga ne treba posmatrati kroz prizmu ljudskoga poimanja i klišea u književnosti, nauci, umjetnosti, itd. On ukazuje na to da su mnoge podjele i standardi uspostavljeni medu ljudima plod njihova subjektivnog mišljenja, te da se, kao takvi, ne mogu primijeniti na suštu istinu, odnosno na rijeci Uzvišenoga Allaha. U tom smislu, on žestoko kritikuje one koji pokušavaju kur'anska kazivanja shvatiti kao izmišljene price, romane i drame u književnosti, te naglašava da Kur'anu treba pristupiti bez tih klišea i vještackih standarda i podjela. Tek tada moci ce se Kur'anu prici nepristrano, kao suštoj istini, i tek tada ce se njegova znacenja otkrivati onima koji tragaju za njima.14

5. Tematsko jedinstvo.

Kutb izvanredno dobro uspijeva pronaci osnovnu poruku, glavnu misao i jedinstvenu ideju, koja se provlaci kroz cijelu suru – bez obzira da li je ona kratka ili duga – pa cak i kroz cijeli kur'anski džuz. O toj njegovoj vrlini dr. Adnan Zerzur, izmedu ostalog, kaže: 'On je prvi mufessir u cjelokupnoj povijesti Casnoga Kur'ana koji je ukazao na tematsko jedinstvo pojedinacno u svakoj suri, bez obzira da li se radi o kracoj ili dužoj suri. On je to prakticno pokazao, odnosno on je to pravilo na najbolji nacin primijenio i produbio u svome izvanrednom tefsiru – Allah mu se smilovao!...'15 Ukratko, on je pronalazio tematsko jedinstvo otkrivajuci vezu u slijedecim segmentima:

· izmedu prethodne i naredne sure,
· izmedu lekcija unutar jedne kur'anske sure,
· izmedu odlomaka unutar jedne kur'anske lekcije,
· izmedu svih ajeta unutar jednoga odlomka, i
· izmedu pojedinih rijeci i recenica unutar jednoga ajeta.16

Sam Kutb o tome, izmedu ostalog, kaže: 'Svako ko živi U okrilju Kur'ana primijetit ce da svako sure ima karakteristicnu posebnost, posebnost koja ima svoju dušu i srce, (...). Svako poglavlje ima posebnu atmosferu koja natkriva sve njene teme, i cini da tekst jednog poglavlja ukljucuje ove teme u jednu cjelinu zbog necega odredenoga, ostvarujuci time skladnost tema, shodno datoj atmosferi. Svako sure ima takoder i svoj muzicki ritam i, kada se on izmijeni u tekstu, tu dolazi samo radi uskladenosti sa posebnom tematikom. Ovo je opce obilježje svih poglavlja u Kur'anu...'17

6. Neulaženje u detalje o kojima Kur'an ništa ne govori.

Mnogi mufessiri prije Sejjida Kutba upuštali su se u tumacenje pojedinosti o kojima Kur'an ne daje nikakve informacije, pa cak i u stvarima gajba, cime su u dosta slucajeva, skrenuli sa ispravnoga pravca prilasku i tumacenju kur'anskoga teksta. Kutb je to uocio, pa nije dozvolio da se i kod njega ta greška ponovi. Štaviše, otvoreno je, na pojedinim mjestima, ukazivao kako su se neki prethodni mufessiri upuštali u tumacenje necega za što nisu imali osnove. Tako npr. tumaceci ajete iz sura Tebareke i Es-Saffat, koji govore o džinima i šejtanima, on istice da se pri tumacenju takvih ajeta pridržavao kur'ansko-sunnetskoga teksta, te da ništa mimo toga nije uzimao u obzir, jer se radi o gajbu, tj. stvarima koje ljudi ne mogu spoznati.18

7. Osudivanje upotrebe jevrejskih i kršcanskih predaja (israilijjat) pri tumacenju Kur'ana.

Jedna od glavnih mahana mnogih tradicionalnih mufessira bila je to što su se pri tumacenju kur'anskoga teksta obilno koristili jevrejsko-kršcanskim predajama, bez provjere njihove vjerodostojnosti. Na taj nacin se, nažalost, u tefsir uvuklo dosta tumacenja koja nemaju potvrdu u islamskim izvorima, ili – što je još gore – koja su u kontradiktornosti s njima! Svjestan te krupne greške, Kutb sebi nije dozvolio da uvrštava takve predaje u svoj komentar Kur'ana, nego je cak na nekoliko mjesta i kritikovao prethodne mufessire koji su tako postupali. Nema potrebe pojašnjavati da je Sejjid Kutb, u vezi s tim pitanjem, bio potpuno u pravu, što su kasnije posvjedocili mnogi strucnjaci za tefsir.

8. Neulaženje u fikhska razilaženja.

Kutb, takoder, nije bio pristalica mufessira koji su ajete sa fikhskom tematikom tumacili detaljno, tako da ih je dosta svoje tefsire pretvorilo u fikhske knjige, koje su za glavnu temu imale tumacenje ajeta o fikhskim propisima. On je pri tumacenju takvih ajeta navodio osnovne šerijatske propiseu vezi s tim ajetom, ali detalje nije spominjao, pogotovo ne one u kojima su se islamski pravnici razišli. Tako npr., tumaceci rijeci Uzvišenog: 'A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti...'19 , on kaže: '...I u slucaju posta ova tri dana ne postoji jedinstven stav pravnika, da li te dane postiti uzastopno ili sa prekidima, zbog toga što se u tekstu ne govori o uzastopnom postu. Navodenje pravnih razilaženja o tim detaljima ne dolazi u okvir našeg metoda u Zilalu. Ko želi više saznanja o tome, neka to potraži u pravnim djelima...'20

9. Neupuštanje u opširno izlaganje gramatickih pravila.

U nekim tefsirima opširno se izlažu gramaticka pravila i gramaticke analize kur'anskoga teksta, tako da u njima preovladava taj segment tumacenja Kur'ana. Medutim, Sejjid Kutb je smatrao da nema potrebe za takvim nacinom tumacenja Kur'ana, pa je u svome tefsiru samo donekle izlagao gramaticka pravila. U uvodu u prvo izdanje svoga tefsira on, izmedu ostalog, kaže: 'Maksimalno sam nastojao da se ne utopim u jezicke, ilmulkelamske i fikhske studije, koje bi se isprijecile izmedu Kur'ana i moje duše, odnosno izmedu moje duše i Kur'ana. Ulazio sam samo u ono za šta sam kur'anski tekst daje inspiraciju...'21

10. Odbojnost prema 'naucnome' tefsiru.

Krajem devetnaestoga i pocetkom dvadesetoga stoljeca medu islamskim ucenjacima pojavio se pravac u tumacenju Kur'ana koji se uslovno naziva 'naucni tefsir'. Naime, u to vrijeme vecina muslimanskih zemalja bila je pod okupacijom pa su neki islamski ucenjaci pokušavali uskladiti sva do tad poznata naucna otkrica s kur'anskim ajetima. Time su htjeli povratiti povjerenje muslimana u Kur'an i dati odgovor na pitanje zašto su muslimani zaostali, ukazujuci na cinjenicu da nije problem u Kur'anu, nego samim muslimanima, koji su se u praksi poprilicno udaljili od Kur'ana. Medutim, problem je u tome što su neki ucenjaci naprecac povezivali tadašnje naucne teorije sa kur'anskim tekstom, a poslije se pokazivalo da su neke od tih teorija bile pogrešne! Sejjid Kutb, što je vidljivo i u spomenutim karakteristikama njegova tefsira, nije za takav pristup Kur'anu. On prilazi kur'anskome tekstu sa beskrajnim povjerenjem, kao necemu što je iznad svega drugog, pa nema potrebe da se njegova ispravnost dokazuje necim drugim, pogotovu nepotvrdenim naucnim teorijama. Sejjid Kutb o tome govori na više mjesta u svome tefsiru, kao npr. pri tumacenju 189. ajeta sure El-Bekare, 2. ajeta sure El-Furkan, te 30. ajeta sure El-Enbija'.22

Prigovori Kutbovu tefsiru

Kao i svako ljudsko djelo, tako i Kutbov tefsir ima odredenih nedostataka. Oni koji su pisali o tome sami kažu da su ti nedostaci mali i da su zanemarivi u odnosu na sveukupnu vrijednost toga tefsira. Radi se, uglavnom, o slijedecim nedostacima:
1. Ajete koji govore o 'istivau', tj. o mjestu na kojem se nalazi Uzvišeni Allah, Kutb tumaci u skladu sa racionalistickom školom u tefsiru, u smislu da se tim ajetima hoce reci da je Allah iznad svega i da svime vlada. Medutim, poznato je da su klasicni islamski ucenjaci zauzeli stav u vezi s tim, ustvrdivši da se u tim ajetima govori o Allahovu postavljanju na Arš, tj. da se On nalazi na Aršu, a da nacin toga postavljanja mi ne znamo i ne treba da ulazimo u to.23 Ovdje se radi o strucnoj raspravi u oblasti akaida, tako da u nju ne treba ulaziti onaj ko nije strucnjak u toj oblasti.
2. Kutb je u vecini svoga tefsira navodio dobar broj hadisa koji su u vezi sa ajetom koji tumaci, ali je ponekada izostavljao hadise koji su vjerodostojni a koji se odnose na temu u tumacenome ajetu. Pored toga, nekada je navodio slabe (da'if) hadise, bez navodenja stepena njihove vjerodostojnosti i zbirke u kojima se nalaze.24
3. Tumaceci 187. ajet sure El-Bekare Kutb je došao do zakljucka da post pocinje pred izlazak sunca: 'Prema verzijama koje su prenijete o definisanju vremena imsaka (vrijeme kada prestajemo sa jelom) možemo kazati da je to vrijeme nešto malo prije izlaska sunca...'25 Medutim, jasno je da je to pogrešan zakljucak, te da pocetak posta nastupa sa zorom.26

Na kraju

Uzimajuci u obzir sve karakteristike Kutbova komentara Kur'ana, može se zakljuciti da se radi o izuzetno vrijednom djelu, koje je neophodno muslimanima današnjice, kao što kaže šejh Menna' el-Kattan, rahmetullahi alejhi: 'To djelo je, uistinu, ogromno idejno i društveno bogatstvo, koje je potrebno svakom današnjem muslimanu.'27 Govoreci o vrijednosti toga tefsira, Muhammed ibn Abdulaziz es-Sudejs kaže: 'Dok citam ovaj tefsir osjecam slast i želim da citanje traje dugo. To je zato što smatram da je to tumacenje cjelokupnoga života u svjetlu Kur'ana, koji je uputa cijelome covjecanstvu i izbavitelj iz zablude. (...) Ovaj tefsir do u detalje analizira probleme sa kojima se muslimani suocavaju i nudi rješenja. Uistinu, to je tefsir koji treba da ima svako koga interesuje islamsko obrazovanje, jer se Kutbov tefsir smatra jednim od najboljih komentara Casnoga Kur'ana.'28

O kakvoj se vrijednosti radi i koliku je pažnju izazvao Kutbov tefsir govori i podatak da je u periodu od 1972. do 1995. godine to djelo doživjelo dvadeset cetiri izdanja - i to u velikom tiražu - što je, u prosjeku, jedno izdanje godišnje! To djelo prevedeno je na veliki broj stranih jezika, medu kojima je i bosanski. Treba cestitati Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i prevodiocima toga djela, koji su doprinijeli da se njegov kompletan prijevod objavi u trideset tomova (od kojih svaki, u nacelu, obuhvata po jedan kur'anski džuz) u periodu od 1996. do 2000. godine. Time je znatno obogacena literatura iz oblasti tumacenja Kur'ana na bosanskome jeziku.