Kada kod ljudi nestane ili uzmanjka zadovoljstva, povecava se srdžba i zlovolja. Nema hrane koja bi ih mogla zasititi, niti odjece koja bi mogla zaodjenuti, niti kuce u kojoj bi se mogli skrasiti
Definicija zadovoljstva
a) Da se covjek zadovolji sa onoliko dunjaluka koliko mu dode i okrene se od sticanja neceg višeg od toga. Ovo je najveci stepen zadovoljstva.
c) Da se zadovolji onim što mu je dostupno, ne prezire ono što mu dode od dunjaluka, pa makar bilo u velikim kolicinama i ne traži ono što se ne može postici, pa makar neznatno bilo. (EDEBU-D-DUNJA VE-D-DINI, 328 - 329 str.)
Prema ovoj definiciji, zadovoljstvo ne dolazi u koliziju (oprecnost) sa sticanjem imetka putem trgovine, niti sprecava muslimana da putuje zemljom tražeci opskrbu ili ono što ce mu koristiti. Ono što se nikako ne može spojiti sa zadovoljstvom, jeste varanje u trgovini, srdžba zbog male plate, mrzovolja u poslu, licemjerstvo (dvolicnjaštvo) radi položaja, odstupanja od da'vetskih (misonarskih) principa zbog imetka ili ugleda, zavist bratu muslimanu zbog neke blagodati, ponižavanje vlastite licnosti pred nekim drugim, mimo Allaha dž.š., sa ciljem postizanja nekog dunjaluckog dobra, itd.
S druge strane, covjek može biti zadovoljan, a posjedovati tovare zlata i srebra i prevrtati u rukama milione dinara.
Koristi zadovoljstva
Kaže Abdullah ibn Mes'ud: "Najviše se nadam opskrbi onda kada kažu: "Nije ostalo više ni trunke brašna u kuci."
2 - Lijep život
Rekao je Alija, Ibn Abbas i Hasan El Basri u komentaru ovoga ajeta: "Pod lijepim životom se misli na zadovoljstvo." (Predaju od Alije i Hasana zabilježio je Taberi u svom Tefsiru 14/17 str., a predaju od Ibn Abbasa je zabilježio Hakim i ocijenio ju je vjerodostojnom 2/356)
3 - Zahvala Allahu na Njegovim blagodatima
4 - Spas od grijeha koji upropaštavaju srce i odnose dobra djela, kao što su: zavist, ogovaranje, prenošenje tudih rijeci, laž i drugi grijesi kojima je uzrok uglavnom želja za sticanje dunjaluckih dobara i bježanje od manjkavosti. Ko se zadovolji Allahovom opskrbom, nece upasti u ove i slicne grijehe, niti ce u njegovo srce uci zavist prema njegovoj braci muslimanima.
5 - Istinsko bogatstvo leži u zadovoljstvu
Rekao je Poslanika s.a.v.s.: "Nije bogatstvo u mnoštvu dunjaluka, nego je bogatstvo, bogatstvo duše." (Buhari br. 6446 i Muslim br. 1051)
Ovo je cinjenica u koju nema nimalo sumnje. Vidjet cemo veliki broj ljudi koji imaju dovoljno imetka da oni, i njiihova djeca, spokojno žive hiljadu godina, a i pored toga ne mogu da se smire i maksimalno se žrtvuju, možda cak izlažu opasnosti, da bi povecali imetak. Nasuprot ovoj kategoriji ljudi, nalazimo ljude koji možda zanoce i osvanu gladni, a osjecaju da nema niko sretniji i bogatiji od njih. Koliko je znacajno i bitno bogatstvo srca u izgradnji zdrave islamske licnosti, pokazuju nam slijedece rijeci islamskog velikana i najboljeg covjeka poslije Poslanika s.a.v.s. i Ebu Bekra, Omera radijallahu anhuma: "Pohlepa je siromaštvo, a beznadnost je bogatstvo. Kada covjek izgubi nadu da ce doci do odredene stvari, postaje neovisan od nje." (Prenosi ga Imam Ahmed u "Zuhdu", str. 117, Ebu Nuajmu "Hilji" 1/50)
6 - U zadovoljstvu leži ponos
Kaže Poslanik s.a.v.s. u hadisu kojeg je zabilježio Ebu Nuajm u "Hilji" 3/53, El Kadai u "Musnedu" 151 str, i Hakim u "Sahihu" 4/324 str. od Sehla ibn Sa'da: "Ugled vjernika leži u nocnom namazu, a njegov ponos u neovisnosti od ljudi."
Put ka zadovoljstvu
1 - Cvrsto ubjedenje da je covjekova opskrba propisana dok je još bio u utrobi majke, kao što se prenosi u hadisu Abdullaha ibn Mes'uda, kojeg su zabilježili Imam Ahmed, Buharija i Muslim
Prenosi Imam ibn Kutejbe u "Ujunu-l-ahbar" 3/206 od Amira ibn Abd Kajsa da je rekao: "Postoje cetiri ajeta u Allahovoj knjizi, koja, kada ih proucim ujutru, ne obuzima me briga kako cu omrknuti, a kada ih proucim nocu, ne obuzima me briga kako cu osvanuti , a oni su: "Milost koju Allah podari ljudima niko je ne može sprijeciti, a ako je On uskrati, niko je poslije Njega ne može dati." (Prijevod znacenja - Fatir, 2.)
"Na Zemlji nema nijednog živog bica, a da ga Allah ne hrani. On zna gdje ce koje boraviti i gdje ce sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knjizi." (Prijevod znacenja - Hud, 6.)
3 - Upucivanje dove Allahu dž.š. da nas opskrbi zadovoljstvom i ustrajnost u tome.
4 - Spoznaja da Allahova opskrba ne podliježe ljudskim mjerilima (vagama)
Kada covjek bude svjestan ove stvari, povecat ce se njegovo zadovoljstvo, a pogotovo ako bude vidio da neko, sa manjim iskustvom i sposobnošcu od njega, posjeduje više dunjaluka i njegovih blagodati i ukrasa.
Prenosi Imam Buhari i Muslim od Ebu Hurejre r.a. da je rekao Poslanika s.a.v.s.: "Gledajte u one koji su na manjem stepenu od vas, a ne one koji su iznad vas, jer cete tako najlakše izbjeci podcjenjivanje Allahovih blagodati."
Bilježi Imam Hakim i Ebu Najm da je Aiša r.a., nakon što su se dogodila osvajanja muslimana i u njihove ruke dospjelo veliko bogatstvo, redovno dobivala novac od islamskih vladara, ali to nije znatno uticalo na njen odnos prema dunjaluku. Sav imetak koji bi joj dodi, dijelila je siromasima i potrebnima. Jedne prilike joj je Muavija poslao 100.000 dirhema, a ona ih je podijelila prije nego što je sunce zašlo. Upitana je od strane njene sluškinje: "Zašto bar nisi ostavila jedan dirhem da možemo kupiti mesa?" - "Trebala si me podsjetiti na to." - odgovori Aiša r.a..
Navodi Imam Zehebi u "Sijeru eala mi-n-nubelai" 1/456 str. da je Omer ibnu-l-Hattab uzeo 400 dinara, dao ih svome slugi i rekao mu: "Odnesi ovaj novac Ebu Ubejdi, zatim sacekaj odredeno vrijeme u njegovoj kuci da vidiš šta ce uraditi sa njim." Otišao je do njega i predao mu novac. Rece Ebu Ubejde: "Allah mu se smilovao i približio ga Sebi." Zatim je pozvao sluškinu i rekao joj: "Odnesi ovih sedam dinara tome i tome, ovih pet dinara tome i tome" - sve dok nije podijelio i zadnji dinar. Vratio se Omerov sluga kod Omera i obavijestio ga o onome što je vidio. On mu je dao drugi povez i poslao ga kod Muaza ibn Džebela. Kada mu je predao novac, rece: "Allah ga približio Sebi.", zatim je pozvao sluškinu i rekao joj: "Odnesi tome i tome toliko, tome i tome toliko." Dok je rasporedivao novac, dode mu supruga i rece: "Zar neceš dati nama, a znaš da smo siromašni." Uze dva dinara koja su još bila ostala u povezu i da ih supruzi. Vratio se sluga Omeru i obavijestio ga o onome što je vidio. To mnogo obradova Omera i rece: "Oni su braca i jedan od drugog."
Bogataš se može okoristiti malom kolicinom svoga imetka, a to je ona kolicina koja pokriva njegovu potrebu. Sve što je preko toga, kao da ga i ne posjeduje. Drugim rijecima receno; ima li i jedan bogataš koji za jedan obrok može pojesti sto porcija, ili u jednom trenutku obuci sto odijela, ili voziti sto auta, ili stanovati u sto kuca?! Nismo culi za takvo nešto. Naprotiv, on se u tome ne razlikuje bitno od siromaha. Jede tri puta dnevno, oblaci onoliko odjece koliko oblaci i siromah i zauzima onoliku površinu koliku zauzima i siromah. Sve što ima mimo toga, ostaje van upotrebe i korištenja. Na cemu mu onda zavidjeti?! Poslušajmo rijeci velikog mudraca, ashaba Allahovog Poslanika Ebu Derdaa r.a. koje potvrduju ovo što smo rekli: "Kao što bogataši jedu, i mi jedemo, kao što piju, i mi pijemo, kao što jašu jahalice, i mi ih jašemo, kao što se oblace, i mi se oblacimo. Za razliku od nas oni posjeduju višak imetka u kojeg mogu samo, kao i mi, gledati, a bit ce pitani za njega, dok mi nemamo ništa sa tim obracunom. Hvala Allahu koji je ucinio da bogataši na samrti zažele da budu na našem mjestu, a da mi ne zaželimo da budemo na njihovom mjestu. (SIJERU EA LAMI-N-NUBELAI 2/350-351 str.)