najvrednija i najodabranija noc

Kur'an i hadis o Lejletul-kadru

Zašto je Lejletul-kadr najodabranija noc i zašto je nju Uzvišeni podario ummetu Muhammeda, s.a.v.s.? Kolika je njena vrijednost? Kada ona nastupa
i šta u njoj treba ciniti? Odgovore na ta pitanja, tragajuci za njima,
prije svega u tefsirima, nudi ovaj tekst.

Zaista smo ga Mi objavili u Noci kadr!

A ko ce ti reci šta je Noc kadr?

Noc kadr bolja je od hiljadu mjeseci!

Meleki i Džibril spuštaju se u njoj, s dozvolom Gospodara svoga, radi stvari svake.

Ona je spas sve do pojave zore.

Zaista smo ga Mi objavili u blagoslovljenoj noci – i Mi, doista, opominjemo.

U njoj se svaka mudra stvar riješi,

po zapovijedi Našoj!

Vrijednost Noci kadr

1. Koliko je ta noc vrijedna najbolje se vidi iz samoga Kur'ana. Naime, u Kur'anu se o njoj govori na dva mjesta, od kojih je jedno kompletna 97. sura, koja je po njoj i dobila ime.

2. U drugom ajetu te sure kaže se: 'A ko ce ti reci šta je Noc kadr?' Onaj ko proucava Kur'an primijetit ce da, kada god Uzvišeni pocne pitanje rijecima 'A ko ce ti reci...' (we ma edrake...), On time skrece pažnju onoga kome se obraca na nešto što je veoma važno. Dakle, ovdje, na taj nacin, najavljuje govor o najvažnijoj i najodabranijoj noci.

3. U trecem ajetu te sure kaže se: 'Noc kadr bolja je od hiljadu mjeseci!' Naravno, time se misli na mjesece u kojima nema te noci. Mnogi su pretvarali tu cifru u godine, pa su došli do podatka da je ta noc vrednija od osamdeset tri godine i cetiri mjeseca u kojima nema te noci! Tumaceci ovaj ajet, mufessiri kažu da se time misli da su dobra djela uradena u toj noci, ako se kompletna provede u cinjenju dobrih djela, vrednija nego sva dobra djela uradena u periodu od osamdeset tri godine i cetiri mjeseca. Time se traži od vjernika da tu noc provedu što više, a po mogucnosti i cijelu, u cinjenju dobrih djela.

4. U toj suri ona se naziva 'Noc sudbine' (lejletul-kadr) i spasom (selam), a u suri “Ed-Duhan” opisuje se kao blagoslovljena noc (fi lejletin mubareketin).
5. Pored toga, i'tikaf, tj. boravak u džamiji zadnjih deset dana i noci u ramazanu, radi ibadeta, propisan je svakako i zbog toga da bi se ta noc provela u cinjenju dobrih djela i tako zaradila velika nagrada koja se samo na taj nacin može steci.
Razlog njenog izuzetnog znacaja

Najznacajniji dogadaj koji se desio od samoga pocetka ljudskog roda do danas jeste spoj višeg i nižeg svijeta, spoj Neba i Zemlje, tj. objava Kur'ana i silazak upute cijelom covjecanstvu, kako bi bili na pravom putu. Upravo taj dogadaj desio se u Noci kadr, kao što Uzvišeni potvrduje u prvom ajetu sure “El-Kadr”: 'Zaista smo ga Mi objavili u noci Kadr!' Zato ta noc i jeste posebno odabrana i zato druge odabrane noci, iako posebno vrijedne, ni izbliza nemaju vrijednost koju ima noc Kadr.

Neki ovaj ajet tumace i prevode u smislu da je te noci pocelo objavljivanje Kur'ana, buduci da je opcepoznato da je objava Kur'ana trajala dvadeset tri godine, i to trinaest u Mekki i deset u Medini. Medutim, vecina mufessira prihvata stav koji se prenosi od Ibn Abbasa, najveceg mufessira medu ashabima, da je te noci Kur'an kompletan spušten iz Levhi Mahfuza na najniže nebo (es-semaud-dunja), odakle je Džibril, a.s, po naredbi Uzvišenog Allaha, objavljivao njegove dijelove Muhammedu, s.a.v.s, u toku dvadeset i tri godine. Zato je bolje prvi ajet sure “El-Kadr” i treci ajet sure “Ed-Duhan” prevoditi doslovno: 'Zaista smo ga Mi objavili...' (INNA ENZELNAHU...), a ne: 'Zaista smo ga Mi poceli objavljivati...', kao što neki prevodioci rade, jer se time odstupa od doslovnog znacenja kur'anskog teksta. Sve ostalo što se želi reci može se navesti u komentaru tih ajeta, jer cinjenica je da ima islamskih ucenjaka, mada u manjini, koji smatraju da se tim ajetima ukazuje samo na pocetak objavljivanja Kur'ana.
Samo to dovoljno je da ta noc bude najodabranija. Medutim, pored toga ona je još necim odabrana: U cetvrtom ajetu sure “El-Kadr” navodi se da se Džibril i meleki spuštaju te noci sa odlukom o svakoj stvari. Drukcije receno, u toj noci iz Levhi Mahfuza prepisuje se sve što ce se desiti u narednoj godini, pa je ona u vezi sa sudbinom svih ljudi do slijedece noci Kadr, pa je i nazvana Noc sudbine (Lejletul-kadr).
Noc vrednija od hiljadu mjeseci

Mnogi mufessiri navode predaju Ibn Abbasa i Mudžahida da je jedan covjek iz Benu Israila nosio oružje i ucestvovao u borbi na Allahovom putu hiljadu mjeseci, što je zadivilo Muhammeda, s.a.v.s, i ashabe. Poslanik ,s.a.v.s, zaželio je nešto slicno i svojim sljedbenicima, pa se obratio Uzvišenom Allahu rijecima: 'Gospodaru, ljudima iz moga ummeta dati su najkraci životi i najmanja mogucnost da urade dobra djela!' Zato mu je Allah dao Noc kadr i rekao mu da je ibadet njegovih sljedbenika u toj noci vredniji od hiljadu mjeseci džihada u kojima je proveo taj covjek iz Benu Israila.
Malik u svome Muvettau navodi slijedecu predaju: 'Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, pokazani su životi prethodnih naroda, pa je izgledalo da su životi njegovih sljedbenika skraceni da ne bi mogli uraditi dobrih djela koliko su ih cinili prethodni narodi u toku svojih dugih života. Zato mu je Allah dao Noc Kadr i ucinio je vrednijom od hiljadu mjeseci.'

I Kur'an i hadis govore o tome da su prve generacije ljudi živjele daleko duže nego što danas ljudi žive. Tako npr., u Kur'anu za Nuha, a.s, stoji da je boravio medu svojim sunarodnicima i pozivao ih na pravi put devet stotina i pedeset godina. A u nekim hadisima izricito se navodi da su prve generacije ljudi daleko duže živjele i da su fizicki bili daleko krupnije od današnjih ljudi, te da se vremenom smanjivalo i jedno i drugo, sve do ummeta Muhammeda, s.a.v.s. Te dvije predaje, takoder, govore o tome, pa se iz svega može zakljuciti da je Noc kadr data sljedbenicima Muhammeda, s.a.v.s, kako bi je, po mogucnosti, provodili u ibadetu i tako zaradili sevape koje su prijašnji narodi mogli zaraditi tokom svojih dugih života.

Kada je Noc kadr?

Allah, dž.š, namjerno nije ljudima otkrio kada je tacno Noc kadr. Razlog tome jeste da se ljudi ne bi opustili i samo u njoj ibadet cinili a u ostalim nocima zaboravili na ibadet. Allahova mudrost htjela je da se ne zna kada je, da bi se ljudi trudili cineci ibadet tokom cijelog ramazana, a posebno u njegovoj zadnjoj trecini. Dakle, ljudi ne znaju kada je tacno ta noc, ali su se mnogi bavili tim pitanjem, jer je od izuzetnog znacaja. Mnogi mufessiri navodili su mišljenja islamskih ucenjaka o tome, a cuveni Kurtubi navodi :

1. Ta noc jedna je od noci u toku godine. To je stav Abdullaha ibn Mes'uda, Ebu Hanife i još nekih. Njima je sigurno bilo poznato da se ta noc može i preciznije odrediti, ali oni to namjerno nisu htjeli, da bi ljudi cinili ibadet tokom cijele godine.

2. Ono što je sigurno, i što sam Kur'an navodi, jeste da je ta noc u mjesecu ramazanu. Naime, u vec citiranim ajetima navodi se da je Kur'an objavljen u Noci kadr, a u suri “El-Bekare” Uzvišeni kaže: 'U mjesecu ramazanu objavljen je Kur'an, kao uputa ljudima...' , iz cega se vidi da je ta noc jedna od noci u ramazanu. To mišljenje zastupa vecina islamskih ucenjaka, medu kojima je i Ebu Hurejre.

3. To je prva noc mjeseca ramazana, što je mišljenje Ebu Rezina El-Ukajlija i drugih.

4. To je sedamnaesta noc Ramazana, nakon koje se desila bitka na Bedru. To je mišljenje Hasana Basrija, Ibn Ishaka, Abdullaha ibn Zubejra i drugih.

5. Neki smatraju da se radi o devetnaestoj noci ramazana.

6. Medutim, najispravnije mišljenje, koje zastupa veliki broj islamskih ucenjaka, jeste da se radi o jednoj od zadnjih deset noci ramazana, buduci da postoje vjerodostojni hadisi koje bilježe Buhari, Muslim i drugi, a koji ukazuju na to. To je stav Malika, Šafije, Evza'ije, Ebu Sevra, Ahmeda i drugih.

7. To je dvadeset prva noc ramazana. Prema nekim predajama, to je bio stav imama Šafije.

8. To je dvadeset treca noc ramazana. To je mišljenje Abdullaha ibn Enisa i drugih.

9. To je dvadeset peta noc ramazana, jer na to ukazuju neki hadisi Muhammeda s.a.v.s.

10. To je dvadeset sedma noc ramazana. Najveci broj islamskih ucenjaka, opredjeljujuci se za odredenu noc, smatra da se radi o ovoj noci, zbog nekih hadisa u kojima se o tome govori. Tako npr., Muslim navodi hadis koji prenosi Ubejj ibn Ka'b da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: 'Noc kadr je dvadeset sedma noc.' Pored toga, neki islamski ucenjaci navode da se u suri “El-Kadr” nalazi trideset rijeci, a da je dvadeset sedma rijec 'ona' (hije), te da i to može ukazivati na to da se radi o dvadeset sedmoj noci. Zatim, znak može biti i to što se izraz 'lejletul-kadr' (Noc kadr) u toj suri spominje tri puta, što pomnoženo sa devet – koliko taj izraz ima harfova – daje opet dvadeset sedam!

11. Neki smatraju da se radi o dvadeset devetoj noci ramazana.

12. Neki smatraju da se radi o posljednjoj noci u ramazanu.

13. Neki stoje na stanovištu da je to jedna od neparnih noci u zadnjoj trecini mjeseca ramazana. Uporište za taj stav nalaze, izmedu ostalog, u hadisu: 'Tražite Noc kadr u neparnim nocima zadnjih deset dana ramazana!'

14. A neki navode stav da se radi o jednoj od parnih noci u zadnjoj trecini mjeseca ramazana.

Nisu nabrojana sva mišljenja o tome kada je Noc kadr, ali je vidljivo da o tome ima puno razlicitih mišljenja. Na našim prostorima, kao i u mnogim drugim dijelovima islamskog svijeta, opceprihvaceno je mišljenje da se radi o dvadeset sedmoj noci toga mubarek mjeseca. Medutim, potrebno je istaci da se to ipak, ne može sa sigurnošcu tvrditi, te da je sigurnije mišljenje da je ona jedna od neparnih noci u zadnjoj trecini ramazana. Ono što je potpuno sigurno, na osnovu vjerodostojnih hadisa, jeste da se radi o jednoj od zadnjih deset noci ramazana. Tako npr., u jednom hadisu stoji: 'Tražite Noc kadr u zadnjih deset dana ramazana!' Zato vjernici sve te noci treba da posvete što više u ibadetu.

Šta ciniti u toj noci?

Iz svega navedenog jasno se vidi da je Noc kadr prilika kakva se samo jednom u toku cijele godine pojavljuje, pa zato vjernici treba da se potrude da se okoriste njenim blagodatima i da uberu njene plodove. U tome smislu Poslanik, s.a.v.s, kaže: 'Onome ko provede Noc kadr u ibadetu, vjerujuci i nadajuci se Allahovoj nagradi, Allah ce mu oprostiti sve prethodne grijehe!' Dakle, tu noc treba provesti u klanjanju dobrovoljnog (nafila) namaza, ucenju Kur'ana, ucenju razlicitih oblika zikra (tekbir, tehlil, tahmid, tesbih...), tj. sjecanja na Allaha, dž.š., obracanju Uzvišenom putem dove i tevbom, tj. pokajanjem, te traženjem oprosta od Najmilostivijeg od svih milostivih.
Posebno te noci Uzvišenom treba upucivati slijedecu dovu: ALLAHUMME INNEKE 'AFUVVUN, TUHIBBUL-'AFVE, FA'FU ANNI! (Allahu moj, zaista si Ti onaj koji prašta i voliš da praštaš, pa oprosti meni!). To vidimo iz hadisa u kojem stoji da je Aiša, r.a, jednom prilikom upitala Vjerovjesnika, s.a.v.s: 'Kada bih znala koja noc je Noc kadr, šta bi trebalo u njoj da izgovaram?', pa joj je on odgovorio: 'Izgovaraj: ALLAHUMME INNEKE 'AFUVVUN, TUHIBBUL-'AFVE, FA'FU ANNI!'

Kako prenosi Aiša, Poslanik, s.a.v.s, je bio inace darežljiv i puno je cinio ibadet, ali to je pojacavao u zadnjih deset dana i noci ramazana. On bi cijele noci provodio u ibadetu i skoro nikako ne bi spavao. Pored toga, budio je sve clanove svoje porodice u tim nocima, kako bi ih i oni proveli u ibadetu. Iz svih navedenih predaja jasno je da bi na taj nacin trebalo da postupaju svi oni koji žele provesti Noc kadr u ibadetu i tako zaslužiti veliku nagradu kod Allaha, dž.š.

U vezi sa i'tikafom treba napomenuti da se ne treba ogranicavati, kao što je kod nas uobicajeno, na to da samo jedan ili dva covjeka budu u i'tikafu zadnjih deset dana ramazana. Na osnovu prakse Muhammeda, s.a.v.s, može se zakljuciti da je ispravno i poželjno da vjernici provedu jedan dio vremena u džamiji, pored obaveznih namaza, cineci ibadet i ucestvujuci koliko bilo u i'tikafu. To je pohvalno djelo i treba ga uvoditi u našu praksu.