odnosi medju muslimanima

“NAŠ GOSPODIN EBU BEKR OSLOBODIO JE NAŠEG GOSPODINA BILALA.”

"Vjernici su samo braca, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (Prijevod znacenja: sura Hudžurat, 10.) Bratstvo koje se zasniva na osnovama vjere Islama, vjere koju Kur'an naziva Allahovim nebeskim užetom, nije uslovljeno mjestom, vremenom, niti je uslovljeno i ograniceno krvnom vezom,profesijom, klasom, rasom, nacijom itd.

Zahvaljujemo Allahu, s.v.t., na nebrojenim blagodatima koje nam je podario, a posebno na blagodati vjere.Odnosi medu muslimanima u svjetlu Kur'ana i Sunneta temelje se na dva principa (nacela), a to su:

1. islamsko bratstvo;

2. lijep ahlak (moral).

ISLAMSKO BRATSTVO

Allah, dž.š., u Svojoj plemenitoj knjizi Kur'anu, nazvao je muslimane bracom objavivši:

"Vjernici su samo braca, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (Prijevod znacenja: sura Hudžurat, 10.)

Na taj nacin je uspostavljen novi vid veza, odnosa, prijateljstava, udruživanja i saradnje medu ljudima. Sve veze medu ljudima koje su bile zasnovane na krvi, plemenskoj pripadnosti, rasi, klasi itd. Islam naziva lažnim i upropaštavajucim vezama, koje degradiraju covjeka kao licnost. Islamsko bratstvo, tj. bratstvo koje se zasniva na osnovama vjere Islama - vjere koju Kur'an naziva Allahovim nebeskim užetom, nije uslovljeno mjestom, vremenom, niti je uslovljeno i ograniceno krvnom vezom, profesijom, klasom, rasom, nacijom itd.

U sahih hadisu Muhammed, a.s., je rekao: "Kod koga se nade troje, osjetice slast imana (vjerovanja): da mu Allah, dž. š., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., budu važniji od svega ostalog; drugo, da mrzi povratak u nevjerstvo kao što mrzi biti bacen u vatru; trece, da voli brata muslimana samo u ime Allaha."

To je dakle ono sa cime se postiže slast imana i slast života. Ova imanska veza briše svaku drugu razliku medu ljudima. Zato zadivljujuce djeluju rijeci Omera ibn Hattaba, r.a., kada je prilikom oslobadanja Bilala, r.a., iz ropstva rekao: "Naš gospodin Ebu Bekr oslobodio je našeg gospodina Bilala." Dakle, gospodstvo i ugled se sada mjere drugim aršinom. Prihvatanjem Islama Bilal Abesinac, r.a., dojucerašnji rob, postaje gospodin i prvak u islamskoj zajednici.

AHLAK

Druga stvar koja odreduje kvalitet odnosa medu muslimanima jeste islamski ahlak (moral). Bratstvo, prijateljstvo i bliskost medu muslimanima posljedica su lijepog ahlaka ili lijepog ponašanja, a koji je opet posljedica i produkt iskrenog vjerovanja u Allaha, dž.š., i dosljednog slijedenja Kur'ana i sunneta Resula, a.s. Lijep ahlak obavezuje na ljubav, medusobno prijateljstvo i slaganje, dok loš ahlak prouzrokuje razilaženje, svadu, nesporazum i mnoge druge negativnosti, makar se radilo i o muslimanima.

Imam Tirmizi bilježi hadis Poslanika, a.s., u kome je rekao: "Nema nijedne stvari da ce biti teža na vagi na Sudnjem danu od lijepog ahlaka." U drugom hadisu Muhammed, a.s., kaže: "Najdraži meni, i najbliži na Sudnjem danu bice oni sa najljepšim ahlakom, a najmrži meni i najudaljeniji od mene na Sudnjem danu bice oni najgoreg ahlaka."

Prenosi se da je Omer, r.a., vidio jednog dana Muaza ibn Džebela, r.a., kako sjedi kod Poslanikove, a.s., džamije i place. Omer, r.a., ga upita: "Zašto placeš Muaze? Jesi li se možda sjetio brata koji je poginuo, pa ti se srce zbog toga raznježilo?" Muaz, r.a., mu je odgovorio: "Ne, tako mi Allaha, nego sam se sjetio hadisa u kome je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ’Najbolji medu vama su oni koji su neprimjetni, bogobojazni i dobrocinitelji. Kada su s vama ne primjecuju se, a kad ih nema ne nedostaju.’ Želim biti jedan od njih.”

Prava i obaveze muslimana prema njegovom bratu:

KADA GA SRETNE TREBA GA POSELAMITI

Kaže Uzvišeni: "A kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite ili uzvratite istim." (Prijevod znacenja: sura Nisa, 86.)

Muhammed, a.s., kaže u hadisu: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja duša, necete uci u džennet dok ne budete vjerovali, a necete vjerovati dok se ne budete voljeli. Hocete li da vas uputim na nešto ako ga budete cinili, voljecete se - širite selam."

Prenosi se da je Ibn Luhabe sreo Mudžahida koji ga je uzeo za ruku i citirao mu hadis: "Kada se sretnu dvojica muslimana koji se vole u ime Allaha, pa se poselame i rukuju, i nasmiju jedan drugome u lice, tada spadaju s njih grijesi poput lišca s drveca pri jakom vjetru i opraštaju im se grijesi, makar ih bilo poput morske pjene." Na to je Ibn Luhabe rekao: "Kako je to lahko." Mudžahid mu odgovori: "Ne govori tako! Zar ne znaš za rijeci Allaha, dž.š.: "... On je ujedinio srca njihova. Da si ti (Muhammede) potrošio sve što je na Zemlji, ne bi ih ujedinio, ali ih je Allah ujedinio." (Prijevod znacenja: Enfal, 63.)

U drugom hadisu Poslanik, a.s., je rekao: "Meleki se cude onome ko naide pored brata muslimana a ne nazove selam."

DA GA POSAVJETUJE KADA ZATRAŽI SAVJET

To znaci da ga pouci onome što ne zna i da mu ukaže na grešku na najljepši nacin. Nije manja potreba tvog brata za savjetom od potrebe za imetkom. Zato, ako posjeduješ bogatstvo znanja posavjetuj ga i pouci. Savjet podrazumijeva upozoravanje brata na neku grešku u tajnosti, a onaj ko dijeli "savjete" javno, neka zna da to nije savjetovanje nego sramocenje brata.

DA ŽELI BRATU ŠTO I SAMOM SEBI

Ovo prije svega podrazumijeva da mu želi uputu od Allaha, dž.š., kao i da mu želi iskrenost prema Gospodaru svjetova, razumijevanje vjere, a zatim i svako drugo dobro koje bi želio da i njega snade.

Kaže Resul, a.s.: "Necete vjerovati potpunim imanom dok ne budete željeli bratu ono što i sebi." (Buharija i Muslim) Najmanji stepen bratske ljubavi jeste pomaganje brata u njegovom poslu u kome je potrebna pomoc.

Neki beduin je vrijedao Abdullaha ibn Abbasa, a on mu je rekao: "Kako možeš da me vrijedaš, a pri meni su tri osobine." Prisutni su rekli: "Koje su to osobine, o sine Abbasov?" On je odgovorio: " Tako mi Allaha, nije pala nijedna kap kiše ni na istoku niti na zapadu, a da nisam zahvalio Allahu i da me to nije obradovalo, a nemam ni deva niti ovaca (pa da se zbog toga više obradujem). Nisam nikad cuo za sudiju da je presudio po Allahovoj Knjizi a da nisam uputio dovu za njega, mada me ne interesuje ta presuda. Nisam nikad shvatio ni dokucio znacenje nijednog ajeta, a da nisam poželio da ga svi ljudi shvate i razumiju."

DA GA NE OGOVARA, NE MRZI, DA SE NE IZIGRAVA I DA MU NE IZNOSI MAHANE

Kaže Uzvišeni u Kur'anu: "O vjernici, klonite se mnogih sumnjicenja, neka sumnjicenja su zaista grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a vama je to odvratno. Zato se bojte Allaha, Allah zaista prima pokajanje i milostiv je!" (Prijevod znacenja: Hudžurat, 12)

Muhammed, a.s., je rekao: "Cuvajte se mišljenja, jer je mišljenje najlažniji govor!"

Sve ovo vodi uhodenju i špijuniranju, a prikrivanje mahana i nedostataka je vrlina mu'mina. Što se tice ogovaranja, dosta nam je da navedemo slucaj Ebu Bekra i Omera, r.a., koji su bili na putovanju zajedno sa još jednim mladicem (slugom). Zatekla ih je noc, pa je jedan od njih rekao slugi da naloži vatru i pripremi veceru dok oni malo odspavaju. Sluga je naložio vatru, ali je zbog velikog umora i on zaspao pored vatre. Ebu Bekr i Omer, r.a., probudili su se prije njega. Kad su vidjeli da spava i da od vecere nema ništa, rekli su: "Zaista je ovaj covjek veliki spavac." Nakon toga su ga probudili i poslali Poslaniku, a.s., da zatraži mesa da naprave veceru. Ovaj je otišao Poslaniku, a.s., i nakon što mu je ispricao njihov slucaj, rekavši šta traži, Poslanik, a.s., je rekao: "Idi i reci im da su se oni vec najeli mesa."

Od najvecih uzrocnika mržnje i razilaženja jesu sumnja, ogovaranje i loše mišljenje o bratu. Kaže Ibn Mubarek: "Vjernik traži opravdanje, a licemjer (munafik) traži greške." Fudajl ibn Ijad je rekao: "Plemenitost, to je opraštanje grešaka."

PRELAŽENJE PREKO GREŠAKA I UVREDA

Uvrede se dešavaju najcešce uslijed rasprava kada se covjek teško kontroliše, te dugih besplodnih sjedenja koja su obilježena prenošenjem tudih rijeci. Covjek posjeduje želju za isticanjem i dokazivanjem ispravnosti svoga mišljenja, što dovodi do mnogih dunjaluckih sporova i parnica. Medutim, ako i dode do svega ovoga, vjernici moraju prestati, i tražiti halala jedan od drugog. Poznat je slucaj koji se desio izmedu dvojice ashaba Ebu Zerra i Bilala, r.a. Naime, Ebu Zerr je rekao Bilalu da je crni sin robinje, na što se Bilal požalio Allahovom Poslaniku, a.s., koji je ukorio Ebu Zerra i rekao mu: "Zaista kod tebe postoje tragovi džahilijjeta." Nakon ukora od strane Allahovog Poslanika, a.s., Ebu Zerr je izašao pred Bilala i stavio lice na zemlju rekavši: "Necu podici glavu dok ne staneš svojom nogom na moje lice Bilale, jer tvoja noga je vrijednija od mog lica." Na te rijeci Bilal je zaplakao i rekao: "Tako mi Allaha, necu to uciniti. Mi smo braca, i ja te volim u ime Allaha i praštam ti nanesenu uvredu." Pored toga, spomenucemo najljepši primjer islamskog bratstva i praštanja uvreda koji je ikada zabilježen u knjigama rekaika i ahlaka. To je prica o dvojici ashaba Muaviji i Abdullahu ibn Zubejru. Imali su vocnjake jedan do drugog. Jednog dana su Muavijini momci (sluge), navodnjavajuci Muavijine vocnjake, ušli u vocnjak Abdullaha ibn Zubejra, polomili ogradu i trgali plodove. To je naljutilo Abdullaha ibn Zubejra, pa je napisao pismo Muaviji koje je poceo sa opasnom uvredom. Sadržaj pisma je bio slijedeci: "O sine žene koja je jela džigericu (misleci na Hind, tj. majku Muavijinu koja je sa Hamzom uradila ono što je uradila)! Tvoji momci su uradili to i to sa mojim vocnjakom i ja želim da mi to nadoknadiš." Na ovo pismo Muavija je odgovorio: "O sine Zatu-n-nitakajn - Vlasnice dvaju pojasa (tj. Esme, r.a., koju je Resul, a.s., tako nazvao pošto je uzela hranu za Resula, a.s., i Ebu Bekra krajevima svoje haljine i obecao joj dva pojasa u džennetu). Pišeš mi da su moji momci loše postupili i nanijeli ti nepravdu. Što se tice mojih momaka (sluga) oni su od danas tvoje vlasništvo, a što se tice vocnjaka i njega ti poklanjam u ime Allaha. Tako mi Allaha, kad bi se izmedu tebe i mene isprijecio sav dunjaluk, ja bih žrtvovao dunjaluk za našu ljubav u ime Allaha."

DA SE OPHODI SA NJIM NA NAJLJEPŠI NACIN

Ovo podrazumijeva poniznost, a ne oholost, te oslovljavanje sa njemu najdražim imenom i slušanje dok on prica (govori). Musliman ne smije posjedovati kod sebe ni trunku oholosti ni prema jednom covjeku, a posebno prema bratu muslimanu. Kaže Uzvišeni: "Ne hodi po Zemlji nadmeno, zaista Allah ne voli nijednog gordog ni hvalisavog." (Prijevod znacenja: Lukman, 18.)

Kaže Omer, r.a.: "U tri stvari su znaci ljubavi prema bratu: a) selam kad ga sretneš, b) pravljenje mjesta u sijelu i c) oslovljavanje sa najdražim imenom”.

Hasan el-Basri je rekao: "Allah je objavio Ademu, a.s., cetiri stvari i rekao: "... Ono što je izmedu tebe i ljudi jeste da se ophodiš s ljudima onako kako bi Allah želio da se oni ophode s tobom."

BRIGA BRATA I UPUCIVANJE DOVE ZA NJEGA U ODSUTNOSTI

Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: "Dova brata za odsutnog brata se ne odbija. Kod glave onog koji upucuje dovu stoji melek koji kada god zatraži dobro za brata, melek kaže: "Amin i tebi!"

Muhammed, a.s., je jednog dana pitao ashabe: "Ko ce od vas podijeliti sadaku poput Damdama?" On je bio siromašan covjek. Dok su drugi dijelili srebro, zlato, ovce, deve i opremali mudžahide za borbu, on nije imao šta podijeliti. Jedne noci je ustao, uzeo abdest, klanjao dva rekata, a zatim molio Allaha: "Gospodaru moj, primi sadaku. Oprosti onom ko me vrijeda, ko me psuje, ko mi zulum cini i ko me ogovara." Poslije toga je došao Džibril, a.s., i obavijestio Poslanika, a.s., da je Allah primio sadaku ashaba Damdama o cemu ga je obavijestio Allahov Poslanik, a.s., nakon što su klanjali sabah-namaz. Uzmimo pouku iz svega ovoga i primijenimo to u našim životima i našim odnosima prema muslimanima.