deset najvecih otkrica

Strucni tim na celu sa razvojnim biologom Jamesom Thompsonom uspio je dokazati da se maticne celije ljudskog embrija mogu izvaditi i cuvati što se ocjenjuje kao najvece otkrice u prošloj godini jer se na taj nacin može zadržati njihova najvažnija osobina tj. mogucnost razvijanja u bilo koju vrstu celija u našem tijelu.

Maticne celije, odnosno odlucujuci korak u njihovom istraživanju koji su napravili strucnjaci sa univerziteta Wisconsin, ocijenjen je od strane casopisa "Science" kao vodece naucno otkrice u protekloj godini. Opširnije o ovome Saff je pisao u svom majskom broju prošle godine. Podsjecanja radi, recimo da je to kruna sedamnaestogodišnjeg napornog rada. Naime, strucni tim na celu sa razvojnim biologom Jamesom Thompsonom uspio je dokazati da se maticne celije ljudskog embrija mogu izvaditi i cuvati. Na taj nacin se može zadržati njihova najvažnija osobina tj. mogucnost razvijanja u bilo koju vrstu celija u našem tijelu. Tako se otvara jedan gotovo neiscrpan izvor celija za razvoj novih tvari i transplantata. Istovremeno je to vrlo pogodna alternativa upotrebi životinja u ispitivanju dejstva pojedinih hemikalija i lijekova.

Ovo otkrice pruža velike mogucnosti u nekim baznim naucnim istraživanjima ali se postavlja jedno nezaobilazno eticko i fikhsko pitanje: "Da li su dozvoljeni eksperimenti i upotreba ovih maticnih celija s obzirom da one poticu od ljudskog embrija?" Zagovornici njihove upotrebe isticu vrlo važnu osobinu koju one posjeduju - pluripotentnost, tj. nespecijaliziranost za bilo koju funkciju u tijelu. Tek kasnije, pod dejstvom odredenih tvari, one se specijaliziraju i polahko preuzimaju funkcije celija bubrega, jetre, mozga, srca ili nekog drugog organa u našem tijelu. Danas nema dovoljno saznanja o tome koje su tvari potrebne da bi se iz maticnih celija razvili pojedini organi, ali se uskoro može ocekivati veci napredak i na tom polju. Tada bi se mogli napraviti pravi "vrtovi" u kojima bi se "uzgajali" jetre, bubrezi, kosti, prsti i drugi dijelovi ljudskog tijela. Mnogima to izgleda kao ideja za filmove naucne fantastike ali, optimisti kažu da tako nešto nije daleko.

Zasad, dok se ne donese valjana fetva o ovom problemu, možemo spomenuti jedino granice upotrebe maticnih celija koje predlažu zapadni zakonodavci. Prema njima, trebalo bi dozvoliti upotrebu samo onih maticnih celija koje su dobivene iz embrija nastalih pri lijecenju neplodnosti a koji bi se inace morali baciti kao višak.

Ostala otkrica, koja spadaju medu prvih deset u prošloj godini, prema casopisu "Science" su:

- kompletiranje genomske mape za nekoliko mikroba;

- prvo kompletiranje molekularne karte ribosoma, malenih fabrika koje proizvode proteine u celijama;

- gas fermion, jedno novo interesantno stanje materije za koje fizicari vjeruju da ce im pomoci u boljem razumijevanju temeljne prirode tvari i u uspješnijem gradenju atomskih blokova i lasera;

- otkrice ostataka organizma u jednoj australijskoj stijeni cija se starost procjenjuje na približno 2,7 milijardi godina. Ovo otkrice je potisnulo ranije ucenje prema kojem su se složeni organizmi javili tek prije milijardu godina.

- gama zracenje uhvaceno pri kolapsu jedne supernove. Prošle godine su teleskopi i na Zemlji i u orbiti bili u mogucnosti snimiti to zracenje koje je u mnogome još zagonetka;

- mjerenje mikrozracenja zaostalog iz Big Benga. Saznanjima dobivenim nakon ovog mjerenja, javilo se jedno novo shvatanja o mogucem daljem razvoju našeg svemira. Ranije su bile u opticaju dvije teorije: svemir ce se nastaviti širiti beskonacno i tijela ce se sve više udaljavati jedna od drugih zauvijek, i druga teorija po kojoj ce se svemir širiti do odredenog trenutka kada ce stati zbog usporavanja i onda poceti skupljati, što bi trebalo rezultirati velikim sudarom svih nebeskih tijela na kraju. Novo shvatanje je da ce se Svemir širiti sve dok se to širenje ne "iscrpi" kada ce ostati u tom stanju. Allah, dž.š., najbolje zna;

- snimak neurona na kojem se može vidjeti kako celije mozga cuvaju memoriju i

- otkrice planeta van Suncevog sistema.

Kada je 2.000. godina u pitanju, urednici "Science”-a procjenjuju da ce se najviše napretka napraviti u lijecenju Alzhejmarove bolesti, projektu obnavljanja rijeka, astronomiji X-zraka, epignetici (studiji kako se celije “odlucuju” na diobu), razvoju nano kompjutera i iskorijenjenju polia širom svijeta.